Kako starimo, mnogi počinju primjećivati promjene u koncentraciji, brzini razmišljanja i sposobnosti pamćenja svakodnevnih informacija. Iako na proces starenja utiču genetika i brojni zdravstveni faktori, određene životne navike mogu doprinijeti boljem funkcionisanju mozga.

Želite sačuvati dobro pamćenje i nakon 70. godine? Ovih 6 navika vrijedi usvojiti mnogo ranije

U današnjem članku vam donosimo šest važnih životnih navika koje mogu pomoći u očuvanju pamćenja i zdravlja mozga tokom starenja. Mnogi ljudi brinu o srcu, kostima i tjelesnoj težini, ali često zaboravljaju koliko je važno na vrijeme posvetiti pažnju mentalnim sposobnostima. Iako starenje donosi određene promjene u načinu razmišljanja i pamćenja, svakodnevne navike mogu imati značajnu ulogu u očuvanju kognitivnog zdravlja. Stručnjaci ističu da redovno kretanje, kvalitetan san, društveni kontakti i mentalna aktivnost mogu doprinijeti boljem funkcionisanju mozga. Posebno je važno razumjeti da ne postoji čudotvorna metoda koja garantuje zaštitu od demencije ili potpunog gubitka pamćenja. U nastavku saznajte kojih šest navika vrijedi usvojiti na vrijeme i kako ih jednostavno uključiti u svakodnevni život.

Zašto o zdravlju mozga treba razmišljati mnogo prije starosti?

Kada govorimo o zdravom starenju, pažnja je najčešće usmjerena na fizičko zdravlje. Razmišljamo o tome kako sačuvati pokretljivost, izbjeći srčane bolesti i održavati odgovarajuću tjelesnu težinu.

Međutim, jednako je važno pitanje kako sačuvati sposobnost jasnog razmišljanja, koncentracije, učenja i pamćenja.

Promjene u kognitivnim sposobnostima mogu se pojavljivati postepeno, a na njih utiče čitav niz faktora.

Genetika, zdravstveno stanje, povrede, životne okolnosti i svakodnevne navike mogu imati različite uloge u procesu starenja mozga.

Prema informacijama američkog Nacionalnog instituta za starenje, određene životne navike povezane su s boljim kognitivnim zdravljem i mogu doprinijeti smanjenju rizika od kognitivnog pada.

Ipak, važno je naglasiti da nijedna pojedinačna navika ne može garantovati da osoba u sedamdesetim ili osamdesetim godinama neće imati problema s pamćenjem.

Mnogo više smisla ima dugoročna briga o cjelokupnom organizmu, jer su zdravlje mozga, krvnih sudova, kvalitet sna i svakodnevna aktivnost međusobno povezani.

1. Redovno kretanje može pomoći očuvanju mentalnih sposobnosti

Fizička aktivnost obično se povezuje s jačanjem mišića, boljom kondicijom i očuvanjem zdravlja srca.

Međutim, istraživanja pokazuju da redovno kretanje može imati povoljan uticaj i na funkcije mozga.

Za to nije potrebno svakodnevno odlaziti u teretanu niti se baviti zahtjevnim sportovima.

Brža šetnja, lagana vožnja bicikla, plivanje, ples ili rad u vrtu mogu biti korisni oblici aktivnosti.

Najvažnije je izabrati način kretanja koji odgovara zdravstvenom stanju i fizičkim mogućnostima.

Osobe koje se ranije nisu mnogo kretale mogu početi kratkim šetnjama i postepeno povećavati trajanje aktivnosti.

Čak i jednostavne promjene, poput češćeg ustajanja tokom dana i kraćih šetnji, mogu pomoći u smanjivanju vremena provedenog sjedeći.

Dosljednost je važnija od povremenih velikih napora. Mnogo je korisnije pronaći aktivnost koju možete redovno praktikovati nego započeti prezahtjevan program od kojeg ćete brzo odustati.

Uz to, fizička aktivnost može pomoći u kontroli krvnog pritiska, tjelesne težine i drugih faktora koji su povezani s dugoročnim zdravljem mozga.

2. Kontrolišite krvni pritisak, šećer i druge hronične bolesti

Mnogi ne razmišljaju o povezanosti zdravlja krvnih sudova i pamćenja.

Ipak, mozak zavisi od odgovarajuće opskrbe krvlju, kiseonikom i hranljivim materijama.

Zbog toga stanja koja utiču na krvne sudove mogu imati značaj i za dugoročno kognitivno zdravlje.

Povišen krvni pritisak, dijabetes, visok holesterol i određene srčane bolesti mogu biti povezani s povećanim rizikom od problema s moždanom cirkulacijom i kognitivnim funkcijama.

Redovno praćenje zdravstvenog stanja zato je jedan od praktičnih načina brige o mozgu.

Osobe koje imaju dijagnosticirane hronične bolesti trebaju se pridržavati preporučene terapije i redovno odlaziti na kontrole.

Promjene ishrane, kretanje i drugi postupci mogu biti važan dio liječenja, ali ih treba uskladiti sa zdravstvenim stanjem.

