Najveće bogatstvo koje čovjek može imati je njegovo zdravlje ali o tome razmišljamo tek kada se razbolimo. Da bismo imali zdrav i kvalitetan život potrebno je usvojiti neke navike.
Ruski kardiokirurg Leo Bokerija, ugledni stručnjak u svom području, često ističe da jedno od najmoćnijih sredstava za produljenje života nije ni skup lijek niti naporni trening, već nešto što svi radimo od djetinjstva – hodanje. Prema njegovim riječima, samo tridesetak minuta laganog koraka dnevno može produljiti životni vijek za sedam do osam godina. Bez posebnih sprava, bez članarine u teretani, samo vi i vaše noge.
Ideja zvuči gotovo previše jednostavno, no znanost je ponovno potvrdila ono što je Hipokrat znao još prije dvije tisuće godina – hodanje liječi. I ne treba vam maraton niti brzi tempo. Umjerena, redovita šetnja od pola sata dnevno čini čuda za kardiovaskularni sustav. Srce postaje snažnije, krvne žile elastičnije, a rizik od infarkta i moždanog udara pada. Ove dvije bolesti i dalje su vodeći uzroci smrti u razvijenom svijetu, a upravo ih sjedeći način života dodatno potiče. Zato svaki korak broji.
No dobrobiti hodanja tu ne završavaju. Ono što često zaboravljamo jest da je hodanje i odličan saveznik u borbi s viškom kilograma. Dvadesetak minuta brže šetnje potroši stotinjak kalorija. Na prvu to ne zvuči puno, ali kad se zbroji na dnevnoj i tjednoj razini – razlika postaje itekako vidljiva. Uz to, hodanje ne opterećuje zglobove kao trčanje, pa je sigurno za osobe s viškom kilograma, početnike i one starije životne dobi. Čak i oni s problematičnim koljenima ili kukovima obično mogu hodati bez većih poteškoća.
- Osim fizičkih, hodanje nosi i snažne mentalne dobrobiti. Ritmičan korak, svježi zrak, zelenilo oko vas – sve to djeluje kao prirodni antidepresiv. Smanjuje se razina kortizola (hormona stresa), opada anksioznost, a raspoloženje se popravlja često već nakon petnaest minuta. Šetnja se može koristiti i kao pokretna meditacija. Kad ste pod pritiskom, kad vas život guši, izaći van i samo hodati – bez mobitela, bez obaveza – često donese više od sata razgovora s psihologom.
Za muškarce starije od četrdeset godina postoji još jedna posebna prednost. Hodanje poboljšava cirkulaciju u cijelom tijelu, a time i u zdjeličnom području. To može značajno smanjiti rizik od bolesti prostate i drugih zdravstvenih tegoba povezanih s lošim protokom krvi u toj regiji. Dvadesetak minuta šetnje dnevno, u smislenom tempu, čini više od mnogih suplemenata.
Ne treba vam sat vremena dnevno da biste osjetili promjenu. Već dva sata tjedno, raspoređena u kraće cjelinam, donose mjerljive zdravstvene koristi. Oni koji ustraju godinama, koji hodanje pretvore u naviku, mogu dodati sebi i do deset godina života. I ne tek tako da postoje – nego da žive kvalitetnije, bez bolova, s više energije i boljim raspoloženjem.
Mali savjet: umjesto da samo gurate u istom tempu, pokušajte hodati intervalno. Minutu brže, dvije sporije, pa opet minutu brže. To potiče rad srca, sagorijeva više kalorija i poboljšava kondiciju brže od jednoličnog hoda. No i ako ste u početku spori – nema veze. Bitno je da se krećete.
U današnje vrijeme, kada radna mjesta zahtijevaju sjedenje po osam, devet ili deset sati, kada provodimo vrijeme u automobilima i pred ekranima, tijelo nam se uspavljuje. Hodanje ga budi. Ne trebate planinariti, ne trebate trčati. Samo izaći. Možda ujutro prije posla, možda u pauzi za ručak, možda navečer umjesto da sjednete ispred televizora. Pola sata. Svaki dan. Mali korak koji produljuje život – a na vama je samo da ga napravite.
