Odjeća je danas sve manje kvalitete, a sve viših cijena i stoga treba paziti kako peremo i čuvamo našu odjeću kako bi nam što duže trajala nakon svakog pranja.
Gotovo u svakom se domu pranje rublja podrazumijeva na programu od 40 stupnjeva. Ta je brojka postala neupitni standard, navika koju smo naslijedili i rijetko kad preispitujemo. No upravo ta naizgled bezazlena rutina može biti skupa greška. Razlika između 30 i 40 stupnjeva nije mala – ona predstavlja granicu između pametnog gospodarenja novcem i nepotrebnog bacanja energije.
Današnji deterdženti i perilice rublja više ne trebaju visoku temperaturu da bi dobro oprali. Moderna kemija omogućuje aktiviranje sredstava za pranje i na nižim temperaturama, što znači da gotovo bez gubitka kvalitete možemo smanjiti potrošnju električne energije. Zašto je to važno? Zato što perilica najviše energije troši upravo na zagrijavanje vode. Kada odaberete 30 umjesto 40 stupnjeva, potrošnja struje pada za čak 38 posto. Na godišnjoj razini, za prosječnu obitelj koja pere nekoliko puta tjedno, to se pretvara u konkretnu uštedu na računu za struju.
Pritom većina naše svakodnevne odjeće – majice, košulje, lagani džemperi – nije toliko zaprljana da bi joj trebala vruća voda. Tim predmetima uglavnom treba samo osvježenje, a to će savršeno napraviti i niža temperatura. Osim što štedimo novac, štedimo i svoju odjeću. Visoka temperatura neprijatelj je tkanina – vlakna se šire i skupljaju, odjeća gubi oblik, a boje blijede. Pranjem na 30 stupnjeva garderoba će dulje ostati kao nova, što znači da ćete rjeđe kupovati novu. Ušteda je dvostruka.
- Ako spustimo temperaturu još niže, na 20 stupnjeva, ušteda energije u odnosu na 40 stupnjeva doseže čak 62 posto. Ovakav program idealan je za osjetljive materijale poput svile, vune ili čipke koji bi se na toplom oštetili. Ljeti, kada odjeću često mijenjamo zbog znojenja, hladna voda sasvim je dovoljna. No treba biti realan – nisu sve mrlje iste. Ulje, vino, trava ili krv zahtijevaju topliju vodu da bi ih deterdžent uspješno rastavio. Za takve slučajeve 40 stupnjeva i dalje ima smisla.
Postoje i situacije u kojima se ne isplati štedjeti. Posteljina, ručnici i donje rublje skupljaju bakterije, grinje i druge mikroorganizme koji često preživljavaju niske temperature. Te predmete treba prati na 60 stupnjeva kako bi se osigurala prava higijena. Samo u rijetkim slučajevima, za iznimno otporne tkanine i specifične potrebe dezinfekcije, ide se na program od 90 stupnjeva, no on je najveći potrošač i najagresivniji prema rublju i samoj perilici.
Dakle, kako odabrati pravu temperaturu? Vodite se jednostavnim pravilom: lagano zaprljanu odjeću kojoj treba samo osvježenje perite na 20 ili 30 stupnjeva. To uključuje majice, košulje, hlače, džempere koje ste nosili kroz dan. Za vidljivo zaprljanu odjeću s mrljama od masti, trave ili drugih tvrdokornih nečistoća idite na 40 stupnjeva. Ručnike, posteljinu i donje rublje perite na 60 stupnjeva radi higijene. Program od 90 stupnjeva koristite iznimno, primjerice za krpe koje su u dodiru s izrazito nehigijenskim površinama.
Najveća pogreška koju većina nas čini jest pranje po automatizmu, bez razmišljanja o tome što točno peremo i koliko je to zaprljano. Svaki komad odjeće na sebi ima etiketu s uputama, no rijetko tko ih čita. Svjesnim odabirom temperature ne samo da štedimo novac, već čuvamo i okoliš – manja potrošnja energije znači manje opterećenje za planet. Osim toga, našoj će odjeći biti bolje – dulje će zadržati oblik i boju.
Promjena ove navike nije teška. Sljedeći put kad budete punili perilicu, zastanite na trenutak. Što perete? Koliko je prljavo? Koji je materijal? Odgovori na ta pitanja reći će vam koju temperaturu zapravo trebate. Za većinu pranja dovoljno je 30 stupnjeva, čak i manje. Ručnici i posteljina zaslužuju 60. A 40 stupnjeva postaje iznimka, a ne pravilo. Mali korak, ali velika razlika – za vaš novčanik, vašu garderobu i okoliš. Perite pametno, a ne po navici.
