Možda niste znali ali položaj u kojem spavamo mogao bi imati mnogo veći uticaj na naše zdravlje nego što većina ljudi pretpostavlja. Iako mnogi biraju stranu na kojoj im je najudobnije, naučna istraživanja ukazuju na moguću povezanost između položaja tokom spavanja i prirodnog procesa uklanjanja štetnih materija iz mozga. Posebnu pažnju stručnjaka privuklo je spavanje na desnom boku.

Na kojoj strani je najbolje spavati? Istraživanja otkrivaju moguću vezu između položaja tijela i zdravlja mozga

Položaj u kojem provodimo noć mogao bi imati veći značaj za zdravlje mozga nego što se ranije pretpostavljalo. Pojedina naučna istraživanja ukazuju na to da spavanje na boku može pogodovati prirodnim procesima uklanjanja otpadnih materija iz moždanog tkiva. Posebnu pažnju istraživača privukao je položaj na desnoj strani, iako još nije dokazano da je on najbolji izbor za svakog čovjeka. Ova saznanja otvorila su nova pitanja o povezanosti kvaliteta sna, položaja tijela i očuvanja moždanih funkcija tokom starenja.

Svako ima svoje navike kada je riječ o odlasku na spavanje. Neki ljudi najlakše zaspu na leđima, drugi se osjećaju opuštenije kada leže na stomaku, dok mnogi gotovo nesvjesno zauzimaju položaj na lijevom ili desnom boku. Takve navike često nastaju tokom godina, a većina ljudi ih ne preispituje sve dok se ne pojave poteškoće sa spavanjem ili osjećaj umora nakon buđenja.

Međutim, stručnjaci koji proučavaju rad mozga sve više pažnje posvećuju načinu na koji se tijelo ponaša tokom noćnog odmora. Njihovo interesovanje ne odnosi se samo na broj sati provedenih u krevetu, nego i na procese koji se odvijaju u mozgu dok spavamo. Jedno od zanimljivijih pitanja jeste može li položaj glave i tijela uticati na uklanjanje materija koje nastaju tokom svakodnevne moždane aktivnosti.

Britanska neuronaučnica Tara Svart među stručnjacima je koji naglašavaju značaj kvalitetnog sna za očuvanje zdravlja mozga. Prema njenim objašnjenjima, redovan ritam odlaska na spavanje i buđenja predstavlja važan dio noćnog odmora, a u svojim preporukama spominje i magnezijum te aromaterapiju. Ipak, posebnu pažnju privuklo je njeno isticanje mogućih prednosti spavanja na boku.

Šta se zapravo događa u mozgu dok spavamo?

San nije samo period tokom kojeg se tijelo odmara od dnevnih obaveza. Dok spavamo, u našem organizmu nastavljaju se brojni složeni procesi, a mozak obavlja aktivnosti koje su važne za njegovo normalno funkcionisanje. Među njima je i uklanjanje određenih otpadnih materija koje nastaju kao posljedica metabolizma i rada nervnih ćelija.

Upravo taj proces zainteresovao je naučnike koji istražuju takozvani glimfatički sistem. Riječ je o mehanizmu povezanom s kretanjem tečnosti kroz moždano tkivo i uklanjanjem određenih metaboličkih produkata. Istraživanja pokazuju da je ovaj sistem povezan sa stanjem budnosti i spavanja, što je otvorilo prostor za proučavanje uticaja različitih položaja tijela.

Tokom dana mozak neprestano obrađuje informacije, upravlja pokretima, učestvuje u stvaranju sjećanja i reguliše različite tjelesne funkcije. Takva aktivnost podrazumijeva i brojne metaboličke procese, tokom kojih nastaju materije koje organizam mora uklanjati. Naučnike zanima može li kvalitetan san pomoći da se taj prirodni sistem održava efikasnim.

