Danas govorimo o čišćenju radijatora koji su nezgodni prvo zbog svog oblika a zatim i zato što su pričvršćeni na zid. Međutim psotoje neki trikovi koji to uveliko olakšavaju a mi vam danas donosimo jedan od njih. Naravno ovo nije jedino riješenje i postoje i druga pa sami odlučite koji ćete od njih izabrati.

Prašina u radijatorima može smanjiti urednost doma: Evo kako ih očistiti bez rizičnih trikova sa sprejevima

Radijatori tokom hladnih mjeseci imaju jednostavan, ali veoma važan zadatak – prenijeti toplotu u prostoriju. Međutim, između rebara i u unutrašnjim otvorima tokom vremena mogu se nakupiti prašina, dlake i druge sitne nečistoće. Takve naslage ne samo da izgledaju neuredno, nego se mogu podizati u zrak kada grijanje radi. Zbog toga povremeno čišćenje radijatora ima smisla, ali popularne metode koje uključuju raspršivanje mirisnih ili aerosolnih sprejeva direktno u zagrijan radijator nisu najbolji izbor. Mnogo sigurnije je koristiti usisivač, mekanu četku, krpu i blago sredstvo za čišćenje.

Radijatori su među onim predmetima u domu koje ljudi često brišu spolja, ali rijetko čiste iznutra. Razlog je jednostavan – uski prostori između rebara i otvora nisu lako dostupni običnom krpom.

Kako mjeseci prolaze, unutra se mogu zadržavati prašina, dlačice, mrvice i sitne čestice iz zraka. Kada počne sezona grijanja, to se posebno primijeti po mirisu zagrijane prašine ili po naslagama koje se pojavljuju ispod radijatora.

Zašto se prašina unutar radijatora ne bi trebala potpuno zanemariti?

Radijator zagrijava zrak oko sebe, a topliji zrak zatim se podiže kroz prostoriju. Taj tok zraka može pokrenuti i dio sitnih čestica koje su se prethodno nataložile na njegovim unutrašnjim površinama.

Za većinu ljudi to će prije svega biti pitanje urednosti i kvaliteta zraka u prostoriji, dok osobe osjetljive na prašinu mogu češće primijetiti iritaciju ili nelagodu. Ipak, nije precizno svaku prašinu iz radijatora nazivati „toksičnom“ – uglavnom je riječ o običnoj kućnoj prašini i alergenima koji se mogu taložiti kao i na drugim površinama.

Veće naslage također mogu donekle otežati slobodan protok zraka kroz konvektorske dijelove radijatora. Čišćenje zato prije svega pomaže da površine ostanu uredne i da zrak nesmetano prolazi oko njih.

Pored praktičnog razloga, postoji i estetska strana. Prašina koja se taloži na rešetkama, cijevima i ventilima brzo stvara utisak zapuštenosti, posebno kod svijetlih radijatora na kojima su sive naslage lako vidljive.

Popularni trik sa mirisnim sprejem nije nužno najbolja ideja

Na društvenim mrežama povremeno se pojavljuju trikovi u kojima se aerosolni ili mirisni sprej usmjerava kroz otvore radijatora kako bi snažan mlaz izbacio prašinu iz unutrašnjosti. Na snimcima rezultat često izgleda impresivno jer se iz radijatora iznenada pojavi velika količina prašine.

Međutim, takva metoda ima nekoliko nedostataka. Prije svega, aerosolni proizvodi mogu sadržavati zapaljive sastojke ili otapala i nisu namijenjeni za raspršivanje po toplim uređajima. Zbog toga ih ne treba koristiti na zagrijanom radijatoru niti blizu izvora toplote.

Drugo, snažan mlaz može jednostavno podići prašinu u zrak i rasporediti je po prostoriji umjesto da je ukloni. Miris spreja također može prikriti neugodan miris, ali to nije isto što i stvarno čišćenje.

Mnogo je praktičnije koristiti nastavak usisivača, mekanu dugu četku ili specijalnu četku za radijatore. Tako se prašina uklanja direktno, bez raspršivanja po cijeloj sobi.

