Povišen holesterol u krvi je sve rašireniji zdravstveni problme a mnogi nisu ni svjesni da ga imaju. Naime on se može otkriti pretragama krvi ali postoje i neki simptomi koji mogu da ukažu na povećanu masnoću. Jedan od simptoma se može pojaviti i na našim nogama a u nastavku saznajte detalje.

Obratite pažnju na noge: Ove promjene mogu upozoravati na začepljenje arterija i probleme s cirkulacijom

Povišen kolesterol obično ne daje jasne simptome, zbog čega čovjek može godinama imati nepovoljne vrijednosti a da toga nije svjestan. Međutim, kada nakupljanje masnih naslaga doprinese sužavanju arterija i razvoju periferne arterijske bolesti, određene promjene mogu postati vidljive upravo na nogama i stopalima. Bol tokom hodanja, rane koje teško zarastaju, smanjena dlakavost i promjene kože zato ne treba automatski pripisivati samo umoru ili godinama.

Važno je odmah napraviti razliku između visokog kolesterola i posljedica ateroskleroze. Sam povišen holesterol najčešće se ne može osjetiti niti prepoznati prema izgledu nogu. Njegova vrijednost utvrđuje se analizom krvi, dok promjene na donjim ekstremitetima mogu ukazivati na to da je protok krvi kroz arterije već smanjen.

Periferna arterijska bolest nastaje kada naslage u arterijama suze krvne sudove koji dovode krv do nogu. Mišići i druga tkiva tada mogu dobijati manje krvi i kisika, naročito tokom fizičke aktivnosti kada su njihove potrebe veće. Neki ljudi nemaju gotovo nikakve simptome, dok kod drugih upravo hodanje, stanje kože ili teško zarastanje rana predstavljaju prvo upozorenje da cirkulaciju treba provjeriti.

Bol koja se pojavljuje pri hodanju i smiruje nakon odmora

Jedan od najprepoznatljivijih simptoma periferne arterijske bolesti jeste bol ili nelagoda u nogama tokom fizičke aktivnosti. Može se osjećati kao grčenje, težina, pečenje, zamor ili bol u listovima, bedrima ili stražnjici. Karakteristično je da se javlja tokom hodanja, penjanja stepenicama ili druge aktivnosti, a nakon nekoliko minuta odmora popušta.

Takva pojava naziva se intermitentna klaudikacija. Kada mišići rade, potrebna im je veća količina krvi bogate kisikom. Ako je arterija sužena, povećana potreba ne može biti zadovoljena, pa se javlja bol. Kada osoba stane i odmori, potreba mišića za krvlju se smanjuje i tegoba može relativno brzo nestati.

Zbog toga ljudi ponekad godinama pogrešno smatraju da je riječ samo o slabijoj kondiciji, starenju, problemu sa zglobovima ili umoru. Važno je obratiti pažnju na obrazac: ako se bol redovno javlja nakon određene udaljenosti i prestaje kada se osoba zaustavi, takvu informaciju treba prenijeti ljekaru.

Koža, dlake i rane na stopalima mogu otkriti problem s protokom krvi

Smanjen protok krvi ne mora se pokazati samo kroz bol. Kod nekih ljudi može se primijetiti da dlake na potkoljenicama i stopalima rastu sporije ili postaju primjetno rjeđe. Sama promjena dlakavosti, naravno, nije dovoljna da bi se postavila dijagnoza, jer na nju mogu uticati brojni drugi faktori.

Kada se takva promjena pojavi zajedno s drugim znacima slabije cirkulacije, postaje značajnija. Koža na nogama može izgledati drugačije nego ranije, a kod perifernog arterijskog oboljenja među opisanim promjenama su sjajniji izgled kože i promjene njene boje. Jedno stopalo ili donji dio noge može biti hladniji u odnosu na drugu stranu.

Još ozbiljniji znak predstavljaju rane na stopalima ili prstima koje vrlo sporo zarastaju ili ostaju otvorene. Tkivu je za normalno zarastanje potreban dovoljan dotok krvi, kisika i hranjivih materija. Kada je cirkulacija ozbiljno smanjena, sposobnost organizma da obnovi oštećeno tkivo može biti narušena.

