Poznati doktor iz Srbije Đorđe Radak je jednom prilikom govorio o simptomima koji mogu da ukažu na to da će neka osoba da doživi moždani udar. Na žalost mnogi ih zanemaruju i jave se ljekaru kada je već kasno. Ovi simptomi su jako važni i potrebno je da se reaguje brzo da bi se spasio život.
Prof. dr Đorđe Radak upozorava: Prolazni simptomi ne smiju se ignorisati, kod sumnje na TIA vrijeme je presudno
Iznenadne prolazne smetnje vida, neurološki simptomi, omaglica ili druge neuobičajene tegobe ne bi trebalo jednostavno pripisati umoru i čekati da se ponove. Vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak upozorava da period neposredno nakon prvih simptoma može biti posebno važan kod osoba kod kojih postoji suženje karotidnih arterija. Ipak, nesvjestica i vrtoglavica same po sebi mogu imati mnogo različitih uzroka i ne znače automatski da je riječ o tranzitornom ishemijskom ataku, zbog čega nagle ili neuobičajene simptome treba medicinski procijeniti.
Moždani udar često se povezuje s naglim i očiglednim neurološkim promjenama, ali problem može početi i prolaznim simptomima koji nestanu prije nego što osoba stigne do ljekara. Upravo zbog toga Radak naglašava značaj ranog reagovanja i pregleda krvnih sudova kod pacijenata kod kojih postoji opravdana sumnja na poremećaj dotoka krvi u mozak.
Posebnu pažnju posvetio je karotidnim arterijama, velikim krvnim sudovima na vratu koji učestvuju u snabdijevanju mozga krvlju. Aterosklerotske promjene mogu postepeno sužavati njihov lumen, a kod nekih pacijenata takva bolest dugo ne izaziva očigledne simptome.
Karotidna ateroskleroza predstavlja jedan od mogućih uzroka ishemijskog moždanog udara. Procjena pacijenta zavisi od simptoma, stepena suženja i drugih faktora rizika, pa se odluka o daljoj dijagnostici i eventualnoj intervenciji donosi individualno.
Prvi simptomi mogu označiti period povećanog rizika
Radak posebno upozorava na period nakon pojave prolaznih simptoma za koje se utvrdi ili posumnja da su povezani sa smanjenim dotokom krvi u mozak. Njegova poruka je da takve situacije ne treba posmatrati kao bezazlene samo zato što se osoba nakon kratkog vremena ponovo osjeća dobro.
„Nove studije pokazale su da je posle prve nesvestice i vrtoglavice, u periodu od sedam do deset dana, najveći rizik da će doći do velikog i ozbiljnog moždanog udara. Prvi simptom može da znači da su trombi počeli da se odvajaju sa mesta na kojem postoji suženje“
Važno je, međutim, razlikovati simptome od dijagnoze. Vrtoglavica ili nesvjestica mogu nastati iz brojnih razloga i nisu same po sebi dokaz bolesti karotidnih arterija. Kod sumnje na tranzitorni ishemijski atak posebno su važni nagli neurološki simptomi, zbog čega je procjena ljekara ključna umjesto samostalnog zaključivanja o uzroku.
Radak karotidnu bolest opisuje kao važnu pozadinu dijela moždanih udara. „Karotidna bolest je pozadina onoga što zovemo moždanim udarom. Nastaju aterosklerotična suženja na vratu i veliki broj moždanih udara događa se zbog toga“, naveo je profesor.
Prema njegovom stavu, prolazni simptomi koji upućuju na mogući poremećaj moždane cirkulacije zahtijevaju brzo reagovanje. „Tranzitorni ishemijski atak, odnosno prva nesvestica ili vrtoglavica, treba da budu upozorenje da se nalazimo u urgentnoj situaciji. To je ključni trenutak kada je korist od intervencije najveća“, naglasio je Radak.