Jednostavan postupak čišćenja bez rastavljanja radijatora

Prvi korak je sačekati da radijator bude potpuno hladan. Nakon toga ispod njega se može postaviti stari peškir, papir ili komad tkanine koji će skupiti prašinu i sitne nečistoće koje ispadnu tokom čišćenja.

Gornju rešetku, ako se može jednostavno skinuti prema uputama proizvođača, moguće je ukloniti i očistiti odvojeno. Ako nije predviđena za lako skidanje, nema potrebe koristiti silu niti rastavljati dijelove sistema.

Usisivač sa uskim nastavkom može se provući koliko god konstrukcija radijatora dozvoljava. Nakon toga duga i mekana četka može pomoći da se otpusti prašina sa unutrašnjih rebara i teško dostupnih mjesta.

Vanjska površina može se prebrisati blago navlaženom krpom sa malom količinom neutralnog sredstva za čišćenje. Nakon toga treba proći čistom krpom i površinu dobro osušiti prije ponovnog uključivanja grijanja.

Za uglove oko ventila i cijevi može poslužiti manja četkica ili suha mikrofiber krpa. Pri tome ne treba pritiskati ili okretati ventile ako za to nema potrebe, posebno na starijim sistemima grijanja.

Ako radijator ima električne elemente ili je riječ o električnom grijaču, treba slijediti posebne upute proizvođača i izbjegavati tečnost oko električnih dijelova.

Redovno održavanje je lakše nego veliko čišćenje jednom godišnje

Najjednostavniji način da se spriječi debeli sloj prašine jeste povremeno čišćenje tokom godine, a posebno prije početka sezone grijanja. Kada se prašina ukloni prije nego što se nakupi, cijeli posao traje mnogo kraće.

Vanjske površine mogu se brisati zajedno s ostalim namještajem, dok je unutrašnjost dovoljno pregledati povremeno, zavisno od količine prašine u domu, prisustva kućnih ljubimaca i ventilacije prostora.

Ako se u prostoriji brzo nakuplja prašina, vrijedi obratiti pažnju i na usisavanje poda oko radijatora, pranje zavjesa i redovno provjetravanje. Sam radijator nije jedini izvor čestica u zraku, nego samo jedno od mjesta na kojima se one mogu zadržati.

Posebno nije potrebno rutinski koristiti antibakterijske sprejeve unutar radijatora. Većina kućne prašine ne zahtijeva dezinfekciju, a nepotrebno raspršivanje hemijskih sredstava u zagrijanom prostoru može stvoriti dodatne mirise i iritaciju.

Jednako tako, prljav ventil ne znači automatski da je tehnički začepljen. Prašina na njegovoj vanjskoj površini može se obrisati, ali problemi poput hladnog radijatora, curenja, neobičnih zvukova ili ventila koji se ne pomjera trebaju se rješavati odvojeno.

Ako radijator ostaje hladan i nakon što je sistem grijanja uključen, zagrijava se samo djelimično ili pokazuje znakove curenja, tada je korisnije provjeriti treba li odzračivanje ili servis nego pokušavati problem riješiti dodatnim čišćenjem.

Redovno uklanjanje prašine može pomoći da radijator izgleda urednije i da zrak lakše cirkuliše oko njega. Međutim, ne treba očekivati dramatične uštede energije samo zato što je očišćena prašina, posebno ako je sistem tehnički ispravan i naslage nisu bile izrazito velike.

Najveća korist nalazi se u jednostavnijem održavanju doma, manjoj količini prašine oko izvora toplote i urednijem prostoru tokom sezone grijanja.

Zato je sigurniji pristup bolji od viralnog trika. Umjesto raspršivanja mirisnih aerosola, nekoliko minuta sa usisivačem, četkom i krpom može dati jednako dobar ili bolji rezultat, bez nepotrebnog izlaganja sprejevima i bez podizanja oblaka prašine po sobi.

Radijator je najbolje posmatrati kao svaki drugi dio doma koji zahtijeva povremeno održavanje. Malo pažnje prije početka hladnih mjeseci može biti dovoljno da ostane čist, uredan i spreman za sezonu grijanja bez komplikovanih metoda i agresivnih sredstava.

“`