Poznato je da u našoj regiji većina penzionera prima iznose koji nisu dovoljni ni za najosnovnije potrebe iako su radili četiri decenije i redovno uplaćivali doprinose. Postoje i oni koji su svoj radni vijek proveli u Njemačkoj a po odlasku u penziju su se vratili u svoju domovinu. U nastavku teksta otkrivamo koliku penziju ima jedan od tih ljudi.
40 godina rada u Njemačkoj za penziju od 1100 eura: Rasprava Balkanaca otkrila različita iskustva života u inostranstvu
Za mnoge ljude s Balkana odlazak u Njemačku decenijama je predstavljao simbol bolje budućnosti. Međutim, pitanje koliko se takav život dugoročno isplati ponovo je otvorilo raspravu među iseljenicima, posebno kada se govori o zaradi, štednji, nekretninama i penziji nakon dugogodišnjeg rada.
Odlazak u inostranstvo zbog posla za mnoge porodice s Balkana postao je dio životne priče. Veće plate, sigurniji radni uslovi i mogućnost stvaranja stabilnije budućnosti bili su među glavnim razlozima zbog kojih su hiljade ljudi odlučile napustiti svoje domove.
Među najčešćim destinacijama posebno mjesto zauzela je Njemačka. Za generacije radnika iz regiona ona je predstavljala zemlju u kojoj se trudom i upornošću može obezbijediti bolji život, riješiti stambeno pitanje i pomoći porodici koja je ostala kod kuće.
Ipak, nakon desetljeća života i rada van domovine, mnogi se počinju pitati kakav je konačan rezultat takvog izbora. Upravo to pitanje pokrenuo je jedan član Facebook grupe „Balkanci u Njemačkoj“, čija je objava izazvala brojne komentare i različita mišljenja.
POZADINA RASPRAVE
Tema se otvorila oko pitanja da li se višedecenijski rad u Njemačkoj isplati ako osoba nakon 40 godina rada dočeka penziju od oko 1100 eura. Komentari su pokazali da iseljenici nemaju isto mišljenje o tome šta predstavlja uspjeh nakon života provedenog u inostranstvu.
Penzija nije jedino mjerilo života u Njemačkoj
Pitanje koje je izazvalo reakcije bilo je jednostavno, ali za mnoge emotivno: da li vrijedi provesti četiri decenije radeći daleko od svoje zemlje ako je konačni iznos penzije 1100 eura.
„Radiš 40 godina u Njemačkoj, čekaš da napuniš 67 godina i onda dobiješ penziju od 1100 eura… Vrijedi li to, lomiti kičmu u tuđini?“, upitao je jedan član grupe.
Objava je ubrzo pokrenula raspravu u kojoj su se pojavila potpuno različita iskustva. Dok su jedni smatrali da iznos penzije ne opravdava godine rada i odricanja, drugi su isticali da se život u inostranstvu ne može posmatrati samo kroz jednu brojku.
Jedna korisnica naglasila je da tokom radnog vijeka postoji mogućnost stvaranja ušteđevine, što mnogi smatraju najvećom prednošću rada u Njemačkoj.
„I da je tako, imaš priliku uštedjeti tijekom tih godina. Na Balkanu ne samo da ne možeš ništa uštedjeti, nego dižeš kredite kako bi preživio.“
— komentar korisnice u raspravi
Prema mišljenju dijela učesnika rasprave, razlika nije samo u visini penzije, već u mogućnostima koje osoba ima tokom čitavog radnog vijeka. Za njih je važno što su tokom godina mogli stvarati sigurnost koju u matičnim zemljama često ne bi mogli postići.
Nekretnine i ušteđevina kao najveća prednost rada u inostranstvu
Jedan od najčešćih argumenata onih koji podržavaju odlazak u Njemačku jeste mogućnost ulaganja novca. Mnogi radnici koji su decenijama živjeli u toj zemlji uspjeli su kupiti stanove ili kuće, bilo u Njemačkoj ili u svojim matičnim zemljama.
Upravo to je istakla jedna korisnica koja smatra da se vrijednost rada u inostranstvu ne može procijeniti samo prema budućoj penziji.
„Svi smo se mi radeći u Njemačkoj osigurali kućama i stanovima na Balkanu, tako da, iskreno, u toj mirovini uživaš kao kralj, ako je dočekaš“, napisala je.
Prema mišljenju dijela komentatora, penzija koja bi u Njemačkoj bila skromna može imati potpuno drugačiju vrijednost ako se osoba nakon završetka radnog vijeka vrati u svoju domovinu.
VAŽAN TRENUTAK: Povratak u domovinu mijenja računicu
Za dio iseljenika ključ uspjeha nije samo iznos njemačke penzije, već ono što su uspjeli ostvariti tokom godina rada – nekretnine, ušteđevinu i veću finansijsku sigurnost po povratku kući.
Takav stav često se pojavljuje među ljudima koji smatraju da je potrebno posmatrati cijeli životni put, a ne samo posljednju fazu nakon odlaska u penziju.
Da li je život u Njemačkoj zaista bolji izbor?
Drugi učesnici rasprave podsjetili su da fizički težak rad nije problem koji postoji samo u inostranstvu. Mnogi ljudi i u zemljama Balkana rade zahtjevne poslove, ali za znatno niža primanja.
Jedan korisnik je istakao razliku između rada u Njemačkoj i rada kod kuće, navodeći da mnogi ljudi i u svojim zemljama teško rade za mnogo manje plate.
„Lomiš i kod kuće kičmu za 400 eura, a onda jedva spajaš kraj s krajem“, napisao je.
Za dio komentatora upravo je ta razlika ključna. Smatraju da nije presudno samo koliko je posao težak, već da li taj rad omogućava čovjeku da planira budućnost, pomogne porodici i stvori određenu sigurnost.
ŠIRA SLIKA
Rasprava o radu u Njemačkoj pokazuje da iskustvo migracije nije isto za sve. Dok neki naglašavaju teškoće života daleko od doma, drugi ističu mogućnosti koje su im omogućile stabilniju budućnost.
Pojedini komentari dotakli su se i poređenja penzionih sistema. Neki učesnici smatraju da je i manja njemačka penzija povoljnija od onoga što bi mnogi očekivali nakon rada u matičnim zemljama.
Jedna korisnica je ironično napisala da je možda bolje raditi za niža primanja i kasnije dobiti još manju penziju, čime je željela naglasiti razliku koju mnogi iseljenici vide između života u Njemačkoj i Balkana.
Na kraju, mišljenja među ljudima koji su otišli ostaju podijeljena. Za jedne je odlazak značio godine odricanja i težak rad daleko od porodice, dok je za druge predstavljao priliku koju u svojoj zemlji nisu imali.
Vrijednost života u inostranstvu zato se ne može mjeriti samo jednom cifrom. Za mnoge ljude ona se ogleda u onome što su uspjeli izgraditi tokom godina – u sigurnosti, imovini i mogućnosti da jednog dana biraju gdje žele provesti ostatak života.
