Josip Broz Tito bio je čovjek kojeg su često pratile žene koje su posjedovale ljepotu. Posebno su mu bile drage mlade i privlačne žene, kao i one koje su pokazivale određeno ponašanje. Čak i ako je žena bila udana, to nije spriječilo njegov interes. Iako se Broz službeno ženio četiri puta, oženio je samo dvije od ovih žena. Jedna od njegovih žena odlučila ga je ostaviti zbog njegovog ponašanja.
Tijekom svoje potrage naišao je na osobu koja je odbila udovoljiti njegovom zahtjevu. Ta se osoba zvala Herta Has, a rođena je u Mariboru 1914. Herta se uključila u revolucionarni radnički pokret u mladosti dok je studirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Osvrćući se na svoje iskustvo, prisjeća se da se osjećala kao da nema pravu alternativu, kako navodi Istorijski zabavnik. Na pitanje zašto je riskirala, prijatelj Has je objasnio da je komuniste vidio kao jedinu snagu koja se suprotstavila fašistima. Budući da je živio na granici s Austrijom, jasno je shvaćao pravu prirodu nacionalsocijalizma i konačni cilj fašista da unište slavenski narod. Svjedočeći Hitlerovim pristašama u Austriji, prepoznao je zlokobnu prošlost tih pojedinaca. Tako je donio odluku da pristupi komunističkoj partiji.
Godine 1934. postala je članica SKOJ-a, a potom 1936. godine pristupila je Komunističkoj partiji Jugoslavije. Godine 1937. upoznala je Josipa Broza Herta u Parizu, gradu koji je bio središte regrutiranja španjolskih dobrovoljaca i usputna stanica na putu za Moskvu, srce Kominterne. Njihov prvi susret bio je neupadljiv i ništa nije ispalo od toga. Bile su potrebne pune dvije godine da njihova međusobna ljubav preraste u pravu romansu. Godine 1939. Tito se vratio iz Moskve dok se Drugi svjetski rat već nazirao na horizontu. Tijekom zaustavljanja u Istanbulu čekao je lažnu putovnicu koja mu je omogućila ulazak u Jugoslaviju. Još jednom je Herta odigrala ulogu u olakšavanju njegovog putovanja.
Ljubav para ponovno je planula intenzivnom strašću i vratili su se u Jugoslaviju, da bi se naposljetku zajedno skrasili u Zagrebu. Kako bi sakrili gdje se nalaze, prilikom iznajmljivanja kuće poslužili su se lažnim identitetima – Marija Šarić i inženjer Slavko Babić. Njihova je afera bila kratkog vijeka, međutim, jer je 1941. u Jugoslaviji izbio Drugi svjetski rat. Tijekom tog vremena Tito je poslan u Beograd na misiju, gdje je upoznao Davorjanku Paunović Zdenko, svoju novu ljubavnu ljubav i partijsku kurirku. U poodmakloj trudnoći Herta je odlučila ostati u Zagrebu. Nedugo nakon Titova odlaska rodila je sina Mišu. Kako bi novorođenče i njegovu majku zaštitio od ustaša, Vladimir Velebit, drugi član Komunističke partije, osigurao im je skrivanje u svom ateljeu, koji je koristio kao momačko odmaralište.
Neposredno prije nego što su se pisac Miroslav Krleža i on trebali udružiti s partizanima, Hertu su uhitile ustaše. Partijska organizacija uspjela je sačuvati dijete kod obitelji Volksdeutsche Mahnufrit, čime je Miša uspio preživjeti. Godine 1943., nakon pregovora između partizana i nacista, Herta Has je zamijenjena za grupu njemačkih stručnjaka koji su zarobljeni u Bosni. Nakon zamjene kratko je vrijeme provela u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda u Jugoslaviji.
Javnost će u budućnosti čuti više o Herti Haas. U Jugoslaviji je kružila uporna glasina da joj je Tito pisao nakon Davorjankine smrti 1946., moleći je da se vrati. Titovo pismo bilo je dosta opširno, na 16 stranica. Herta je odgovorila sa samo dvije rečenice. Herta je samo jednom iskusila sramotu što ju je muškarac zlostavljao, draga moja. Kako je izrazila u pisanom obliku, više se neće podvrgnuti takvom tretmanu od strane iste osobe. Prirodu njezine veze s Titom, kao i njihov konačni razlaz, rasvijetlio je povjesničar Jože Pirjevec u svojoj publikaciji Tito i prijatelji.
Hertina drskost rezultirala je i kaznom. Pričalo se da su joj se stranački suradnici miješali u osobni život, opstruirali njezino političko napredovanje te sudjelovali u stalnom praćenju i prisluškivanju. Unatoč tome što se osjećala jadno, Herta nije nikome iskalila svoje pritužbe. Ponovno se udala i postala majka dviju kćeri. Nakon Drugog svjetskog rata Herta je zaposlena u Ministarstvu industrije i rudarstva RH i bila je pomoćnica u Saveznom izvršnom vijeću. S Titom se još samo jednom susrela 1946. na sastanku u kabinetu predsjednika FNR Jugoslavije, a tada je on već našao drugu “suputnicu”, Jovanku Broz.
