Iako živimo u moderno doba i 21 je vijek postoje još uvijek neke teme o kojima se govori sa nelagodom. Tu spadaju i intimni odnosi iako se radi o sasvim prirodnoj potrebi ljudi. U nastavku govorimo detaljnije o ovoj temi. Saznajte koliko često biste trebali imati intimne odnose i od čega to zavisi.

Intimni život nakon 60. godine povezan s pamćenjem: Američki naučnici otkrili zanimljive razlike među starijim osobama

Seksualna aktivnost i zadovoljstvo intimnim životom mogli bi biti povezani s očuvanjem određenih mentalnih sposobnosti u starijoj dobi, pokazalo je američko istraživanje koje je obuhvatilo 1.683 osobe starije od 62 godine. Tokom približno pet godina naučnici su pratili njihove kognitivne rezultate i ustanovili da se povezanost razlikuje zavisno od životne dobi. Iako su nalazi privukli pažnju, istraživači naglašavaju da oni ne dokazuju kako seksualni odnosi neposredno poboljšavaju pamćenje ili sprečavaju demenciju.

Kako godine prolaze, ljudski organizam prolazi kroz promjene koje se ne odnose samo na fizičku kondiciju i pokretljivost. Promjene mogu zahvatiti i sposobnost koncentracije, brzinu prisjećanja informacija te način na koji obrađujemo svakodnevne mentalne zadatke. Dok neki ljudi i u poznim godinama zadržavaju veoma dobre kognitivne sposobnosti, drugi primjećuju izraženije poteškoće koje mogu utjecati na kvalitet njihovog života.

Upravo te razlike već dugo zanimaju stručnjake koji proučavaju proces starenja. Dosadašnja istraživanja često su se bavila ishranom, fizičkom aktivnošću, kvalitetom sna, zdravstvenim stanjem i društvenim odnosima. Međutim, intimni život starijih ljudi znatno je rjeđe dobijao prostor u javnim raspravama, uprkos činjenici da nježnost, seksualnost i partnersko zadovoljstvo za mnoge ostaju važni i nakon šezdesete godine.

Naučnici s američkog Hope Collegea odlučili su detaljnije istražiti upravo tu oblast. Njihov rad, objavljen u naučnom časopisu Journal of Sex Research, usmjeren je na moguću povezanost različitih aspekata seksualnog života i kognitivnog funkcionisanja. Posebno ih je zanimalo imaju li učestalost seksualnih odnosa i subjektivni osjećaj zadovoljstva jednaku povezanost s mentalnim sposobnostima u različitim životnim razdobljima.

Šta je pokazalo petogodišnje praćenje starijih osoba?

Istraživanje je obuhvatilo podatke o 1.683 odrasle osobe starije od 62 godine. Tokom približno pet godina analizirani su njihovi rezultati na testovima koji procjenjuju različite kognitivne funkcije, uključujući pamćenje i pažnju. Istraživači su zatim te rezultate upoređivali s informacijama o seksualnoj aktivnosti i zadovoljstvu intimnim odnosima koje su učesnici prijavljivali.

Važno je da se istraživanje nije ograničilo samo na broj seksualnih odnosa. U obzir je uzeto i to koliko su učesnici bili zadovoljni vlastitim intimnim životom, čime je omogućeno razlikovanje fizičke aktivnosti od subjektivnog iskustva bliskosti i zadovoljstva.

Kada su analizirali rezultate prema dobnim grupama, naučnici su uočili zanimljivu razliku. Kod osoba između 75 i 90 godina učestalost seksualnih odnosa pokazala se značajnom u odnosu na kasnije kognitivne rezultate. Učesnici koji su prijavljivali seksualnu aktivnost najmanje jednom sedmično imali su bolje rezultate na kraju posmatranog perioda od onih koji nisu bili seksualno aktivni.

Ovakav rezultat može djelovati ohrabrujuće, ali njegovo tumačenje zahtijeva oprez. Postoji mogućnost da osobe koje imaju bolje opće zdravstveno stanje i očuvane mentalne sposobnosti istovremeno imaju više mogućnosti ili interesa za seksualnu aktivnost. Također, određeni zdravstveni i životni faktori mogli bi utjecati na obje pojave.