Jedan od razloga zbog kojih se spavanje na boku našlo u središtu pažnje jeste pretpostavka da položaj tijela može uticati na kretanje moždane tečnosti. Promjene položaja glave i trupa povezane su s razlikama u pritisku i protoku tečnosti, što bi moglo imati određenu ulogu u radu glimfatičkog sistema.

Iako su rezultati pojedinih eksperimenata ohrabrujući, istraživači upozoravaju da je riječ o složenom procesu. Nije dovoljno samo promijeniti stranu na kojoj spavamo da bi se moglo tvrditi da će mozak zbog toga biti zdraviji. Potrebno je razlikovati ono što su eksperimenti pokazali od mogućih dugoročnih koristi koje tek treba potvrditi.

Zašto se posebno spominje spavanje na desnom boku?

Zanimanje za desni bočni položaj povezano je s rezultatima istraživanja o glimfatičkom transportu. U jednom eksperimentalnom radu iz 2015. godine naučnici su proučavali kretanje tečnosti i uklanjanje određenih materija iz mozga glodara koji su bili postavljeni u različite položaje. Rezultati su pokazali da je bočni položaj bio povoljniji za ispitivane procese od ležanja na stomaku, a u pojedinim mjerenjima i od ležanja na leđima.

Ovakvi nalazi kasnije su razmatrani i u naučnom časopisu „Brain Sciences“, u preglednom radu objavljenom 2020. godine. Autori su analizirali postojeća saznanja o glimfatičkom sistemu, navikama spavanja i mogućim načinima na koje životni stil utiče na uklanjanje otpadnih materija iz mozga.

U tom radu posebno je spomenut desni bočni položaj kao potencijalno povoljan za glimfatički transport. Ipak, važno je naglasiti da se radilo o pregledu ranijih istraživanja, a ne o velikom kliničkom eksperimentu koji je dokazao da ljudi koji spavaju na desnoj strani imaju zdraviji mozak.

Jedna od naučnica čiji je rad doprinio razumijevanju ovog procesa jeste Maiken Nedergaard, poznata po istraživanjima sistema za uklanjanje otpadnih materija iz mozga. Njena istraživanja pomogla su da se objasni zašto san može imati važnu ulogu u održavanju moždanog tkiva.

Posebno je zanimljivo zapažanje da mnogi ljudi, ali i brojne životinjske vrste, prirodno biraju spavanje na boku. Istraživači su zbog toga razmatrali mogućnost da takav položaj ima određenu biološku prednost. Međutim, činjenica da je neki položaj čest u prirodi sama po sebi ne dokazuje njegovu zdravstvenu superiornost.

Različite životinjske vrste imaju različite obrasce spavanja, a ljudski san dodatno zavisi od brojnih individualnih okolnosti. Zbog toga naučnici nastoje bolje razumjeti može li se ono što je primijećeno u laboratorijskim uslovima potvrditi i kod ljudi tokom njihovog uobičajenog noćnog odmora.

Postoji li povezanost s Alzheimerovom bolešću?

Posebnu pažnju javnosti privukla je moguća veza između uklanjanja otpadnih materija iz mozga i neurodegenerativnih bolesti. Naučnici već godinama istražuju procese koji mogu uticati na nakupljanje određenih proteina u moždanom tkivu, uključujući beta-amiloid, koji se proučava u kontekstu Alzheimerove bolesti.

U eksperimentalnim istraživanjima glimfatičkog sistema posmatrano je i uklanjanje beta-amiloida. Rezultati su pokazali razlike u njegovom uklanjanju zavisno od položaja tijela kod ispitivanih životinja. Takva zapažanja podstakla su pretpostavke da bi bolje razumijevanje položaja tokom sna jednog dana moglo doprinijeti istraživanjima zdravog starenja mozga.

Međutim, između laboratorijskog nalaza i dokazane prevencije bolesti postoji velika razlika. Istraživanja ne pružaju osnov za tvrdnju da osoba može spriječiti Alzheimerovu bolest jednostavnim spavanjem na desnoj strani. Za takav zaključak bila bi potrebna opsežna istraživanja na ljudima, uključujući dugoročno praćenje zdravstvenih ishoda.

