U današnjme tekstu donosimo važne informacije o promjenama uslova za odlazak žena u prijevremenu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine koje počinju važiti od 1. januara 2027. godine. Mnoge žene koje se približavaju kraju radnog vijeka posebno zanima kada mogu ostvariti pravo na penzionisanje i koliko godina radnog staža moraju imati.

Žene u FBiH od 2027. mogu u prijevremenu penziju sa 60 godina: Evo koliko staža moraju imati i zašto je važno dobro razmisliti

U današnjem članku vam donosimo važne informacije o uslovima za odlazak žena u prijevremenu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji će se od 1. januara 2027. godine razlikovati od onih koji važe tokom 2026. godine. Riječ je o zakonom predviđenom postepenom povećanju starosne granice i potrebnog staža osiguranja, a promjene su posebno značajne za žene koje planiraju završiti radni vijek prije navršene 65. godine života. Iako mogućnost ranijeg penzionisanja mnogima predstavlja olakšanje, važno je znati da takva odluka podrazumijeva i trajno umanjenje penzijskih primanja.

Za brojne zaposlene žene odlazak u penziju predstavlja dugo očekivani trenutak nakon decenija rada, svakodnevnih obaveza i izdvajanja za penzijsko osiguranje. Međutim, približavanje završetku radnog vijeka često donosi i niz pitanja o tome kada je moguće ostvariti pravo na penziju, koliko je godina staža potrebno i kakva će biti buduća mjesečna primanja.

Posebnu pažnju izazivaju uslovi za izuzetnu prijevremenu starosnu penziju, jer omogućavaju penzionisanje prije opće starosne granice. Ipak, takva mogućnost ne odnosi se automatski na svaku ženu koja navrši određene godine života, nego je neophodno istovremeno ispuniti propisane uslove koji se odnose na starost i staž osiguranja.

Prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, tokom 2027. godine žene će pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju moći ostvariti kada navrše najmanje 60 godina života i 35 godina staža osiguranja. Ovi uslovi predstavljaju nastavak ranije utvrđenog prijelaznog perioda, tokom kojeg se granice postepeno povećavaju.

Koji uslovi važe tokom 2026, a koji od 2027. godine?

Žene koje razmišljaju o prijevremenom penzionisanju trebaju obratiti posebnu pažnju na godinu u kojoj namjeravaju podnijeti zahtjev. Razlog je jednostavan: zakonski uslovi nisu isti svake godine, pa razlika od nekoliko mjeseci može značajno utjecati na mogućnost ostvarivanja ovog prava.

Tokom 2026. godine potrebno je imati najmanje 59 godina i šest mjeseci života, uz 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Od 1. januara 2027. oba uslova povećavaju se za šest mjeseci, što znači da će biti potrebno navršiti 60 godina života i ostvariti ukupno 35 godina staža osiguranja.

Važno je naglasiti da je potrebno ispuniti oba uslova. Žena koja ima 60 godina života, ali nema potrebnih 35 godina staža osiguranja, ne može ostvariti pravo na ovu vrstu penzije samo na osnovu godina života. Isto tako, ni dovoljan staž osiguranja ne znači automatski ostvarivanje prava ako propisana starosna granica nije dostignuta.

Starosna granica nastavit će rasti i narednih godina

Promjena predviđena za 2027. godinu nije posljednja u nizu. Zakon predviđa postepeno povećavanje potrebne starosti i staža osiguranja sve do 2036. godine, pa bi žene koje planiraju penzionisanje za nekoliko godina trebale na vrijeme provjeriti koji će uslovi važiti upravo tada.

Prema zakonskom rasporedu, tokom 2028. godine bit će potrebno najmanje 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Već 2029. godine granica će iznositi 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Postepeno povećavanje nastavlja se i tokom narednog perioda. Za 2030. godinu predviđena je granica od 61 godine i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok će tokom 2031. biti potrebno 62 godine života i 37 godina staža osiguranja.

Prema istom rasporedu, tokom 2032. godine uslovi će iznositi 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža. Godinu kasnije, odnosno 2033, bit će potrebno 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

Za 2034. godinu propisano je 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža, dok će 2035. godine biti potrebno 64 godine života i 39 godina staža osiguranja.

Posljednja godina ovog prijelaznog rasporeda jeste 2036, kada će žene za izuzetnu prijevremenu starosnu penziju trebati najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Ovakav sistem znači da pravo na raniji odlazak u penziju treba posmatrati u skladu s godinom penzionisanja, a ne samo prema trenutnim uslovima. Upravo zato pravovremeno planiranje može pomoći da se izbjegnu pogrešna očekivanja i nepotrebno odgađanje podnošenja zahtjeva.

Prijevremena penzija donosi trajno umanjenje primanja

Jedna od najvažnijih činjenica, koju nije dovoljno naglasiti samo usput, odnosi se na iznos prijevremene penzije. Iako žena može ispuniti uslove za odlazak u penziju prije 65. godine, to ne znači da će primati isti iznos koji bi joj bio obračunat bez zakonskog umanjenja.