Posebno je važno ne prekidati propisanu terapiju samo zato što se osoba trenutno osjeća dobro.

Visok krvni pritisak, naprimjer, može dugo postojati bez izraženih simptoma.

Zbog toga preventivni pregledi i praćenje preporučenih vrijednosti nisu važni samo za srce nego i za očuvanje zdravlja mozga.

3. Kvalitetan san važan je za pamćenje i koncentraciju

Gotovo svako je primijetio koliko jedna neprospavana noć može uticati na raspoloženje i sposobnost koncentracije.

Nakon nedovoljnog sna teže se usmjeravamo na zadatke, sporije razmišljamo i lakše zaboravljamo pojedine informacije.

San je važan za brojne procese koji podržavaju normalno funkcionisanje mozga, uključujući obradu i učvršćivanje novih sjećanja.

Za većinu odraslih osoba preporučuje se približno sedam do devet sati sna tokom noći, iako individualne potrebe mogu biti različite.

Važno je i da san bude dovoljno kvalitetan.

Osoba može provesti mnogo sati u krevetu, a ipak se buditi iscrpljena ako tokom noći ima česta buđenja ili poremećaje disanja.

Glasno hrkanje, primjetni prekidi disanja tokom spavanja i izražena dnevna pospanost mogu biti znak da je potreban medicinski pregled.

Posebno je važno da se dugotrajna nesanica ne prihvata automatski kao neizbježan dio starenja.

Redovno vrijeme odlaska na spavanje, mirno okruženje i ograničavanje kofeina u kasnim satima mogu pomoći u stvaranju boljih uslova za odmor.

Međutim, ako problemi sa spavanjem dugo traju, preporučljivo je razgovarati s ljekarom.

4. Održavajte društvene kontakte i izbjegavajte dugotrajnu izolaciju

Razgovor s drugim ljudima mnogo je složenija mentalna aktivnost nego što se na prvi pogled čini.

Dok razgovaramo, pratimo informacije, prisjećamo se ranijih događaja, tumačimo emocije i oblikujemo odgovore.

Na taj način društveni kontakti uključuju različite sposobnosti koje svakodnevno koristimo.

Osim toga, kvalitetni odnosi s drugim ljudima mogu pružiti emocionalnu podršku i smanjiti osjećaj usamljenosti.

Starije osobe ponekad se postepeno povlače iz društvenog života zbog zdravstvenih problema, gubitka bliskih osoba ili smanjene pokretljivosti.

Takva izolacija može negativno uticati na raspoloženje i kvalitet života.

Zato je važno održavati kontakte s porodicom, prijateljima, susjedima i drugim bliskim ljudima.

Nije potrebno imati veliki broj poznanika.

Nekoliko iskrenih i redovnih odnosa može biti dragocjenije od velikog broja površnih kontakata.

Zajedničke šetnje, druženja, telefonski razgovori ili učestvovanje u aktivnostima lokalne zajednice mogu pomoći da društvena povezanost ostane dio svakodnevice.

Istraživanja povezuju društvenu uključenost s boljim kognitivnim zdravljem u starijoj dobi, iako sama povezanost ne dokazuje da društvene aktivnosti mogu spriječiti demenciju.

5. Nastavite učiti nove stvari bez obzira na godine

Jedna od čestih zabluda jeste da nakon određene životne dobi više nema mnogo smisla učiti nešto novo.

Međutim, mentalna aktivnost važna je tokom cijelog života.

Čitanje knjiga, učenje stranog jezika, sviranje instrumenta, ples, kreativno pisanje i druge aktivnosti mogu predstavljati koristan izazov za mozak.

Posebno su zanimljive aktivnosti koje zahtijevaju pažnju, pamćenje informacija i usvajanje novih vještina.

Naprimjer, osoba koja počne učiti koristiti novu tehnologiju mora pratiti uputstva, pamtiti korake i primjenjivati ono što je naučila.

Slično se događa i tokom učenja novog recepta, fotografisanja ili savladavanja muzičkog instrumenta.

Važno je pronaći nešto što vas zaista zanima.

Ako određenu aktivnost doživljavate samo kao obavezu, vjerovatnije je da ćete od nje brzo odustati.

Ne postoji jedna posebna mozgalica ili igra za koju je dokazano da može garantovati sprečavanje demencije.

Ipak, održavanje radoznalosti i učestvovanje u smislenim aktivnostima mogu obogatiti svakodnevni život i podržati mentalnu angažovanost.

Učenje nije rezervisano samo za mladost. Nove vještine mogu donositi zadovoljstvo i osjećaj samostalnosti i u kasnijim godinama.

6. Provjeravajte sluh, vid i lijekove koje koristite

Jedan od aspekata zdravog starenja koji se često zanemaruje jeste očuvanje sluha i vida.

Ova čula omogućavaju nam da svakodnevno komuniciramo, učimo i učestvujemo u različitim aktivnostima.

Kada osoba počne slabije čuti, razgovori mogu postati naporni i frustrirajući.

