Bojler je jedan od najvećih potrošača struje posebno u ovom ljetnjem periodu kada se često tuširamo. Svi se trudimo da naši računi za električnu energiju budu što manji i pokušavamo da uštedimo na razne načine. Mnogi se pitaju da li je bolje i ekonomičnije bojler paliti samo kada nam treba topla voda ili je pametnije držati ga stalno uključenog.
Treba li bojler stalno biti uključen? Evo kada ga se više isplati gasiti, a kada to nema mnogo smisla
Bojler je jedan od uređaja oko kojeg se u domaćinstvima godinama vodi ista rasprava: troši li manje električne energije ako je stalno uključen ili ga je bolje gasiti nakon što zagrije vodu? Često se može čuti tvrdnja da ponovno uključivanje bojlera „povuče mnogo više struje“, pa ga zbog toga navodno ne treba isključivati. Međutim, takvo objašnjenje je previše pojednostavljeno. Na potrošnju mnogo više utiču količina vode koju treba zagrijati, zadana temperatura, navike ukućana, gubici toplote i tarifa u periodu kada uređaj radi. Upravo zato isti režim korištenja neće biti najbolji za četveročlanu porodicu i za osobu koja živi sama.
Račun za električnu energiju često natjera ljude da počnu analizirati uređaje koje svakodnevno koriste. Bojler se gotovo uvijek nađe među prvima jer zagrijavanje vode zahtijeva značajnu količinu energije, posebno u domaćinstvima u kojima se svakodnevno troši mnogo tople vode.
Međutim, pitanje uštede nije moguće riješiti samo odgovorom „gasiti“ ili „ne gasiti“. Mnogo je korisnije razumjeti kada bojler zapravo troši električnu energiju i kako vlastite navike prilagoditi tarifnom sistemu i potrebama domaćinstva.
KLJUČNA INFORMACIJA
Ponovno uključivanje bojlera samo po sebi ne znači da će uređaj automatski potrošiti više električne energije nego da je ostao stalno uključen. Potrebna energija prije svega zavisi od količine vode koju treba zagrijati i razlike između njene trenutne i željene temperature. Zato je važnije kada i koliko dugo zagrijavate vodu nego sam čin uključivanja uređaja.
Najveća razlika može nastati u tome kada bojler uključujete
Prema savjetima navedenim u izvornom tekstu, način korištenja bojlera treba prilagoditi količini tople vode koju domaćinstvo stvarno troši. Nikola Nikolić, zamjenik direktora preduzeća za energetsku efikasnost „Energy saving group“, ukazivao je upravo na važnost navika ukućana.
Za porodice koje dnevno koriste mnogo tople vode praktično može biti zagrijavanje tokom perioda kada je električna energija jeftinija, pod uslovom da njihovo brojilo i tarifni model nude takvu mogućnost.
Četveročlana porodica, primjerice, može imati dovoljno veliku potrošnju da se većina vode zagrije tokom noći, a zatim koristi tokom jutra i dijela dana. Ako se zaliha tople vode potroši, bojler se po potrebi može dodatno uključiti kasnije.
Takav način korištenja ne znači nužno da će uređaj raditi kraće, ali omogućava da veći dio potrošene električne energije bude obračunat u povoljnijem tarifnom periodu.
Upravo se tu krije jedna od najvažnijih razlika. Ušteda ne mora nastati tako što ćete koristiti manje tople vode. Ponekad se postiže time što će ista količina vode biti zagrijana u vrijeme kada je električna energija jeftinija.
Ako živite sami, nema potrebe kopirati navike velike porodice
Potpuno drugačija računica može važiti za osobu koja živi sama. Ako se dnevno koristi mala količina tople vode, bojler možda neće biti potrebno uključivati više puta niti tokom cijelog dana održavati visoku temperaturu.
Jedno zagrijavanje tokom povoljnijeg tarifnog perioda nekome može biti dovoljno za veći dio dnevnih potreba. Ako uvečer još ima dovoljno zagrijane vode, nema posebnog razloga da se uređaj ponovo uključuje samo zato što se to radi po navici.
Upravo je zato teško dati univerzalni savjet. Dvoje ljudi mogu imati isti bojler, a potpuno različitu potrošnju zbog različitog broja tuširanja, pranja posuđa i drugih navika.