Zbog toga se između statističke povezanosti i uzročno-posljedičnog odnosa mora napraviti jasna razlika. Nalazi pokazuju da su dvije karakteristike bile povezane u posmatranoj grupi, ali ne otkrivaju sa sigurnošću zbog čega se to dogodilo.

Istovremeno, istraživanje otvara prostor za ozbiljnije razmatranje seksualnog zdravlja kao sastavnog dijela života starijih osoba. Interes za intimnost ne mora nestati s godinama, a njena uloga može se mijenjati u skladu sa zdravstvenim okolnostima, partnerskim odnosima i ličnim potrebama.

Kod mlađe grupe starijih osoba zadovoljstvo je imalo drugačiju ulogu

Posebno zanimljivi rezultati zabilježeni su među učesnicima od 62 do 74 godine. Za razliku od najstarije grupe, kod njih se kao značajniji pokazatelj izdvojilo zadovoljstvo seksualnim životom, a ne sama učestalost odnosa.

Osobe koje su intimne odnose doživljavale kao ugodne i ispunjavajuće ostvarivale su bolje rezultate na kognitivnim testovima u poređenju s učesnicima koji su prijavljivali niže zadovoljstvo. Takva razlika ukazuje na mogućnost da emocionalni i subjektivni aspekti seksualnosti imaju značajnu povezanost s ukupnim blagostanjem.

Intimni život, naime, ne podrazumijeva isključivo fizički kontakt. Za mnoge parove on uključuje međusobno povjerenje, osjećaj prihvaćenosti, emocionalnu sigurnost i zadovoljstvo kvalitetom odnosa. Sve te okolnosti mogu oblikovati način na koji pojedinci procjenjuju vlastiti život i psihološko stanje.

Rezultati ipak ne znače da je veće seksualno zadovoljstvo neposredan uzrok boljeg pamćenja. Na mentalne sposobnosti mogu utjecati brojni drugi faktori, među kojima su obrazovanje, postojeće bolesti, fizička kondicija i svakodnevne životne navike.

Razlike među dobnim grupama posebno su važne jer pokazuju da se intimni život ne može posmatrati kroz jedno jednostavno pravilo. Ono što pojedinac doživljava kao zadovoljavajući partnerski odnos može se mijenjati tokom godina, a učestalost seksualne aktivnosti ne mora odgovarati nivou emocionalnog zadovoljstva.

Istraživačima zato predstoji dodatno ispitivanje mogućih zajedničkih faktora koji povezuju seksualno blagostanje i mentalne sposobnosti. Potrebno je bolje razumjeti imaju li određeni aspekti intimnog života posebnu ulogu ili se uočene razlike prije svega mogu objasniti općim zdravstvenim stanjem učesnika.

Moguća objašnjenja uključuju cirkulaciju, dopamin i emocionalno stanje

Jedno od pitanja koje proizlazi iz rezultata jeste kako bi seksualna aktivnost uopće mogla biti povezana s funkcionisanjem mozga. Među mogućim objašnjenjima nalaze se fiziološki procesi koji prate intimne odnose, uključujući promjene u cirkulaciji, radu srca i aktivnosti različitih tjelesnih sistema.

Dobra prokrvljenost važna je za normalan rad mozga jer nervnom tkivu omogućava dotok kisika i hranjivih materija. Zdravlje krvnih sudova ima značajnu ulogu u očuvanju kognitivnih sposobnosti, posebno tokom starenja. Ipak, istraživanje nije pokazalo da je poboljšana cirkulacija tokom seksualne aktivnosti bila uzrok povoljnijih rezultata.

Fizičko kretanje općenito doprinosi zdravlju srca, krvnih sudova i cjelokupnog organizma. Kod starijih osoba redovna aktivnost prilagođena zdravstvenim mogućnostima može biti naročito korisna, posebno kada se svakodnevno kretanje smanjuje zbog hroničnih bolesti ili slabije pokretljivosti.

Međutim, seksualne odnose ne treba posmatrati kao zamjenu za hodanje, vježbe snage ili druge preporučene oblike tjelesne aktivnosti. Njihovo trajanje i intenzitet razlikuju se među pojedincima, a koristi redovnog vježbanja ne mogu se automatski pripisati intimnim odnosima.

Druga mogućnost odnosi se na dopamin, neurotransmiter uključen u motivaciju, procese nagrađivanja, učenje i pamćenje. Ugodna seksualna iskustva povezana su s aktivacijom određenih sistema nagrađivanja u mozgu, zbog čega se razmatra njihova moguća veza s mentalnim funkcionisanjem.