Prema pravilima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na navršenih 65 godina života iznos se umanjuje za 0,333333 posto. Kada se taj procenat posmatra na godišnjem nivou, riječ je o približno četiri posto.

To znači da žena koja ode u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa tačno 60 godina života odlazi pet godina, odnosno 60 mjeseci, prije opće starosne granice. U takvoj situaciji zakonsko umanjenje iznosi približno 20 posto od penzije koja joj je prethodno obračunata.

Primjera radi, ako bi obračunati iznos penzije prije umanjenja iznosio 1.000 KM, umanjenje od približno 20 posto značilo bi iznos od oko 800 KM. Ovaj primjer služi isključivo za ilustraciju načina obračuna i ne predstavlja procjenu penzije bilo koje konkretne osobe.

Upravo je trajnost umanjenja ono što ovu odluku čini posebno važnom. Neke žene mogu pretpostaviti da će do 65. godine primati umanjeni iznos, a zatim automatski preći na puni iznos starosne penzije. Međutim, to nije način na koji funkcioniše izuzetna prijevremena starosna penzija prema važećim pravilima.

Iako se penzije mogu usklađivati u skladu sa zakonom, samo navršavanje 65. godine ne predstavlja osnov za ukidanje ranije obračunatog procenta umanjenja. Zbog toga je preporučljivo sagledati ne samo trenutne potrebe nego i finansijske okolnosti koje će postojati tokom narednih deset ili dvadeset godina.

Redovna starosna penzija ima drugačije uslove

Za razliku od izuzetne prijevremene starosne penzije, redovno penzionisanje zasniva se na drugim zakonskim kriterijima. Prema općim odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, pravo na starosnu penziju može se ostvariti sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno sa 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža.

Postoji i mogućnost ostvarivanja prava na starosnu penziju sa 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života. Ova mogućnost posebno je važna za osobe koje su počele raditi vrlo rano i tokom radnog vijeka uspjele ostvariti dug kontinuitet osiguranja.

Važno je razlikovati staž osiguranja od ukupnog penzijskog staža, jer ti pojmovi nemaju uvijek potpuno isto značenje. Za pojedine vrste penzionisanja zakon izričito propisuje potreban broj godina staža osiguranja, pa nije dovoljno oslanjati se samo na vlastitu procjenu ukupnog radnog vijeka.

Prije podnošenja zahtjeva preporučljivo je provjeriti koje su godine i mjeseci evidentirani u službenim evidencijama, naročito ako je tokom radnog vijeka bilo prekida zaposlenja, promjena poslodavaca ili drugih okolnosti koje mogu utjecati na utvrđivanje staža.

Zašto je provjera evidentiranog staža posebno važna?

Mnogi građani pretpostavljaju da će se svi podaci o njihovom zaposlenju automatski poklapati s dokumentacijom koju posjeduju. U praksi se, međutim, mogu pojaviti situacije u kojima određeni periodi zahtijevaju dodatnu provjeru ili dokazivanje.

To se naročito odnosi na osobe koje su tokom dugog radnog vijeka mijenjale više poslodavaca, radile u različitim periodima ili imaju dokumentaciju iz ranijih decenija. Zbog toga je korisno blagovremeno zatražiti informacije o evidentiranom stažu i mogućnostima eventualnog usklađivanja podataka.

Takva provjera može biti posebno značajna ženama koje se približavaju granici od 35 godina staža osiguranja. Čak i manja razlika između očekivanog i službeno evidentiranog staža može utjecati na datum kada će biti moguće ostvariti pravo na prijevremenu penziju.

Odluka koja se ne odnosi samo na godine života

Odlazak u penziju nije isključivo administrativno pitanje. Za mnoge žene riječ je o velikoj životnoj promjeni koja podrazumijeva drugačiju svakodnevicu, više slobodnog vremena, ali i prilagođavanje prihodima koji mogu biti znatno niži od prethodne plate.

Nekima ranije penzionisanje može odgovarati zbog zdravstvenih okolnosti, porodičnih obaveza ili želje da nakon dugog radnog vijeka više vremena posvete sebi i najbližima. Druge će, međutim, procijeniti da je finansijski povoljnije nastaviti raditi još nekoliko godina, posebno ako bi raniji odlazak značio osjetno smanjenje budućih primanja.

Univerzalno rješenje ne postoji, jer svaka osoba ima drugačiji radni staž, visinu obračunate penzije, zdravstvenu situaciju i porodične okolnosti. Upravo zato zakonske informacije predstavljaju polaznu osnovu, dok konačnu odluku treba donijeti nakon provjere vlastitih podataka i mogućnosti.

Za žene u Federaciji Bosne i Hercegovine koje razmišljaju o odlasku u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju tokom 2027. godine najvažnije je zapamtiti dva osnovna uslova: najmanje 60 godina života i 35 godina staža osiguranja. Međutim, jednako je važno razumjeti i posljedice takvog izbora, jer raniji završetak radnog vijeka može značiti trajno nižu penziju. Pravovremeno informisanje i provjera podataka kod nadležnog zavoda omogućavaju da se odluka donese uz jasniju sliku o budućoj finansijskoj sigurnosti.