Zbog toga se pojedini ljudi povlače iz društva, izbjegavaju okupljanja ili sve manje učestvuju u razgovorima.

Slično se može dogoditi i kod problema s vidom.

Osoba koja slabije vidi može prestati čitati, rjeđe izlaziti ili odustajati od aktivnosti u kojima je ranije uživala.

Redovni pregledi vida i sluha zato mogu imati širi značaj od samog poboljšanja svakodnevnog komfora.

Odgovarajuće naočale, slušna pomagala i liječenje pojedinih stanja mogu pomoći osobama da ostanu aktivne i društveno uključene.

Posebnu pažnju treba obratiti i na lijekove.

Određeni preparati mogu izazvati pospanost, zbunjenost ili poteškoće s koncentracijom, naročito kada se koristi više lijekova istovremeno.

Zato je korisno povremeno razgovarati s ljekarom ili farmaceutom o terapiji, njenim mogućim nuspojavama i interakcijama.

To ne znači da lijekove treba samostalno ukidati ili mijenjati njihove doze.

Svaku promjenu propisane terapije potrebno je prethodno dogovoriti sa zdravstvenim radnikom.

Zdrava ishrana također ima važnu ulogu

Iako se u ovom tekstu posebno izdvajaju šest svakodnevnih navika, ne treba zanemariti ni značaj uravnotežene ishrane.

Način prehrane može uticati na krvni pritisak, šećer u krvi, holesterol i druge faktore povezane sa zdravljem krvnih sudova.

Ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i odgovarajućim izvorima zdravih masnoća može biti dio šireg pristupa zdravom starenju.

Važno je ograničavati pretjeran unos soli, zasićenih masnoća i visoko prerađene hrane, u skladu s individualnim zdravstvenim potrebama.

Međutim, nijedna pojedinačna namirnica ne može se smatrati sigurnom zaštitom od demencije.

Dodaci prehrani također ne predstavljaju zamjenu za zdrav način života niti ih treba uzimati bez razloga, posebno ako osoba već koristi određene lijekove.

Najkorisnije je posmatrati ishranu kao dio ukupne brige o organizmu.

Kada zaboravnost prestaje biti uobičajena?

Povremeno zaboravljanje imena, mjesta na koje smo ostavili ključeve ili razloga zbog kojeg smo ušli u prostoriju ne znači automatski da imamo ozbiljan problem s pamćenjem.

Određene promjene u brzini prisjećanja i obrade informacija mogu se pojavljivati tokom starenja.

Međutim, potrebno je obratiti pažnju ako poteškoće postaju sve izraženije ili počnu ometati svakodnevni život.

Naprimjer, zabrinjavajuće može biti kada osoba učestalo zaboravlja važne dogovore, ima poteškoća s poznatim svakodnevnim zadacima ili se dezorijentiše na mjestima koja dobro poznaje.

Promjene u rasuđivanju, ponašanju i sposobnosti organizovanja obaveza također mogu biti razlog za medicinsku procjenu.

Važno je znati da problemi s pamćenjem mogu imati različite uzroke.

Na njih mogu uticati poremećaji sna, depresija, određeni lijekovi, nedostaci pojedinih hranljivih materija i druga zdravstvena stanja.

Zbog toga nije dobro samostalno zaključivati da je svaka zaboravnost posljedica demencije.

Pravovremen pregled može pomoći u otkrivanju mogućih uzroka i određivanju odgovarajućih koraka.

Male promjene danas mogu biti korisne godinama kasnije

Briga o zdravlju mozga ne zahtijeva da preko noći potpuno promijenite način života.

Mnogo je jednostavnije početi jednom ili dvije navike koje se mogu uklopiti u svakodnevne obaveze.

To može biti kratka šetnja nakon ručka, redovniji odlazak na spavanje ili češći razgovor s osobom s kojom se dugo niste čuli.

Neko će odlučiti početi čitati nekoliko stranica knjige dnevno, dok će drugi pronaći zadovoljstvo u učenju nove vještine ili druženju s prijateljima.

Posebno je važno da promjene budu realne i dugoročno održive.

Nijedna od navedenih navika ne garantuje savršeno pamćenje u sedamdesetim ili osamdesetim godinama, ali zajedno predstavljaju razuman pristup očuvanju zdravlja.

Najveća vrijednost ovih navika nije u jednom spektakularnom rezultatu, nego u njihovom ponavljanju tokom godina.

Redovno kretanje, briga o krvnom pritisku i šećeru, kvalitetan odmor, društveni kontakti, učenje i zdravstvene kontrole korisni su i mnogo prije starosti.

Upravo zato nije potrebno čekati određeni rođendan da bismo počeli voditi računa o pamćenju.

Briga o mozgu dio je brige o cijelom organizmu, a male svakodnevne odluke mogu predstavljati važan doprinos kvalitetnijem i aktivnijem životu u kasnijim godinama.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za medicinski savjet. Navedene navike mogu podržati zdravlje mozga, ali ne garantuju sprečavanje demencije. Ako primijetite izražene ili progresivne probleme s pamćenjem, obratite se ljekaru.