Danas gogvorimo o jednom detalju kojeg mnogi nisu ni svjesni a koji može da utiče negativno na naš probavni sistem posebno na rad crijeva. U današnje vrijeme ljudi jedu na brzinu a mnogi to rade uz kompjuter ili gledajući u mobitel. Pri tome im je i držanje tijela pogrešno a to ima jako veliki uticaj na varenje.

Način na koji sjedite tokom jela može uticati na osjećaj nakon obroka: Pogrbljen položaj povezuje se sa nadutošću i refluksom

Većina ljudi rijetko razmišlja o držanju dok jede. Mnogo češće se obraća pažnja na to šta se nalazi na tanjiru, koliko brzo se jede i koje namirnice izazivaju nadutost ili nelagodu.

Ipak, položaj tijela tokom obroka može imati praktičan značaj. Kada je osoba izrazito pogrbljena, trbuh je stisnut, prostor za slobodno kretanje dijafragme može biti manji, a osjećaj pritiska nakon jela izraženiji.

To ne znači da će jedan obrok pojeden u nepravilnom položaju izazvati ozbiljan probavni problem. Mnogo je korisnije posmatrati dugotrajne navike i vidjeti postoji li obrazac u kojem se određeni simptomi redovno javljaju nakon obroka.

Hirurg Alvaro Kampiljo tvrdi da loše držanje može djelovati i direktno i indirektno na probavni sistem, posebno kroz prolazak sadržaja kroz crijeva, nakupljanje gasova i uslove u kojima funkcioniše crijevni mikrobiom.

Tri mehanizma kroz koja loše držanje može praviti problem

Kampiljo posebno izdvaja tri načina na koja pogrbljen položaj može biti povezan sa probavom. Prvi je sporiji prolazak sadržaja kroz probavni sistem, što kod nekih ljudi može doprinijeti osjećaju punoće ili težine nakon jela.

Drugi je nakupljanje gasova. Ako je položaj tijela takav da trbuh ostaje pod većim pritiskom, nelagoda od gasova može se subjektivno osjećati intenzivnije, posebno nakon obilnijih obroka.

Treći mehanizam koji navodi odnosi se na dotok kisika i lokalne uslove u probavnom traktu. Upravo na tom mjestu treba biti posebno oprezan sa zaključcima, jer je crijevni mikrobiom izuzetno složen i na njegov sastav utiču prehrana, lijekovi, bolesti, genetika, kretanje i brojni drugi faktori.

„Direktna veza između lošeg držanja tela i mikrobiote ispoljava se kroz tri efekta: usporen prolazak sadržaja kroz creva, povećano nakupljanje gasova i smanjen dotok kiseonika u digestivni trakt.“

— Alvaro Kampiljo, hirurg

Takve tvrdnje najbolje je tumačiti kao objašnjenje mogućeg mehanizma, a ne kao pravilo koje se jednako odnosi na svaku osobu. Probava zavisi od više sistema koji rade istovremeno i rijetko se može svesti na jedan faktor.

Pogrbljeno sjedenje mijenja način na koji dišemo

Kada su ramena izrazito povijena prema naprijed, grudni koš i trbuh mogu biti pod većim mehaničkim pritiskom. U takvom položaju disanje kod nekih ljudi postaje pliće, a dijafragma nema isti osjećaj slobode kao pri uspravnijem sjedenju.

Dijafragma nije važna samo za disanje. Njeno kretanje povezano je sa pritiscima unutar trbušne šupljine, pa promjena položaja može uticati i na osjećaj punoće, napetosti ili nelagode nakon jela.

Problem može biti izraženiji ako osoba jede brzo, sjedi savijena nad telefonom ili računarom i odmah nakon obroka ostane u istom položaju. Tada se više faktora spaja u istom trenutku.

Prekrštene noge same po sebi nisu automatski uzrok probavnog problema, ali ako taj položaj dodatno rotira karlicu ili podstiče pogrbljenost, može doprinijeti neugodnom osjećaju pritiska u trbuhu.

Kako sjediti tokom obroka bez pretjeranog opterećenja trupa

Kampiljo preporučuje što prirodniji i uspravniji položaj. Leđa ne moraju biti ukočeno prava, ali je korisno izbjegavati duboko savijanje nad tanjirom.

Ramena mogu ostati opuštena, a stopala oslonjena na pod. Takav položaj omogućava stabilniju karlicu i smanjuje potrebu da se trup nepotrebno uvija tokom jela.

