Donosimo vam zanimljive savjete poznatog doktora Dejana Čubrila o tome kako smršati bez gladovanja i strogih dijeta. Mnogi ljudi vjeruju da se viška kilograma mogu riješiti samo ako prestanu jesti omiljenu hranu, ali doktor objašnjava da je veoma važno obratiti pažnju na količinu obroka. Posebno je govorio o tome da li je dobro preskakati večeru.
Mršavljenje ne mora značiti gladovanje, odricanje od omiljene hrane i preskakanje obroka. Profesor dr Dejan Čubrilo, specijalista medicine sporta, govorio je o tome kako se pravilnim izborom hrane i manjim porcijama mogu mijenjati prehrambene navike. Prema njegovom mišljenju, jedan od najvećih problema tokom dijete nije samo ono što jedemo nego i količina koju stavljamo na tanjir. Posebnu pažnju posvetio je hljebu, voću, večeri i rasporedu obroka tokom dana. Njegovi savjeti mogu biti zanimljiv početak za razmišljanje o ishrani, ali ih je važno prilagoditi vlastitom zdravstvenom stanju.
- Dr Čubrilo ističe važnost umjerenih porcija i redovnog unosa hrane.
- Osobama koje žele smršati savjetuje da razmotre smanjenje unosa hljeba i drugih izvora ugljikohidrata.
- Prema njegovom pristupu, večera ne mora biti izbačena iz dnevnog jelovnika.
- Jaja, riba, meso, povrće i orašasti plodovi mogu biti dio raznovrsne ishrane.
- Ne postoji jedan način mršavljenja koji odgovara svima, a dugoročne navike važnije su od strogih zabrana.
Želja za gubitkom viška kilograma mnoge ljude navodi na različite dijete. Neki potpuno izbacuju određene namirnice, drugi preskaču večeru, dok treći pokušavaju što duže izdržati bez hrane. Međutim, takvi pokušaji često postaju naporni, posebno kada se očekuju brzi rezultati.
U emisiji RTS Ordinacija profesor dr Dejan Čubrilo govorio je o prehrambenim navikama i načinima na koje ljudi pokušavaju kontrolisati tjelesnu težinu. Jedna od glavnih poruka njegovog izlaganja bila je da se pažnja treba usmjeriti na količinu hrane koju pojedemo.
Prema njegovom pristupu, nije potrebno potpuno se odreći svakog omiljenog jela. Umjesto velikih porcija, prednost daje manjim količinama hrane raspoređenim tokom dana.
Manji obroci umjesto velikih količina hrane
Doktor Čubrilo smatra da je korisnije jesti nekoliko manjih obroka nego se jednom dnevno prejesti. Kao primjer navodi grah, objašnjavajući da osoba ne mora pojesti dva puna tanjira samo zato što planira duže vrijeme ostati bez hrane.
Njegova ideja zasniva se na tome da ljudi postepeno nauče prepoznavati koliko im je hrane zaista potrebno. Kada se svakodnevno jedu velike porcije, može biti teško procijeniti trenutak u kojem je organizam dobio dovoljno energije.
Ipak, broj obroka nije presudan za mršavljenje. Nekim ljudima više odgovaraju tri veća obroka, dok drugi lakše kontrolišu glad uz nekoliko manjih. Važni su ukupna količina hrane, njen nutritivni sastav i navike koje osoba može dugoročno održavati.
Zašto doktor posebnu pažnju posvećuje hljebu?
Jedna od njegovih preporuka odnosi se na smanjivanje hljeba tokom dijete. Čubrilo smatra da mnogi ljudi nesvjesno pojedu znatne količine pekarskih proizvoda, posebno kada ih kombinuju s drugim namirnicama.
Prema njegovom pristupu, osobe koje započinju dijetu mogu pokušati određeno vrijeme ograničiti hljeb kako bi lakše promijenile ustaljene navike. Pritom naglašava da nije dovoljno samo izbaciti jednu namirnicu ako se ostatak ishrane ne promijeni.
Međutim, hljeb nije automatski prepreka mršavljenju. Integralne žitarice i proizvodi od cjelovitog zrna mogu biti dio uravnotežene ishrane jer sadrže vlakna i druge korisne hranjive sastojke. Potpuno izbacivanje svih žitarica nije neophodno za svakoga.
Šta jesti za doručak kada želite smršati?
U razgovoru o prvim dnevnim obrocima dr Čubrilo spomenuo je bademe, bobičasto voće, jaja, sir i kiselo mlijeko. Ove namirnice mogu se kombinovati na različite načine, zavisno od apetita i potreba pojedinca.
Orašasti plodovi sadrže korisne masnoće, ali imaju i značajnu energetsku vrijednost. Zbog toga ni njih ne treba jesti u neograničenim količinama.
Jaja mogu biti dobar izvor proteina, naročito uz povrće. Doručak koji sadrži proteine, vlakna i odgovarajuću količinu energije nekim ljudima može pomoći da duže osjećaju sitost.
Čubrilo je u svom izlaganju spominjao i slaninu kao namirnicu koju nije potrebno potpuno zabraniti. Ipak, važno je imati na umu da se prerađeno meso i hrana bogata solju i zasićenim mastima preporučuju u ograničenim količinama.
