U današnjem tekstu govorimo o manje poznatim promjenama koje mogu pratiti razvoj demencije, a koje porodica često ne prepoznaje na vrijeme. Iako su zaboravnost, zbunjenost i poteškoće s govorom među najpoznatijim simptomima, određene promjene mogu se primijetiti i tokom sasvim običnih svakodnevnih aktivnosti. Posebnu pažnju privlače problemi s održavanjem oralne higijene.

Promjene u ustima mogu otkriti da starijoj osobi treba pomoć: Evo kada treba posumnjati na ozbiljniji problem

Prvi znakovi narušavanja kognitivnih sposobnosti ne moraju uvijek biti povezani s očiglednim zaboravljanjem ili gubitkom orijentacije. Ponekad se promjene najprije primijete u svakodnevnim aktivnostima koje je osoba godinama obavljala bez poteškoća. Među njima su pripremanje obroka, održavanje lične higijene i briga o zdravlju zuba i usne šupljine. Iako određene oralne tegobe mogu pratiti demenciju, važno je znati da one imaju brojne druge uzroke i da se dijagnoza nikada ne postavlja na osnovu jednog simptoma.

Porodice starijih osoba često se suočavaju s dilemom kada primijete promjene u ponašanju svojih najbližih. Zaboravljen termin, ponovljeno pitanje ili povremena zbunjenost mogu djelovati kao uobičajen dio starenja, zbog čega se takve situacije ponekad zanemaruju.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da treba obratiti pažnju na promjene koje se ponavljaju i počinju ometati svakodnevni život. Posebno su značajne situacije u kojima osoba više ne uspijeva samostalno obavljati aktivnosti koje joj ranije nisu predstavljale nikakav problem.

Demencija nije naziv za jednu određenu bolest, nego za skup simptoma koji nastaju usljed različitih oboljenja i oštećenja mozga. Najpoznatiji uzrok jeste Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi oblici demencije koji se mogu razlikovati prema simptomima, brzini napredovanja i načinu na koji utiču na svakodnevno funkcionisanje.

Osim pamćenja, promjene mogu zahvatiti govor, koncentraciju, sposobnost donošenja odluka, prostornu orijentaciju i planiranje jednostavnih zadataka. Zbog toga se određene poteškoće mogu primijetiti i u naizgled neočekivanim situacijama, uključujući vrijeme obroka ili jutarnju higijenu.

Suhoća usta može biti važan signal, ali njen uzrok često nije demencija

Jedna od tegoba na koju starije osobe mogu upozoravati jeste izražena suhoća usne šupljine. Ponekad se javlja osjećaj ljepljivosti, otežano gutanje ili neugoda tokom razgovora. U pojedinim slučajevima promijenjen je i osjećaj okusa, zbog čega hrana može postati manje privlačna.

Ovakvo stanje poznato je kao kserostomija, a najčešće se povezuje sa smanjenim lučenjem pljuvačke ili subjektivnim osjećajem suhoće u ustima. Njegovi uzroci mogu biti veoma različiti, pa nije opravdano automatski ga povezivati s kognitivnim propadanjem.

Prema informacijama britanske Nacionalne zdravstvene službe, među čestim uzrocima nalaze se dehidracija i neželjeni efekti određenih lijekova. Neki preparati koji se koriste za liječenje alergija, depresije i drugih zdravstvenih problema mogu doprinijeti ovom osjećaju.

Starije osobe često koriste više lijekova istovremeno, što dodatno otežava prepoznavanje pravog uzroka. Ako se tegoba pojavila nakon uvođenja nove terapije, važno je o tome razgovarati s ljekarom ili farmaceutom, bez samostalnog prekidanja propisanih lijekova.

Suhoća usta može otežati svakodnevni život jer pljuvačka ima važnu ulogu u zaštiti zuba, održavanju sluznice i početnim fazama varenja hrane. Kada je nema dovoljno, povećava se mogućnost nastanka karijesa, iritacija i drugih oralnih problema.

Kod osoba koje već imaju demenciju situacija može biti složenija. One ponekad zaboravljaju piti vodu, teže prepoznaju osjećaj žeđi ili ne mogu jasno objasniti šta ih muči. Zbog toga porodica može primijetiti problem tek kada osoba počne izbjegavati određenu hranu ili pokazivati nelagodu tokom obroka.

Ipak, takve promjene prvenstveno zahtijevaju utvrđivanje uzroka suhoće, provjeru hidratacije i procjenu oralnog zdravlja, a ne automatsko zaključivanje da je riječ o neurološkom oboljenju.

Kada pranje zuba i svakodnevna higijena postanu neobično teški

Jedna od promjena koje mogu biti značajnije od same suhoće usta jeste gubitak sposobnosti obavljanja ranije poznatih zadataka. Osoba koja je godinama samostalno održavala higijenu može početi preskakati pranje zuba, nepravilno koristiti četkicu ili zaboravljati redoslijed jednostavnih radnji.