Najkorisnije je nekoliko dana posmatrati koliko se tople vode stvarno koristi. Ako nakon cijelog dana u bojleru ostaje velika količina dovoljno tople vode, moguće je da je režim zagrijavanja intenzivniji nego što je potrebno.
VAŽAN TRENUTAK: Bojler ne treba posmatrati odvojeno od navika ukućana. Režim koji odgovara porodici s četvero članova može biti nepotrebno rastrošan za jednu osobu, dok bi režim dovoljan samcu većoj porodici mogao značiti stalni nedostatak tople vode.
Šta se zapravo događa kada bojler ostane uključen cijeli dan
Česta je tvrdnja da stalno uključen bojler gotovo ništa ne troši jer termostat isključuje grijač čim voda dostigne zadanu temperaturu. U tome postoji dio istine, ali takvo objašnjenje nije potpuno.
Termostat zaista prekida rad grijača kada voda dostigne temperaturu na koju je uređaj podešen. Grijač zato ne radi neprekidno punom snagom.
Međutim, voda unutar kazana postepeno gubi toplotu prema okolini. Dobra izolacija taj proces može usporiti, ali ga ne može potpuno zaustaviti.
Kada temperatura dovoljno padne, termostat ponovo aktivira grijač kako bi se voda vratila na zadanu vrijednost. To znači da određena količina energije odlazi na održavanje temperature čak i ako tokom tog vremena niko nije otvorio slavinu za toplu vodu.
Ako se bojler tokom većeg dijela dana gotovo uopšte ne koristi, postavlja se logično pitanje ima li potrebe da voda satima ostaje zagrijana na visoku temperaturu.
U takvim situacijama može imati više smisla zagrijavati je bliže periodu korištenja, posebno ako se to može uraditi tokom jeftinije tarife.
Temperatura na termostatu također utiče na potrošnju
Nije svejedno ni na koju temperaturu je bojler podešen. Što vodu želimo zagrijati na višu temperaturu, potrebno je više energije da bi se ona dovela do te vrijednosti.
Uz to, veća temperaturna razlika između vode u bojleru i prostorije može značiti i veće gubitke toplote tokom vremena.
Zbog toga postavljanje termostata na najvišu moguću vrijednost nije nužno najbolje rješenje ako vam toliko vruća voda uopšte nije potrebna.
Važna je ravnoteža između dovoljne količine tople vode i nepotrebnog pregrijavanja. Ako se cijeli kazan zagrije na veoma visoku temperaturu, a znatan dio te vode se ne potroši, dio utrošene energije nije donio stvarnu korist.
Optimalna postavka zavisi i od konstrukcije uređaja, njegovog kapaciteta i potreba ukućana, pa se pritom treba držati uputstava proizvođača i pravilnog održavanja uređaja.
ŠIRA SLIKA
Mjesečna potrošnja bojlera nije rezultat samo jednog faktora. Na nju zajedno utiču kapacitet uređaja, količina potrošene tople vode, temperatura hladne vode koja ulazi u bojler, podešena temperatura, kvalitet izolacije, stanje uređaja i vrijeme u kojem se električna energija koristi.
Jeftinija tarifa može biti najjednostavnije mjesto za uštedu
Domaćinstva koja imaju različite tarifne periode mogu značajno promijeniti način korištenja bojlera bez velikih promjena životnih navika.
Ako uređaj već mora zagrijati određenu količinu vode, logično je da, kada je to praktično, najveći dio tog posla obavi tokom jeftinije tarife.
To može značiti uključivanje noću i korištenje zagrijane vode ujutro ili tokom narednog dijela dana. Međutim, konkretan raspored zavisi od domaćinstva.
Neko se tušira ujutro, neko navečer. U jednoj porodici se veća količina tople vode troši prije odlaska na posao i školu, dok se u drugoj najveća potrošnja događa pred spavanje.
Zbog toga nema smisla slijepo primjenjivati tuđi raspored uključivanja bojlera.
Treba imati na umu i da vrijeme jeftinije tarife nije svuda isto. Zavisi od mjesta stanovanja, distributivnog područja, vrste brojila i tarifnog modela, pa korisnik treba provjeriti pravila koja vrijede za njegovo domaćinstvo.