To ne umanjuje vrijednost dosadašnjih otkrića. Ona su pokazala da položaj tijela zaslužuje pažnju u istraživanjima moždane cirkulacije tečnosti i prirodnih procesa uklanjanja metaboličkih produkata. Istovremeno su otvorila nova pitanja o tome kako se ovi mehanizmi mijenjaju s godinama.

Jedno od važnih pitanja jeste i razlika između kratkoročnih promjena koje istraživači mogu izmjeriti i dugoročnih posljedica po zdravlje. Efikasnije uklanjanje određene materije u eksperimentalnim uslovima ne mora nužno značiti manju vjerovatnoću razvoja bolesti tokom života. Upravo zbog toga naučnici nastavljaju proučavati ove odnose.

Za osobe koje razmišljaju o promjeni položaja spavanja najvažnije je razumjeti da je riječ o mogućoj koristi, a ne o potvrđenom preventivnom postupku. Položaj tokom noći može biti jedan od faktora povezanih s određenim fiziološkim procesima, ali se zdravlje mozga ne može svesti na jednu naviku.

Spavanje na boku može imati i druge prednosti

Osim mogućeg uticaja na glimfatički sistem, spavanje na boku često se spominje i u vezi s hrkanjem. Kod nekih ljudi ovaj položaj može smanjiti sklonost sužavanju disajnih puteva tokom sna, zbog čega hrkanje može postati manje izraženo.

Ipak, ni tu ne postoji univerzalno pravilo. Nekim osobama odgovara desna strana, drugima lijeva, dok pojedinci zbog svojih zdravstvenih ili fizičkih okolnosti lakše spavaju u drugačijem položaju. Ako je hrkanje izraženo, praćeno prekidima disanja ili velikim dnevnim umorom, samo promjena položaja ne predstavlja zamjenu za stručnu procjenu.

Tara Svart, koja govori o značaju sna za moždane funkcije, posebno ističe važnost dosljednih navika. Redovno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja predstavlja dio rutine kojoj pridaje pažnju, dok magnezijum i aromaterapiju spominje među dodatnim mogućnostima. Ipak, to ne znači da su takvi dodaci neophodni svakoj osobi niti da mogu nadomjestiti nedovoljno spavanje.

Za mnoge ljude položaj u kojem zaspu nije isti kao onaj u kojem se probude. Tijelo se tokom noći prirodno pomjera, a promjene položaja predstavljaju uobičajen dio spavanja. Zbog toga preporuke o jednoj strani tijela ne treba shvatati kao zahtjev da osoba cijelu noć ostane potpuno nepomična.

Posebno je važno da pokušaj usvajanja novog položaja ne postane razlog za nelagodu ili često buđenje. Ako nekome ležanje na desnom boku izaziva bol ili remeti san, nema dovoljno naučnih dokaza koji bi opravdali insistiranje na tom položaju isključivo radi navodnog čišćenja mozga.

Dosadašnji rezultati ipak daju zanimljiv razlog da se položaj tokom spavanja posmatra kao tema vrijedna daljnjeg proučavanja. Naučnici su pokazali da način na koji je tijelo postavljeno može biti povezan s kretanjem tečnosti kroz mozak, ali se još istražuje koliki je stvarni značaj te pojave za ljudsko zdravlje.

Dok se ne dobiju pouzdaniji odgovori, pažnja ostaje usmjerena na kvalitet i redovnost sna, uz uvažavanje individualnih potreba. Spavanje na boku može biti udoban izbor s određenim potencijalnim prednostima, ali tvrdnja da je upravo desna strana najbolja za svakog čovjeka još nije naučno potvrđena. Upravo ta razlika između obećavajućih rezultata i dokazanih zdravstvenih koristi ostaje jedno od najvažnijih pitanja budućih istraživanja.