Ni u ovom slučaju nije utvrđeno da promjene povezane s dopaminom objašnjavaju rezultate istraživanja. Nije dokazano da seksualna aktivnost dugoročno poboljšava pamćenje upravo djelovanjem tog neurotransmitera.

Psihološki aspekt intimnosti također zaslužuje pažnju. Zadovoljavajući partnerski odnos može biti povezan s opuštanjem, osjećajem sigurnosti i boljim raspoloženjem. Kada između partnera postoje povjerenje i međusobno poštovanje, fizička bliskost može predstavljati jedan od načina izražavanja emocionalne povezanosti.

Dugotrajan stres, s druge strane, može otežavati koncentraciju, remetiti san i negativno utjecati na svakodnevno funkcionisanje. Ipak, seksualna aktivnost nije univerzalno sredstvo protiv stresa. Njeno značenje zavisi od individualnih okolnosti, dobrovoljnog pristanka, kvaliteta odnosa i zdravstvenog stanja.

Zbog toga je pogrešno svoditi kvalitet intimnog života samo na učestalost seksualnih odnosa. Bliskost koja uključuje pritisak, nelagodu ili nesigurnost nije isto što i dobrovoljno, ugodno iskustvo u kojem se obje osobe osjećaju poštovano.

Šta rezultati znače za očuvanje pamćenja nakon šezdesete?

Seksualnost u starijoj dobi često je opterećena društvenim pretpostavkama da interes za intimne odnose prirodno i potpuno nestaje nakon određenih godina. Međutim, potrebe ljudi znatno se razlikuju. Neki ostaju seksualno aktivni i u veoma poznom životnom razdoblju, dok drugima više odgovaraju nježnost, razgovor, zagrljaji i drugi oblici emocionalne bliskosti.

Na seksualno funkcionisanje mogu utjecati hronične bolesti, hormonske promjene, određeni lijekovi, pokretljivost i partnerske okolnosti. Postoje i osobe koje nemaju potrebu ili interes za seksualne odnose, što samo po sebi ne treba smatrati zdravstvenim poremećajem.

Upravo zato rezultati američkog istraživanja ne bi trebali izazvati zabrinutost kod ljudi koji nisu seksualno aktivni. Nema dokaza da odsustvo seksualnih odnosa automatski znači slabije pamćenje ili povećan rizik od demencije. Također, ne postoji univerzalan broj odnosa koji bi predstavljao uslov za očuvanje mentalnog zdravlja.

Za očuvanje mentalnih sposobnosti i dalje je značajan sveobuhvatan pristup zdravlju. Redovno kretanje, dovoljno sna, uravnotežena ishrana, održavanje društvenih kontakata i odgovarajuće liječenje hroničnih bolesti predstavljaju važne dijelove kvalitetnog starenja. Posebnu pažnju zaslužuju krvni pritisak, dijabetes i drugi faktori koji mogu utjecati na zdravlje krvnih sudova.

Jednako je korisno ostati mentalno aktivan kroz čitanje, učenje, razgovore i aktivnosti koje donose zadovoljstvo. Osobe koje se suočavaju s bolom ili drugim poteškoćama povezanim sa seksualnim zdravljem mogu potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka, jer određeni problemi mogu biti povezani s lijekovima ili stanjima za koja postoji odgovarajuća pomoć.

Rezultati objavljeni u časopisu Journal of Sex Research proširuju razumijevanje jednog često zanemarenog aspekta starije životne dobi. Posebno je zanimljivo to što su zadovoljstvo i učestalost seksualne aktivnosti pokazali različite obrasce povezanosti s mentalnim sposobnostima, zavisno od dobi učesnika.

Za ljude koji intimnost doživljavaju kao važan dio svog života, ona može ostati izvor bliskosti i zadovoljstva i nakon šezdesete ili sedamdesete godine. Za one koji ne žele seksualne odnose ili ih zbog zdravstvenih okolnosti ne praktikuju, postoje brojni drugi načini očuvanja kvalitetnih odnosa i emocionalne ravnoteže. Istraživanje tako doprinosi razumijevanju seksualnog blagostanja u starijoj dobi, bez pretvaranja intimnosti u obavezu ili medicinski recept za bolje pamćenje.