Poznati kardiolog iz Srbije doktor Simić je gostujući u emisiji koja je posvećena zdravlju gledaocima skrenuo pažnju na jedan simptom bolesti srca koji se uglavnom javlja noću. Skoro niko ga ne povezuje sa stanjem našeg kardovaskularnog sistema a to je uporni kašalj koji nas budi.
Noćni kašalj koji ne prolazi nije uvijek prehlada: Kada ovaj simptom može ukazivati na problem sa srcem
Kašalj se najčešće povezuje s infekcijama, alergijama ili problemima disajnih puteva. Međutim, kada se pojavljuje uglavnom tokom noći, bez temperature i tipičnih znakova prehlade, stručnjaci savjetuju da se obrati pažnja i na druge moguće uzroke.
Kašalj je jedan od najčešćih simptoma zbog kojih ljudi pokušavaju pronaći objašnjenje. U većini slučajeva prva pomisao je prehlada, promjena vremena, alergija ili neka iritacija u disajnim putevima.
Zbog toga mnogi prvo posegnu za čajevima, sirupima ili preparatima koji su im ranije pomagali. Međutim, postoje situacije kada se iza naizgled običnog kašlja može nalaziti problem koji nije direktno povezan samo s plućima.
Posebnu pažnju privlači suhi kašalj koji se ponavlja tokom noći, budi osobu iz sna i smanjuje se nakon ustajanja ili sjedenja. U određenim slučajevima takav obrazac može biti povezan sa srčanom slabošću, odnosno stanjem u kojem srce ne uspijeva dovoljno efikasno pumpati krv kroz organizam.
Važno je naglasiti da sam kašalj ne znači automatski da osoba ima srčani problem. Većina kašljeva ipak ima druge uzroke, ali određeni obrasci simptoma mogu biti razlog da se zatraži stručna procjena.
Zašto se srce i kašalj mogu povezati?
Srce i pluća funkcionišu kao povezani sistemi. Kada srce ne može dovoljno efikasno izbacivati krv, može doći do zadržavanja krvi u krvnim sudovima koji vode prema plućima.
Takva promjena može povećati pritisak u plućnim venama i dovesti do nakupljanja tečnosti u plućnom tkivu. Upravo zbog toga kod nekih osoba mogu nastati osjećaj nedostatka zraka, otežano disanje i potreba za kašljanjem.
POZADINA DOGAĐAJA
Noćni kašalj povezan sa srcem obično se ne posmatra kao izolovan simptom, već kao dio šire slike u kojoj mogu postojati i drugi znakovi poput otežanog disanja, umora ili zadržavanja tečnosti.
Karakteristično je da se tegobe kod nekih osoba mogu pojačati kada legnu. Tokom dana, dok stojimo ili se krećemo, raspored tečnosti u tijelu djelimično zavisi od položaja tijela i djelovanja gravitacije.
Kada osoba legne, veća količina krvi vraća se prema srcu. Ako srce ne može odgovoriti na dodatno opterećenje, pluća mogu postati opterećena, što kod nekih ljudi može izazvati noćno pogoršanje simptoma.
„Nekada tijelo ne upozorava snažnim bolom, već tihim promjenama koje se ponavljaju iz noći u noć.“
Kako razlikovati običan kašalj od simptoma koji zahtijeva pažnju?
Nije svaki kašalj znak problema sa srcem. Infekcije, alergije, astma, iritacija disajnih puteva i mnogi drugi uzroci mnogo su češći razlozi pojave ovog simptoma.
Ipak, postoje određeni obrasci zbog kojih vrijedi obratiti dodatnu pažnju, posebno kada se simptomi ponavljaju.
VAŽNO JE ZNATI
- Kašalj koji se uglavnom javlja noću ili nakon lijeganja.
- Suhi kašalj bez velike količine sluzi.
- Poboljšanje nakon sjedenja ili ustajanja.
- Osjećaj gušenja ili nedostatka zraka.
- Oticanje nogu, izražen umor ili naglo povećanje tjelesne težine zbog zadržavanja tečnosti.
Posebno je važno obratiti pažnju kada se više simptoma pojavljuje istovremeno. Kombinacija znakova može ljekaru dati važnije informacije nego samo jedan izolovani simptom.
Zbog toga ponavljajući noćni kašalj koji se ne objašnjava uobičajenim uzrocima ne treba mjesecima ignorisati ili pokušavati liječiti samo kućnim preparatima.
Ko ima veći rizik i koje promjene tijelo može ranije pokazati?
Srčana slabost se češće povezuje sa starijom životnom dobi, ali određeni faktori mogu povećati rizik i kod drugih osoba.
Među faktorima koji mogu imati značaj nalaze se povišen krvni pritisak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i dugotrajan stres.
VAŽAN TRENUTAK
Promjene povezane sa srcem ne moraju uvijek početi dramatičnim simptomima. Nekada se prvo pojave znakovi koje ljudi pripisuju umoru, godinama ili svakodnevnom stresu.
To mogu biti brže zamaranje pri hodanju, otežano disanje tokom napora, oticanje članaka ili osjećaj težine u tijelu zbog zadržavanja tečnosti.
Zbog toga je korisno obratiti pažnju na promjene koje se ponavljaju i ne posmatrati svaki simptom odvojeno.
Kako se pristupa liječenju i zaštiti zdravlja srca?
Liječenje srčane slabosti zavisi od uzroka i stepena problema. Ljekari najčešće kombinuju više pristupa kako bi se smanjilo opterećenje srca i poboljšala njegova funkcija.
Terapija može uključivati lijekove koji pomažu radu srca, kontrolu krvnog pritiska, smanjenje viška tečnosti u organizmu, prilagođavanje ishrane i druge promjene životnih navika.
Važno je ne prekidati propisanu terapiju niti mijenjati lijekove bez razgovora sa zdravstvenim radnikom.
ŠIRA SLIKA
Briga o srcu ne zasniva se na jednoj promjeni. Redovne kontrole, fizička aktivnost prilagođena mogućnostima, uravnotežena ishrana, kvalitetan san i kontrola faktora rizika zajedno doprinose boljoj zaštiti kardiovaskularnog zdravlja.
Male svakodnevne navike mogu imati važnu ulogu. Redovne šetnje, smanjenje unosa soli, više hrane bogate vlaknima, izbjegavanje pušenja i praćenje krvnog pritiska mogu biti dio šireg pristupa zdravlju.
Posebno je važno slušati tijelo. Kašalj koji se povremeno pojavi najčešće nema ozbiljan uzrok, ali onaj koji se iznova javlja tokom noći, uz gušenje ili otežano disanje, zaslužuje razgovor sa ljekarom.
Tijelo često šalje manje signale prije nego što problem postane izraženiji. Prepoznavanje tih promjena i pravovremena reakcija mogu biti važni koraci u očuvanju zdravlja.
