Naš današnji članak ima za cilj pružiti ključne informacije o održavanju dobrog zdravlja, kao što i sam naslov sugerira. Nedavne statistike otkrivaju da svake minute oko 35 osoba diljem svijeta podlegne od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, godišnji podaci pokazuju da je preko 50.000 građana Srbije izgubilo život od iste bolesti prethodne godine.
Iznenadna smrt često proizlazi iz srčanih bolesti, koje mogu ostati skrivene u tijelu duže vrijeme prije nego što se pojave vidljivi simptomi. Kako bi održao zdrav protok krvi, srce se oslanja na četiri “ventila” kako bi učinkovito funkcioniralo. Nažalost, ovi zalisci mogu biti oštećeni zbog raznih poremećaja, što dovodi do niza simptoma povezanih s bolestima srčanih zalistaka. Iako je terapija matičnim stanicama obećavajuća u liječenju stanja, u nekim slučajevima može biti potrebna i kirurška intervencija. Kada treba razmotriti kirurško liječenje i koliko je terapija matičnim stanicama učinkovita u liječenju bolesti srčanih zalistaka?
Prema riječima kardiologa Marka Banovića, srčani zalisci su odgovorni za usmjeravanje krvi, sprječavajući njeno vraćanje u komore i pretklijetke nakon ispumpavanja. Srce je osjetljivo na razne bolesti, te može doći do raznoraznih problema, od smetnji u protoku krvi do komplikacija s pumpanjem iste. Moguće su sve kongenitalne, reumatske groznice i degenerativne bolesti, a degenerativna bolest trenutno je najzastupljeniji oblik, dok su česti čimbenici većeg rizika arterioskleroza, pušenje, visoki krvni tlak te povišene razine masnoća i šećera u krvi. Banović upozorava da su degenerativne bolesti sve češće i sada već poprimaju razmjere epidemije.
Pojasnio je da se urođene bolesti manifestiraju kod mlađih pacijenata, dok su degenerativne bolesti zastupljenije kod starijih. Napredovanje degenerativne bolesti zalistaka obično je dugotrajno i traje desetljećima. Najpouzdanija metoda utvrđivanja abnormalnosti valvula je ultrazvuk srca, koji nudi preciznu procjenu stanja.
Najčešći opaženi simptom ove bolesti je kratkoća daha, budući da srce mora naporno raditi kako bi cirkuliralo krv cijelim tijelom, s obzirom na kompromitirano stanje ventila. Banović tu situaciju uspoređuje s motorom automobila koji stalno radi na tri ili pet tisuća okretaja, za razliku od standardnih 900. Bez obzira na marku automobila, od ‘fiće’ do ‘mercedesa’, takvo intenzivno naprezanje na kraju će dovesti do kvara. Simptomi uključuju bol u prsima, aritmije, nesvjesticu, vrtoglavicu i često su izraženi bolovi koji podsjećaju na migrenu.