Održavanje je važnije od rasprave oko prekidača
Kada se govori o bojleru, račun za struju nije jedina stvar o kojoj vrijedi razmišljati. Riječ je o električnom uređaju koji zagrijava vodu i sadrži elemente zadužene za kontrolu temperature i pritiska.
Zbog toga pravilno održavanje ne bi trebalo zanemarivati bez obzira na to je li bojler uključen veći dio dana ili samo u određenim periodima.
Dotrajali dijelovi, problemi sa sigurnosnim elementima i drugi kvarovi zahtijevaju stručnu provjeru. Nije dobro pretpostaviti da uređaj može godinama raditi bez pregleda samo zato što na prvi pogled normalno zagrijava vodu.
Ako postoji sumnja u ispravnost bojlera, električnih instalacija ili sigurnosnih komponenti, takve probleme treba prepustiti kvalifikovanom stručnjaku, a ne pokušavati rješavati improvizacijama.
Izvor također navodi sigurnost kao jedan od razloga zbog kojih uređaj nema potrebe držati uključenim kada se dugo ne koristi.
Kako pronaći režim koji odgovara baš vašem domaćinstvu
Najjednostavniji početak jeste analizirati vlastiti dan. Kada se najviše koristi topla voda? Koliko osoba živi u domaćinstvu? Da li se cijeli sadržaj bojlera potroši ili većina ostane neiskorištena?
Ako se topla voda uglavnom koristi ujutro i navečer, moguće je organizovati zagrijavanje tako da što veći dio bude završen u povoljnijem tarifnom periodu.
Ako se voda intenzivno koristi tokom cijelog dana, stalno ručno uključivanje i isključivanje može biti nepraktično. U tom slučaju treba tražiti ravnotežu između udobnosti, stvarne potrošnje i cijene električne energije.
Važno je shvatiti da se energija ne „kazneno“ troši svaki put kada se pritisne prekidač i bojler ponovo počne raditi. Ako se voda u međuvremenu ohladila, energija je potrebna da se ponovo zagrije. Da je bojler ostao uključen, dio energije bi u međuvremenu bio korišten za nadoknađivanje gubitaka toplote.
Zbog toga tvrdnja da bojler obavezno mora raditi 24 sata dnevno kako bi trošio manje nema univerzalno uporište u samom principu njegovog rada.
PRAKTIČNA PORUKA: Umjesto jednog pravila za sve, korisnije je kombinovati tri stvari: zagrijavati vodu kada je tarifa povoljnija, ne održavati nepotrebno visoku temperaturu tokom dugih perioda bez potrošnje i prilagoditi količinu zagrijavanja broju ukućana i njihovim navikama.
Za mnoge porodice upravo takav pristup može biti jednostavniji od stalnog razmišljanja treba li bojler tog trenutka biti uključen ili isključen.
Četveročlano domaćinstvo možda će najveći dio zagrijavanja obaviti noću i po potrebi kratko dogrijati vodu kasnije. Samcu bi jedno zagrijavanje moglo trajati znatno duže. Nekome ko koristi toplu vodu tokom cijelog dana odgovarat će sasvim drugačiji režim.
Ni sam bojler nije nevažan. Starost, zapremina, izolacija i tehničko stanje mogu uticati na to koliko dobro zadržava temperaturu i koliko često termostat ponovo uključuje grijač.
Zato je korisnije posmatrati stvarne navike i račun kroz duži period nego vjerovati jednostavnom pravilu koje navodno vrijedi za svaki uređaj i svako domaćinstvo.
Ako postoji jedna zabluda koju vrijedi odbaciti, onda je to ideja da će svaki ponovni početak zagrijavanja automatski izazvati ogromnu dodatnu potrošnju. Bojler koristi električnu energiju kako bi vodi nadoknadio toplotu koju joj treba dodati, bez obzira na to je li prethodno bio ugašen ili ga je termostat sam ponovo uključio.
Najveći prostor za racionalnije korištenje zato se nalazi u tome kada zagrijavamo vodu, koliko je zagrijavamo i koliko nam je nje zaista potrebno.
Na kraju, najbolji režim nije nužno onaj u kojem je prekidač stalno u istom položaju. Najbolji je onaj koji odgovara stvarnim potrebama domaćinstva, koristi povoljniju tarifu kada je dostupna i ne troši energiju na održavanje količine i temperature vode koje niko neće koristiti.
