Kamneac u bubregu mnogi imaju ali toga nisu ni svjesni. Tek kada osjete jaku bol onda potraže pomoć ljekara. Kamenci se aktiviraju posebno ljeti kada su velike vrućine i potrebno je obratiti pažnju na prve simptome koje nam naš organizam šalje. U nastavku saznajte šta preporučuje poznati urolog kako da ih prepoznate i da li spadate u rizičnu grupu.
Bubrežni kamen može nastati mjesecima prije prvog bola: zašto se napadi češće javljaju tokom ljetnih vrućina
Snažan napad bubrežnog kamenca usred ljeta ne mora značiti da je kamen nastao upravo tokom nekoliko vrućih dana. Urolog dr Adam Cohen objašnjava da se pojedini kamenci mogu formirati mjesecima ranije, uključujući hladniji period godine, a zatim početi praviti probleme kada se tokom ljeta povećaju fizička aktivnost i gubitak tečnosti znojenjem. Ipak, sezonski obrazac nije jedino objašnjenje: na stvaranje kamenca utiču sastav urina, unos tečnosti, ishrana, zdravstveno stanje i individualna sklonost stvaranju kristala.
Oštar bol u boku, leđima ili donjem dijelu stomaka koji se pojavi tokom vrelog ljetnog dana lako je povezati isključivo s dehidracijom. Nedovoljan unos tečnosti zaista je važan faktor jer koncentrisan urin olakšava stvaranje kristala, ali priča može početi mnogo ranije. Kamen ponekad ostaje u bubregu bez simptoma i postane bolan tek kada se pomjeri prema mokraćovodu i počne ometati normalan protok urina.
Dr Cohen ukazuje na zanimljivu sezonsku povezanost: istraživanja pokazuju da količina kalcijuma u mokraći može biti veća tokom zime, dok istovremeno promjene u aktivnosti i prehrani mogu pogodovati nastanku kamenca kod ljudi koji su mu skloni. To, međutim, ne znači da svaki kamen pronađen ljeti mora poticati iz zime niti da je zimska neaktivnost glavni uzrok kod svake osobe.
POZADINA DOGAĐAJA
Bubrežni kamenci nastaju kada određene supstance u mokraći, uključujući kalcijum i oksalat, dostignu koncentracije koje pogoduju stvaranju kristala. Kalcijum-oksalatni kamenci spadaju među najčešće vrste, ali postoje i kamenci drugačijeg sastava, zbog čega prevencija nije potpuno ista za svakoga.
Kalcijum u mokraći može biti važan, ali kalcijum iz hrane nije automatski neprijatelj
Kalcijum se najčešće povezuje sa zdravljem kostiju, ali dio ovog minerala normalno završava i u mokraći. Kada postoje visoke koncentracije kalcijuma i drugih supstanci koje učestvuju u formiranju kristala, mogu nastati uslovi za stvaranje kamenca. Jedan od najčešćih tipova upravo je kalcijum-oksalatni kamen.
Ipak, iz toga ne treba izvući zaključak da ljudi skloni kamencima trebaju samoinicijativno izbaciti kalcijum iz prehrane. NIDDK navodi da odgovarajuća količina kalcijuma iz hrane može čak pomoći jer se u probavnom sistemu veže za supstance poput oksalata prije nego što one stignu do bubrega. Prehrambene preporuke zato zavise od vrste kamenca i individualnog zdravstvenog stanja.
S druge strane, veći unos natrijuma može povećati rizik od stvaranja određenih bubrežnih kamenaca. Zato obilni obroci s mnogo soli, industrijski prerađena hrana i druge prehrambene navike mogu biti važan dio šire slike kod osoba koje već imaju sklonost stvaranju kamenca.
„Višak kalcijuma u urinu može na kraju dovesti do kamena u bubregu“
— dr Adam Cohen
Cohen kao jedan od mogućih dijelova sezonskog obrasca navodi i manju fizičku aktivnost zimi. Međutim, nastanak kamenca je višefaktorski proces i nije precizno svesti ga na jednostavnu formulu prema kojoj se čovjek manje kreće, pa sav višak kalcijuma „završi u bubrezima“. Mnogo je važnije razumjeti da koncentracija različitih supstanci u mokraći, količina proizvedenog urina, prehrana i individualni rizik djeluju zajedno.
Ljetna vrućina može koncentrisati urin, a postojeći kamen tada počinje praviti problem
Dolaskom ljeta povećava se količina vremena provedenog napolju, ljudi više hodaju, rade u dvorištu, putuju i intenzivnije se znoje. Cohen navodi da povećano kretanje kod osobe koja već ima kamen može doprinijeti njegovom pomjeranju, dok istovremeno veći gubitak tečnosti povećava rizik da urin postane koncentrisaniji.
Upravo je koncentracija urina jedan od ključnih razloga zbog kojih je hidratacija toliko važna u prevenciji. Kada organizam zbog znojenja gubi vodu, a ona se ne nadoknađuje, proizvodi se manja količina koncentrisanije mokraće. U takvom okruženju minerali koji učestvuju u stvaranju kamenca lakše ostaju u visokim koncentracijama.
VAŽAN TRENUTAK: Bubrežni kamen često ne izaziva tipične simptome dok ostaje miran u bubregu. Intenzivan bol može početi kada kamen uđe u mokraćovod, zaglavi se ili počne ometati protok urina. Upravo zato osoba može imati kamen neko vrijeme, a da za njega uopće ne zna.
