Danas govorimo o zdravlju našeg probavnog sistema koji ima veliku ulogu u našem organizmu. Želudac i crijeva prerađuju i procesuiraju hranu koju unosimo u orgaizam i izbacuju štetne tvari. Crijeva su posebno osjetljiva i jako je važno obratiti pažnju na neke signale koje nam tijelo šalje. Oni mogu da nam ukažu na bolest a doktorica tvrdi da jedna stvar najbrže uništava crijeva.

Gastroenterolozi upozoravaju: Ove tegobe sa crijevima ne treba ignorisati, a pregled može otkriti pravi uzrok

Problemi sa probavnim sistemom danas su među najčešćim zdravstvenim tegobama zbog kojih ljudi traže pomoć ljekara. Nadutost, bolovi u stomaku, promjene u pražnjenju crijeva i osjećaj nelagode često se pripisuju stresu ili ishrani, ali stručnjaci upozoravaju da određeni simptomi zahtijevaju ozbiljniji pristup i pravovremenu dijagnostiku.

Probavni sistem ima mnogo važniju ulogu od same probave hrane. Savremena medicina sve više ukazuje na povezanost crijeva sa odbrambenim sistemom organizma, metabolizmom i opštim zdravstvenim stanjem čovjeka.

Zbog toga gastroenterolozi naglašavaju da dugotrajne tegobe ne treba zanemarivati niti automatski pripisivati stresu, nervozi ili prolaznim promjenama u načinu života.

Prof. dr Aleksandra Pavlović Marković objasnila je zbog čega veliki broj pacijenata ima funkcionalne poremećaje crijeva, kako ih razlikovati od ozbiljnijih bolesti i zašto se određeni pregledi ne bi trebali odlagati zbog straha.

Posebna pažnja često se posvećuje kolonoskopiji, pregledu koji kod mnogih ljudi izaziva nelagodu, iako upravo ona može pomoći u otkrivanju različitih promjena i pravovremenom liječenju.

Crijeva kao važan pokazatelj opšteg zdravlja

Prema riječima prof. dr Aleksandre Pavlović Marković, veliki broj pacijenata koji dolaze u ordinacije ima neki oblik problema povezanog sa crijevima.

Većina tih tegoba pripada funkcionalnim poremećajima, dok manji broj slučajeva uključuje organske promjene koje zahtijevaju detaljniju medicinsku obradu.

Jedna od tema koja posljednjih godina privlači sve veću pažnju jeste povezanost crijeva sa ostatkom organizma.

Kako objašnjava profesorica, u crijevima se nalazi veliki broj mikroorganizama koji imaju značajan uticaj na ravnotežu organizma.

„Istina je. Četiri godine prije naše ere Hipokrat je rekao da se sve bolesti kreću iz naše želuce. Nije tačno znao kako, ali danas znamo da u crijevima ima čak sto hiljada milijardi mikroorganizama. Svi ti mikroorganizmi imaju svoj vlastiti imunološki sistem, pa su oni okidači dobrog i lošeg imunološkog sistema našeg tijela. Svakako, mnogo toga počinje iz crijeva.“

— prof. dr Aleksandra Pavlović Marković

Iako zdrava ishrana, fizička aktivnost i pravilne životne navike mogu pomoći očuvanju probavnog sistema, stručnjaci upozoravaju da se ozbiljnije tegobe ne bi trebale liječiti samostalno bez savjeta ljekara.

Funkcionalni poremećaji nisu isto što i ozbiljne bolesti

Jedan od najčešćih izazova u gastroenterološkoj praksi predstavljaju funkcionalni poremećaji crijeva.

Kod ovih stanja pacijenti imaju stvarne simptome, ali pregledi ne pokazuju uvijek vidljive promjene na organima koje bi direktno objasnile tegobe.

Najčešći simptomi uključuju:

• nadutost i osjećaj pritiska u stomaku;
• bolove ili nelagodu u predjelu crijeva;
• promjene u pražnjenju crijeva;
• smjenjivanje zatvora i proljeva;
• osjećaj nepotpunog pražnjenja.

U manjem broju slučajeva mogu se otkriti ozbiljnija oboljenja poput hroničnih upalnih bolesti crijeva, čira, bolesti jetre ili malignih promjena.

Pacijentima često donese olakšanje kada saznaju da tegobe nisu posljedica teške bolesti, ali funkcionalni poremećaji i dalje mogu značajno uticati na kvalitet života.

Bolovi, nadutost i promjene u radu crijeva mogu otežavati svakodnevne aktivnosti i stvarati stalni osjećaj nelagode.

Sindrom nervoznih crijeva – čest problem modernog doba

Među najpoznatijim funkcionalnim poremećajima nalazi se sindrom nervoznih crijeva.

Riječ je o stanju kod kojeg se javljaju bolovi ili nelagoda u stomaku zajedno sa promjenama u radu crijeva.

Kod nekih ljudi dominira zatvor, kod drugih proljev, dok se kod pojedinih osoba ova dva problema smjenjuju.

Zbog različitih načina ispoljavanja, stanje može biti teško prepoznati bez detaljnog razgovora i pregleda.

„Svi pacijenti nas pitaju za uzrok, ali to nije poznato. Na to utiče genetika, način ishrane i fizička aktivnost.“

— prof. dr Aleksandra Pavlović Marković

Iako tačan uzrok nije potpuno poznat, stručnjaci smatraju da na pojavu simptoma mogu uticati različiti faktori.

Genetika, prehrambene navike, stres i nivo fizičke aktivnosti mogu imati određenu ulogu u tome koliko će simptomi biti izraženi.

Zbog toga se pacijentima često savjetuje da vode računa o ishrani, kretanju i situacijama u kojima dolazi do pogoršanja tegoba.

Zašto se kolonoskopija ne bi trebala odlagati?

Strah od kolonoskopije jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi odgađaju ovaj pregled.

Ipak, gastroenterolozi naglašavaju da pravovremena dijagnostika može imati veliku važnost, posebno kada postoje simptomi koji zahtijevaju dodatnu provjeru.

Kolonoskopija omogućava detaljan pregled debelog crijeva i može pomoći u otkrivanju promjena koje se drugim metodama ne mogu uvijek jasno uočiti.

Na osnovu rezultata pregleda ljekar može razlikovati funkcionalne tegobe od bolesti koje zahtijevaju drugačiji način liječenja.

Problemi sa želucem i crijevima često izgledaju kao prolazne tegobe, ali njihovo trajanje, pogoršavanje ili promjene u uobičajenom stanju zahtijevaju pažnju.

Ignorisanje simptoma može otežati pronalaženje uzroka i odložiti početak odgovarajućeg liječenja.

Savremena medicina sve više potvrđuje da probavni sistem nije odvojen od ostatka tijela. Ishrana, fizička aktivnost, stres i životne navike zajedno utiču na ravnotežu organizma.

Poruka stručnjaka je jasna: tegobe ne treba automatski pripisivati nervozi ili stresu.

Kada simptomi traju, ponavljaju se ili izazivaju zabrinutost, razgovor sa ljekarom može biti prvi korak prema jasnijem odgovoru i boljoj zaštiti vlastitog zdravlja.