Ako se iznenada pojave slabost ili utrnulost jedne strane tijela, asimetrija lica, poremećaj govora, nagli gubitak ili poremećaj vida ili drugi novi neurološki simptomi, nije preporučljivo čekati da se tegobe ponove. Čak i kada brzo prođu, potrebna je hitna medicinska procjena.
Suženje može dugo prolaziti bez jasnih upozorenja
Jedna od poteškoća kod bolesti karotidnih arterija jeste mogućnost da promjene napreduju bez simptoma koje bi pacijent lako prepoznao. Radak je naveo da kod pojedinih ljudi čak i veoma ozbiljna promjena može postojati bez izraženih tegoba.
„Postoje ljudi koji imaju potpuno zatvorenu jednu karotidnu arteriju, a nemaju skoro nikakve simptome, zato što se zatvaranje događalo postepeno i mozak se navikao. Problem je što mozak ne boli i veoma teško daje simptome“
Među znacima koje je posebno izdvojio nalaze se prolazni poremećaji vida. „Privremeno slepilo, gubitak dela vidnog polja, omaglica i treperenje pred očima simptomi su nedovoljne ishranjenosti oka. Oko je deo mozga, a očno dno sastoji se od istih nervnih ćelija koje se nalaze u mozgu“, objasnio je.
Nagla i prolazna promjena vida zato nije simptom koji treba automatski pripisati umoru ili naprezanju očiju. Uzroci mogu biti različiti, ali kada se promjena pojavi iznenada, posebno ako zahvati samo jedno oko ili dio vidnog polja, potrebno je procijeniti postoji li vaskularni ili drugi ozbiljan razlog.
Radak je govorio i o ljetnim mjesecima i mogućem dodatnom opterećenju kod ljudi koji već imaju vaskularnu bolest. „Leti pada pritisak, a raste koncentracija krvi i to stvara predispoziciju za nastanak tromba na suženoj arteriji“, rekao je, ukazujući na značaj dovoljnog unosa tečnosti i praćenja zdravstvenog stanja kod rizičnih pacijenata.
Ultrazvuk može otkriti promjene, ali odluka o pregledu zavisi od rizika i simptoma
Ultrazvučni pregled karotidnih arterija omogućava ljekaru da procijeni protok krvi i eventualno suženje krvnog suda. Radak ističe da se na taj način mogu otkriti značajne promjene na vratu i procijeniti njihova ozbiljnost.
„Ultrazvuk može da pokaže i odredi stepen značajnosti promena na vratu. S obzirom na to da se ta suženja nalaze oko dva centimetra ispod kože, hirurg može za nekoliko minuta da očisti arteriju i napravi ogromnu korist za pacijenta“, rekao je profesor, govoreći o pacijentima kod kojih postoje indikacije za hirurško liječenje.
Nisu, međutim, sva suženja automatski razlog za operaciju. Odluka zavisi od toga da li pacijent ima simptome, koliko je arterija sužena, kakvo je opšte zdravstveno stanje i koliki je procijenjeni odnos koristi i rizika od intervencije.
Radak navodi da posebno dobre rezultate očekuje kod odgovarajuće odabranih pacijenata sa simptomima i visokim stepenom suženja. „Velike prospektivne i randomizovane studije odavno su završene i postoje dokazi kada treba uraditi intervenciju. Najbolji rezultati su kod ljudi koji imaju početne nesvestice i vrtoglavice, kao i suženje karotidne arterije veće od 70 odsto.“
Profesor zagovara preventivne ultrazvučne preglede, posebno nakon 50. godine. Ipak, preporuke za rutinsko snimanje ljudi bez simptoma nisu jednake u svim zdravstvenim sistemima, pa odluku o takvom pregledu treba uskladiti s individualnim faktorima rizika i savjetom ljekara.
Stres, navike i genetika učestvuju u razvoju ateroskleroze
Govoreći o sve češćem otkrivanju aterosklerotskih promjena kod mlađih ljudi, Radak je posebnu pažnju posvetio hroničnom stresu, načinu ishrane i štetnim životnim navikama.