Bol se može pojaviti naglo i dolaziti u talasima
Kada se kamen pokrene iz bubrega i nađe u mokraćovodu, simptomi mogu biti vrlo intenzivni. Među karakterističnim tegobama su oštar bol u leđima, boku, donjem dijelu stomaka ili preponama. Bol može trajati kraće ili duže i često se pojavljuje u talasima.
Mogu se pojaviti i krv u mokraći, učestala potreba za mokrenjem, bol ili peckanje pri mokrenju, mutna mokraća ili neugodan miris. Kod nekih ljudi bol prate mučnina i povraćanje. Ako kamen ometa protok urina, tegobe mogu biti još izraženije.
„Bol počinje kada kamen stvori blokadu. Ureter je kod većine ljudi širok samo 2 do 3 milimetra. On se skuplja u pokušaju da istisne kamen u bešiku, što uzrokuje bolne grčeve i iritaciju urinarnog trakta“
— dr Adam Cohen
Posebno ozbiljno treba shvatiti temperaturu i zimicu uz simptome bubrežnog kamenca, kao i nemogućnost mokrenja ili izrazito smanjeno mokrenje. Takvi simptomi mogu ukazivati na komplikaciju ili infekciju i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. NIDDK savjetuje da osobe sa simptomima bubrežnog kamenca potraže zdravstvenu pomoć, posebno kada su tegobe ozbiljne.
Neki manji kamenci mogu spontano proći mokraćnim putevima, dok veći kamenci ili oni koji blokiraju protok urina mogu zahtijevati medicinsko liječenje. Odluka zavisi od veličine i položaja kamenca, njegovog sastava, intenziteta simptoma i eventualnih komplikacija.
ŠIRA SLIKA
Ljeto nije jedini uzrok bubrežnih kamenaca. Veći rizik može biti povezan s nedovoljnim unosom tečnosti, sastavom prehrane, ranijim kamencima, određenim bolestima i individualnim metaboličkim faktorima. Visoka temperatura dodatno postaje važna zato što povećava gubitak vode znojenjem i time može smanjiti količinu proizvedenog urina.
Kod ljudi koji su već imali kamen prevencija postaje još važnija
Osobe koje su već imale bubrežni kamen trebaju posebno obratiti pažnju na prevenciju i, kada je moguće, utvrditi njegov sastav. Različite vrste kamenaca nemaju potpuno iste uzroke, pa se i savjeti o prehrani mogu razlikovati. Upravo zbog toga univerzalna dijeta nije najbolji pristup za svaku osobu.
Jedna preporuka ipak se izdvaja: dovoljan unos tečnosti. NIDDK navodi da je pijenje dovoljne količine tečnosti, prvenstveno vode, jedna od najvažnijih mjera za prevenciju većine bubrežnih kamenaca. Potrebna količina nije identična za svakoga i povećava se tokom rada, boravka ili vježbanja na vrućini.
Dr Cohen kao praktičan cilj kod ljudi sklonih kamencima navodi proizvodnju približno 2,5 litara urina dnevno, što može zahtijevati nekoliko litara tečnosti, posebno tokom toplog vremena. Ipak, individualni unos treba prilagoditi zdravstvenom stanju, jer osobe s određenim bolestima srca ili bubrega mogu imati drugačije preporuke o količini tečnosti.
Boja mokraće može poslužiti kao jednostavan svakodnevni pokazatelj hidratacije, iako nije zamjena za medicinsku procjenu. Vrlo koncentrisana i tamnija mokraća može biti signal da organizmu nedostaje tečnosti, posebno nakon znojenja ili fizičke aktivnosti.
„Razblaživanje je uvek rešenje za zagađenje“
— dr Adam Cohen
Prehrana također može biti važna. NIDDK navodi da kod pojedinih vrsta kamenaca može biti korisno smanjiti unos natrijuma, a nekim osobama preporučuje se i prilagođavanje količine životinjskih proteina ili hrane bogate oksalatima. Takve promjene najbolje je uskladiti s vrstom kamenca koji je osoba imala.
Važno je ponovo naglasiti da kalcijum iz hrane ne treba automatski izbacivati samo zato što većina kamenaca sadrži kalcijum. Kod kalcijum-oksalatnih kamenaca dovoljan unos prehrambenog kalcijuma može imati zaštitnu ulogu vezivanjem oksalata u probavnom sistemu.
Ljetni napad kamenca zato ponekad zaista može biti završna faza procesa koji je započeo mjesecima ranije. Kamen može postojati bez simptoma, a kombinacija pojačanog kretanja, visokih temperatura i nedovoljne hidratacije može dovesti do trenutka kada se pomjeri i počne stvarati tegobe. To je jedan mogući sezonski obrazac, a ne pravilo koje objašnjava svaki slučaj.
Najvažnija poruka za osobe sklone kamencima nije da trebaju strahovati od ljeta, nego da tokom vrućih dana još pažljivije vode računa o unosu tečnosti i preporukama koje su dobile nakon ranijih epizoda. A kada se pojave snažan bol, krv u mokraći, povraćanje, temperatura, zimica ili teškoće s mokrenjem, kućno čekanje nije uvijek najbolji izbor – takvi simptomi zaslužuju medicinsku procjenu.
“`