Da li je voće dozvoljeno tokom dijete?
Doktor je govorio i o količini voća koju pojedemo tokom dana. Posebno je izdvojio borovnice i maline kao primjere voća koje se može uklopiti u njegov način ishrane.
Njegov savjet bio je da se voće jede umjereno, a ne u velikim porcijama. Također je iznio mišljenje da ga je bolje izbjegavati kasno navečer.
Važno je, međutim, razlikovati takav individualni pristup od općih prehrambenih preporuka. Cijelo voće sadrži vitamine, minerale i vlakna, a njegov unos nije potrebno automatski ograničavati samo zato što osoba želi smršati.
Također, ne postoje pouzdani dokazi da jedenje cijelog voća navečer samo po sebi izaziva masnu jetru. Značajniji su dugoročni prehrambeni obrazac, ukupni energetski unos i zdravstveno stanje osobe.
Večera ne mora biti neprijatelj mršavljenja
Jedna od čestih navika među ljudima koji pokušavaju izgubiti kilograme jeste potpuno preskakanje večere. Neki vjeruju da će tako lakše smršati, dok drugi izbjegavaju hranu poslije određenog sata.
Dr Čubrilo smatra da večeru ne treba nužno izbacivati. Prema njegovim riječima, organizmu je tokom dana potrebna energija, a dugotrajno gladovanje kod pojedinih osoba može dovesti do izraženije gladi i kasnijeg prejedanja.
Za večeru spominje manje porcije različitih namirnica, uključujući sir i meso, uz napomenu da treba paziti na količinu.
Vrijeme večere samo po sebi ne određuje hoće li osoba smršati. Važnije je šta i koliko jede tokom cijelog dana. Nekome odgovara raniji večernji obrok, dok drugi, zbog posla ili dnevnog rasporeda, jedu kasnije.
Ručak može biti jednostavan i zasitan
Kada je riječ o ručku, Čubrilo preporučuje namirnice koje sadrže proteine, poput ribe i mesa. Kao primjere obroka navodi ćevape uz salatu ili manju porciju pljeskavice bez peciva.
Njegova poruka jeste da osoba ne mora potpuno odustati od poznatih jela kako bi promijenila ishranu. Ipak, kvalitet obroka zavisi i od načina pripreme, količine masnoće, soli i povrća.
Ručak se može sastojati od ribe, piletine, mahunarki ili drugog izvora proteina, uz povrće i odgovarajuću porciju priloga. Takva kombinacija omogućava raznovrsniju ishranu bez potrebe za strogim pravilima.
Šta je sa kolačima i omiljenim slatkišima?
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na situacije kada se ljudi tokom dijete nađu na slavlju, porodičnom okupljanju ili svadbi.
Doktor Čubrilo smatra da ne treba svaku ponuđenu poslasticu automatski odbijati. Njegova preporuka je da se pojedu male količine, tek toliko da osoba uživa u okusu bez pretjerivanja.
Takav pristup može pomoći ljudima kojima stroge zabrane otežavaju održavanje prehrambenih navika. Umjesto razmišljanja da je dijeta potpuno propala zbog jednog kolača, korisnije je posmatrati način ishrane tokom dužeg perioda.
Umjerenost je često održivija od potpunog odricanja. Povremeni desert može biti dio uravnotežene ishrane, naročito kada većinu obroka čine nutritivno kvalitetne namirnice.
Šta je doktor rekao o povremenom postu i autofagiji?
Tokom razgovora Čubrilo se osvrnuo i na režime ishrane koji podrazumijevaju duže razmake bez hrane. Posebno je izrazio rezervu prema takvim pristupima kod osoba koje imaju insulinsku rezistenciju.
Međutim, njegova izjava ne znači da su svi oblici povremenog posta štetni niti da osobe s insulinskom rezistencijom nemaju nikakve koristi od njih. Istraživanja pokazuju da pojedini režimi vremenski ograničene ishrane mogu pomoći nekim osobama, ali nisu nužno efikasniji od drugih načina kontrolisanja energetskog unosa.
Ljudi koji imaju dijabetes, uzimaju lijekove koji mogu sniziti šećer u krvi ili imaju druge zdravstvene probleme ne bi trebali samostalno uvoditi duže periode gladovanja bez savjetovanja s ljekarom.
Pet poruka koje se izdvajaju iz njegovog pristupa ishrani
Iz Čubrilovog gostovanja može se izdvojiti nekoliko praktičnih tema: kontrolisanje veličine porcija, pažljiviji odnos prema pekarskim proizvodima, umjeren unos slatkiša, raznovrsni izvori proteina i izbjegavanje prejedanja nakon dugog perioda bez hrane.
Ipak, nijedna od ovih preporuka ne mora biti jednako prikladna za sve. Osoba koja ima insulinsku rezistenciju, dijabetes, povišen holesterol ili druge zdravstvene poteškoće može imati drugačije prehrambene potrebe.
Upravo zato je važno da se plan mršavljenja ne zasniva isključivo na izbacivanju hljeba, voća ili žitarica. Uravnotežena ishrana, prilagođene porcije, redovna fizička aktivnost i dugoročna dosljednost ostaju važni faktori za zdravu kontrolu tjelesne težine.