Takvo ponašanje ne mora biti posljedica nemara. Kod određenih kognitivnih poremećaja mogu biti narušene sposobnosti planiranja i izvršavanja aktivnosti koje uključuju više povezanih koraka.

Naprimjer, osoba može uzeti četkicu, ali ne znati šta treba uraditi sljedeće. Druga može prepoznati predmet, ali zaboraviti da je već oprala zube ili odbijati pomoć jer ne razumije zbog čega joj je potrebna.

Prema preporukama organizacije Alzheimer’s Society, osobe s demencijom mogu imati sve više poteškoća s održavanjem zdravlja zuba i desni kako bolest napreduje. Nekima su potrebni samo podsjetnici, dok drugima postepeno postaje neophodna direktna pomoć.

Međutim, zanemarivanje higijene može imati i druge uzroke. Bolovi u zglobovima, slabiji vid, depresija, izrazit umor ili problemi s pokretljivošću također mogu otežati korištenje četkice i održavanje proteze.

Važno je zato utvrditi da li osoba zna šta treba uraditi, ali fizički ne može obaviti zadatak, ili je došlo do promjene u njenom razumijevanju i organizovanju aktivnosti.

Posebno je važno izbjeći kritikovanje i požurivanje. Ako osoba ne razumije uputu ili joj je zadatak postao težak, dodatni pritisak može izazvati uznemirenost i otpor.

Ukoliko se pojave bol, krvarenje desni, neugodan zadah ili poteškoće s protezom, potreban je stomatološki pregled. Čak i kada osoba ima potvrđenu demenciju, problemi sa zubima ne smiju se pripisivati isključivo njenom osnovnom oboljenju.

Promjene tokom obroka mogu otkriti poteškoće koje porodica ranije nije primijetila

Vrijeme obroka može otkriti važne promjene u svakodnevnom funkcionisanju starije osobe. Neko ko je ranije uživao u raznovrsnoj hrani može odjednom početi odbijati određene namirnice, jesti sporije ili pokazivati poteškoće tokom žvakanja.

Prvo je potrebno provjeriti postoji li fizički razlog za takvo ponašanje. Bolni zubi, upaljene desni, ranice u ustima ili neodgovarajuća proteza mogu značajno otežati uzimanje hrane.

Određene promjene povezane s demencijom također mogu uticati na ishranu. Osoba može zaboraviti da je vrijeme za obrok, imati poteškoće s korištenjem pribora ili izgubiti sposobnost organizovanja aktivnosti koje su joj nekada bile potpuno prirodne.

Kako pojedini oblici demencije napreduju, mogu se pojaviti i problemi s gutanjem. Takve poteškoće zahtijevaju stručnu procjenu jer mogu povećati rizik od zagrcavanja, nedovoljnog unosa hrane i drugih komplikacija.

Posebno treba obratiti pažnju na učestalo kašljanje tokom jela, osjećaj da hrana zastaje, teškoće pri gutanju tečnosti ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. Ovi znakovi nisu specifični za demenciju i mogu imati druge ozbiljne uzroke.

Ako se osoba često zagrcava ili ne može sigurno gutati, ne treba čekati da tegobe prođu same od sebe. Ljekar može preporučiti dodatne preglede i odgovarajuću procjenu gutanja.

Članovima porodice ponekad je teško razlikovati gubitak apetita od nemogućnosti pravilnog uzimanja hrane. Zato je korisno pratiti koliko osoba jede, šta izbjegava i pojavljuju li se bol ili nelagoda tokom obroka.

Takve informacije mogu pomoći zdravstvenim radnicima da utvrde da li je problem povezan s oralnim zdravljem, probavnim tegobama, lijekovima ili promjenama kognitivnih sposobnosti.

Kada obična zaboravnost postaje razlog za medicinsku procjenu?

Povremeno zaboravljanje imena, traženje izgubljenih ključeva ili sporije prisjećanje određenih informacija ne znači nužno da osoba razvija demenciju. Blage promjene pamćenja mogu se pojaviti s godinama, ali one obično ne narušavaju značajno samostalnost.

Veću pažnju zaslužuju situacije u kojima osoba često postavlja ista pitanja, zaboravlja nedavne događaje, gubi se u poznatom okruženju ili sve teže upravlja svakodnevnim obavezama.

Promjene u sposobnosti rukovanja novcem, pripremanja hrane, uzimanja lijekova i održavanja higijene mogu biti posebno važne jer pokazuju da poteškoće počinju uticati na praktičan život.

Prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, Alzheimerova bolest može izazvati probleme s pamćenjem, govorom, prosuđivanjem i izvršavanjem poznatih zadataka. Ipak, slične smetnje mogu se javiti i kod drugih zdravstvenih stanja.

Depresija, određeni lijekovi, poremećaji sna i pojedini metabolički problemi mogu uticati na koncentraciju i pamćenje. Zbog toga se uzrok ne može pouzdano utvrditi bez odgovarajuće zdravstvene procjene.