Naša današnja tema je visina krvnog pritiska koji je jak indikator našeg zdravlja. Treba napomenuti da normalne vrijednosti nisu iste za mlađe i starije osobe i da blago povišen pritisak ne mora uvijek značiti da je u pitanju hipertenzija. U nastavku našeg teksta saznjte detaljnije o ovoj temi.
Pritisak 138/88 ne znači odmah hipertenziju: Evo kako pravilno tumačiti vrijednosti krvnog pritiska
Jedan pogled na aparat za mjerenje pritiska često je dovoljan da izazove zabrinutost, posebno kada brojke nisu idealne. Ipak, jedna izmjerena vrijednost sama po sebi ne postavlja dijagnozu, jer se krvni pritisak procjenjuje kroz više mjerenja i širu sliku zdravstvenog stanja.
Vrijednost poput 138/88 mmHg može izazvati paniku kod ljudi koji odmah pomisle da imaju visok krvni pritisak. Međutim, stručnjaci naglašavaju da se hipertenzija ne određuje na osnovu jednog rezultata, već na osnovu ponovljenih mjerenja, životne dobi, zdravstvenih faktora i ukupnog rizika.
Krvni pritisak prirodno varira tokom dana. Na njega mogu uticati stres, fizička aktivnost, kafa, cigarete, trenutna nervoza, pa čak i način na koji osoba sjedi tokom mjerenja. Zbog toga je važno znati kako pravilno tumačiti dobijene vrijednosti.
POZADINA
Krvni pritisak nije stalna brojka koja ostaje ista tokom cijelog dana. Njegova procjena zahtijeva ponovljena mjerenja i uzimanje u obzir opšteg zdravstvenog stanja, a ne samo jedan rezultat sa kućnog aparata.
Da li se normalan pritisak mijenja s godinama?
Vrijednost 120/80 mmHg često se navodi kao idealna vrijednost krvnog pritiska, ali ona nije jedina brojka koja se može smatrati prihvatljivom. Organizam se mijenja kroz godine, a s vremenom krvni sudovi kod mnogih ljudi postaju manje elastični.
Zbog toga krvni pritisak kod dijela populacije može postepeno rasti s godinama. Ipak, to ne znači da svako povećanje treba automatski pripisati starenju i zanemariti.
Ne postoji jednostavna tabela koja kaže da je određeni pritisak normalan samo zato što osoba ima 40, 50 ili 60 godina. Ciljne vrijednosti zavise od zdravstvenog stanja, drugih bolesti, terapije i procjene ljekara.
Kao opšta orijentacija, kod većine odraslih poželjno je da pritisak bude ispod 120/80 mmHg, dok se vrijednosti oko ili iznad 140/90 mmHg u ordinaciji smatraju povišenim i zahtijevaju procjenu ako se ponavljaju.
VAŽAN TRENUTAK
Godine same po sebi nisu dovoljan razlog da se određena vrijednost proglasi normalnom ili opasnom. Mnogo važnije je poznavati svoje uobičajene vrijednosti i primijetiti kada počnu trajno odstupati.
Zašto jedno mjerenje nije dovoljno za dijagnozu
Krvni pritisak može biti viši nakon fizičkog napora, stresnog događaja, šoljice kafe ili cigarete. Kod nekih ljudi vrijednosti rastu i tokom pregleda kod ljekara zbog nervoze i straha, što je poznato kao efekat „bijelog mantila“.
Zbog toga ljekar neće postaviti dijagnozu hipertenzije samo zato što je aparat jednom pokazao, na primjer, 145/90. Potrebno je pratiti vrijednosti kroz određeni period i utvrditi da li se povišenje stalno ponavlja.
Različite stručne smjernice koriste različite pragove za procjenu krvnog pritiska. Američke preporuke su strože i određene vrijednosti od 130/80 mmHg već povezuju s povećanim rizikom, dok evropske preporuke tradicionalno koriste granicu od 140/90 mmHg za hipertenziju u ordinaciji.
Zbog toga nije dobro samostalno donositi zaključke samo na osnovu jedne tabele pronađene na internetu. Konačna procjena zavisi od više faktora.
Hipertenzija često prolazi bez jasnih simptoma
Jedan od najvećih problema kod povišenog krvnog pritiska jeste činjenica da mnogi ljudi godinama ne osjećaju nikakve tegobe. Upravo zbog toga hipertenzija se često naziva „tihim“ zdravstvenim problemom.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da veliki broj ljudi nije svjestan da ima povišen krvni pritisak. Glavobolja, vrtoglavica ili zamagljen vid mogu se pojaviti, ali odsustvo simptoma ne znači automatski da je pritisak uredan.
ŠIRA SLIKA
Redovno mjerenje krvnog pritiska može pomoći da se promjene otkriju na vrijeme. Čekanje da se pojave simptomi nije pouzdan način procjene, jer povišen pritisak može postojati i bez vidljivih znakova.
Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak kod kuće
Tačnost mjerenja zavisi i od načina na koji se ono obavlja. Nije dovoljno samo staviti manžetnu i pritisnuti dugme, jer nepravilna priprema može promijeniti rezultat.
Prije mjerenja preporučuje se mirno sjediti najmanje pet minuta. Leđa treba da budu oslonjena, stopala ravno na podu, a ruka postavljena približno u visini srca.
Tokom mjerenja ne treba razgovarati, a neposredno prije toga poželjno je izbjegavati kafu, cigarete i fizički napor. Ako osoba prati svoje vrijednosti, najbolje je da mjerenja obavlja približno u isto vrijeme i zapisuje rezultate.
Takav dnevnik može pomoći ljekaru da dobije jasniju sliku o kretanju krvnog pritiska i donese precizniju odluku.
Kada je potrebno potražiti savjet ljekara?
Ako se povišene vrijednosti ponavljaju tokom više dana ili sedmica, preporučuje se razgovor s ljekarom. Posebnu pažnju treba obratiti ako su visoke vrijednosti praćene drugim simptomima.
Veoma visok krvni pritisak uz bol u grudima, otežano disanje, slabost, poremećaj vida ili druge ozbiljne tegobe zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Najvažnije je ne paničiti zbog jedne brojke, ali ni ignorisati vrijednosti koje se stalno ponavljaju. Krvni pritisak najbolje se procjenjuje kroz pravilna mjerenja i razgovor sa zdravstvenim stručnjakom.
Ne postoji jedna univerzalna vrijednost koja odgovara svakoj osobi starijoj od 50 godina ili bilo kojoj drugoj životnoj dobi. Pravi cilj zavisi od cjelokupnog zdravlja, drugih bolesti i individualne procjene.