„Sada živimo u izobilju stresa, loše hrane, loših navika i svega što ubrzava razvoj ateroskleroze. Stres je postojao i ranije, ali je trajao kraće. Naš problem je to što smo izloženi hroničnom stresu“, istakao je.
Uz faktore na koje je moguće uticati, profesor izdvaja i nasljednu predispoziciju. „Pre svih faktora koje možemo da regulišemo i popravljamo stilom života, postoji i nešto što se zove genetika. To je sada potpuno jasno. Postoje ljudi koji genetski imaju sklonost da im se trombociti lepe za sužene krvne sudove i da se stvori tromboza“, objasnio je.
Prema njegovim riječima, savremena medicina raspolaže i genetskim analizama koje u određenim situacijama mogu pružiti dodatne informacije o riziku i reakciji trombocita na pojedine lijekove. Takva testiranja nisu zamjena za klasičnu procjenu faktora rizika, već mogu predstavljati dio šire dijagnostičke slike kod odabranih pacijenata.
Radak naglašava i da izraz „preventivna operacija“ ne znači operisanje potpuno zdrave arterije. „Kada se kaže preventivna operacija, ljudi misle da problem ne postoji, ali da želimo da ga sprečimo. Suština je da problem postoji, ali još nema simptoma. Čovek može da ima značajno suženje karotidne arterije ili arterije koja ishranjuje bubreg ili nogu, a da još nema ozbiljne tegobe“, objasnio je.
Vještačka inteligencija ulazi i u dijagnostiku i operacione sale
Pored prevencije moždanog udara, Radak je govorio i o promjenama koje nove tehnologije donose vaskularnoj hirurgiji. Njegovo očekivanje je da će vještačka inteligencija imati sve veću ulogu u obradi ultrazvučnih, skenerskih i snimaka magnetne rezonance, ali i u planiranju složenih medicinskih intervencija.
„Veštačka inteligencija će promeniti sliku medicine uopšte, a u ovoj oblasti posebno. Dijagnostičke metode, od ultrazvuka do skenera i magnetne rezonance, biće opisivane pomoću veštačke inteligencije. Drugi nivo je mogućnost da veštačku inteligenciju pitate za savet, a treći je veštačka inteligencija koja organizuje samu operaciju“, rekao je u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.
Robotika se već koristi u određenim oblastima medicine, ali Radak smatra da čovjek mora ostati taj koji donosi ključne odluke. Hirurg, prema njegovom objašnjenju, kontroliše tok procedure i bira pravac kojim će se intervencija razvijati, dok tehnologija može omogućiti izuzetno precizno izvođenje određenih tehničkih koraka.
Istovremeno upozorava da napredak ne smije dovesti do gubitka osnovnih hirurških znanja. „Ako se samo oslonimo na veštačku inteligenciju, možemo doći u situaciju da obični hirurzi zaborave ili ne znaju da urade neke intervencije. Zbog endovaskularne hirurgije i novih minimalno invazivnih intervencija već možemo doći u situaciju da hirurg nikada nije radio klasičnu operaciju.“
Za pacijente, ipak, najvažnija poruka ostaje vezana za pravovremeno prepoznavanje simptoma. Prolazna tegoba koja nestane za nekoliko minuta ne mora značiti da je opasnost prošla, ali isto tako nijedan pojedinačni simptom nije dovoljan da se bez pregleda zaključi da je riječ o bolesti karotidnih arterija.
Zbog toga iznenadni poremećaji govora, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, asimetrija lica, nagla promjena vida ili drugi novi neurološki simptomi zahtijevaju brzo reagovanje. Radakovu poruku najbolje sažima njegov stav da prevenciju ne treba posmatrati kao pitanje komfora: „Preventivni pregledi čuvaju živote i štede novac zdravstvenom sistemu. Prevencija nije stvar estetike, već života.“
“`