Ranu koja uporno ne zarasta ne bi trebalo liječiti samo kod kuće bez procjene uzroka, naročito kod osoba koje imaju dijabetes, puše ili već znaju da imaju vaskularne probleme. U uznapredovalim slučajevima ozbiljno smanjena cirkulacija može ugroziti samo tkivo stopala, zbog čega je rano prepoznavanje problema važno.

I erektilna disfunkcija može biti povezana s vaskularnim problemima

Kod muškaraca se među mogućim znacima problema s arterijskom cirkulacijom navodi i erektilna disfunkcija. Za postizanje i održavanje erekcije potreban je odgovarajući protok krvi, pa bolesti krvnih sudova mogu imati ulogu u nastanku takvih tegoba.

Ipak, erektilna disfunkcija ima mnogo potencijalnih uzroka. Na nju mogu uticati zdravstveno stanje, lijekovi, hormonski faktori, psihološki problemi i životne navike. Zbog toga sama po sebi ne dokazuje ni visoki holesterol ni perifernu arterijsku bolest.

Ako problem traje, razgovor s ljekarom može imati širi značaj od samog rješavanja seksualne funkcije. Procjena faktora kardiovaskularnog rizika može pokazati postoje li povišen krvni pritisak, šećer, nepovoljne vrijednosti masnoća u krvi ili drugi problemi koje je korisno liječiti.

Isto pravilo vrijedi za sve promjene na nogama. Nijedna od njih pojedinačno nije pouzdan „test“ za visoki holesterol. Nekome dlake mogu postati rjeđe iz potpuno drugog razloga, rana može sporije zarastati zbog dijabetesa, a bol pri hodanju može biti povezana sa kičmom, zglobovima ili mišićima.

Krvni test ostaje način da se otkrije povišen holesterol

Najveća zamka visokog holesterola upravo je u tome što osoba može biti bez simptoma. Nije moguće pouzdano procijeniti vrijednosti samo prema tjelesnoj težini, kondiciji, izgledu ili tome kako se neko osjeća. Zbog toga se holesterol provjerava analizom krvi, odnosno lipidnim profilom.

Ako se uz nepovoljne vrijednosti masnoća pojave i tegobe koje upućuju na smanjenu cirkulaciju, ljekar može procijeniti jesu li potrebne dodatne pretrage. Dijagnostika periferne arterijske bolesti ne zasniva se samo na izgledu noge, nego na simptomima, pregledu i odgovarajućim mjerenjima ili snimanjima.

Posebno je važno reagovati ako bol u nogama postaje sve češći, ako se počne javljati i u mirovanju ili ako se na stopalu pojavi rana koja ne zarasta. Nagla promjena boje ekstremiteta, izrazita hladnoća stopala ili jaka iznenadna bol takođe nisu simptomi koje treba čekati danima bez medicinske procjene.

Kod osoba kod kojih se utvrdi povišen holesterol cilj nije samo poboljšati broj na laboratorijskom nalazu. Kontrola holesterola dio je šireg nastojanja da se smanji rizik od ateroskleroze i njenih komplikacija. Na ukupni rizik utiču i krvni pritisak, pušenje, dijabetes, fizička aktivnost, ishrana i drugi faktori.

Zdrave životne navike mogu biti važan dio prevencije i liječenja, ali kod nekih ljudi nisu dovoljne same po sebi. Kada ljekar procijeni da je potrebno, uz promjene načina života može preporučiti i terapiju za snižavanje holesterola ili liječenje drugih faktora rizika.

Zato promjene na nogama treba posmatrati kao mogući signal za provjeru cirkulacije, a ne kao dokaz da osoba ima povišen holesterol. Bol pri aktivnosti koji nestaje nakon odmora, rane koje ne zarastaju, promjene kože ili gubitak dlaka mogu opravdati pregled, dok odgovor na pitanje kakve su vrijednosti holesterola ipak daje laboratorijski nalaz.

“`