Važno je i da osoba ne sjedi toliko nisko u odnosu na sto da mora stalno podizati ramena ili se savijati prema naprijed. Jednostavno prilagođavanje stolice ponekad može biti dovoljno da položaj postane mnogo ugodniji.

Uspravnije sjedenje može biti korisno i kod osoba koje imaju sklonost refluksu. Kada je gornji dio tijela više podignut, sadržaj želuca je manje podstaknut da se vraća prema jednjaku nego kada je osoba savijena ili legne odmah nakon jela.

„Neka istraživanja su pokazala da je nakupljanje gasova deset puta manje kada se sedi uspravno u odnosu na pognut položaj.“

— Alvaro Kampiljo, hirurg

Ovakvu brojčanu tvrdnju ipak treba uzeti sa rezervom ako se ne zna na koje se konkretno istraživanje odnosi, kakav je bio dizajn studije i na kojoj grupi ljudi je provedena. Praktična poruka ostaje jednostavnija: ako pogrbljenost pogoršava nadutost ili nelagodu, vrijedi probati uspravniji položaj i pratiti postoji li razlika.

Sporije jedenje može biti jednako važno kao i samo držanje

Kada osoba sjedi mirnije i uspravnije, često se automatski smanjuje i brzina jela. To može biti korisno jer brzo jedenje povećava vjerovatnoću gutanja većih količina zraka, što kod nekih ljudi doprinosi nadutosti i podrigivanju.

Sporiji obrok daje i više vremena da se registruje osjećaj sitosti. To ne znači da postoji idealan broj minuta za svaki obrok, već da stalno gutanje hrane u žurbi može biti manje ugodno za probavni sistem.

Jednostavne navike poput odlaganja telefona, pravljenja manjih zalogaja i kratkih pauza tokom obroka mogu pomoći da se pažnja vrati na samo jelo. Na taj način položaj tijela i ritam obroka djeluju zajedno.

Za neke ljude korist može doći i od kratke šetnje nakon jela, pod uslovom da se radi o laganom kretanju koje im prija. Intenzivno vježbanje odmah nakon velikog obroka nije isto što i mirna desetominutna šetnja.

Nadutost i zatvor rijetko imaju samo jedan uzrok

Važno je ne pojednostaviti priču o probavi do te mjere da se svaka tegoba pripiše položaju tokom jela. Nadutost može biti povezana sa određenim namirnicama, intolerancijama, količinom vlakana, gaziranim pićima, zatvorom ili načinom na koji osoba guta hranu.

Zatvor takođe ima više mogućih uzroka. Na njega mogu uticati nedovoljan unos tečnosti, premalo kretanja, promjene u prehrani, lijekovi i različita zdravstvena stanja.

Gorušica i refluks takođe se ne rješavaju samo promjenom stolice ili položaja. Vrijeme obroka, veličina porcije, tjelesna težina, alkohol, određene namirnice i individualna osjetljivost mogu imati veliki uticaj.

Zato je položaj tijela najbolje shvatiti kao jednu od praktičnih stvari koje je jednostavno prilagoditi. Ako promjena pomogne, korisna je. Ako ne donese nikakav rezultat, treba tražiti druge moguće razloge.

Kada probavne simptome ipak treba provjeriti

Povremena nadutost nakon obilnog obroka veoma je česta i najčešće ne znači da postoji ozbiljan problem. Isto vrijedi i za povremeno podrigivanje ili osjećaj punoće.

Međutim, simptomi koji su svakodnevni, veoma izraženi ili se postepeno pogoršavaju zaslužuju dodatnu pažnju. Posebno ako su praćeni jakim bolovima, povraćanjem, neobjašnjivim gubitkom tjelesne težine, krvlju u stolici ili dugotrajnim promjenama pražnjenja crijeva.

U takvim slučajevima nije dovoljno pokušavati korigovati držanje ili izbacivati sve veći broj namirnica bez jasnog plana. Ljekar može pomoći da se procijeni da li su potrebne dodatne analize ili drugačiji pristup.

Za većinu ljudi, ipak, pokušaj da tokom obroka sjede udobnije i uspravnije predstavlja jednostavnu naviku bez velikog rizika. Ne zahtijeva novu dijetu, dodatke prehrani niti posebnu opremu.

Možda neće riješiti svaki problem sa probavom, ali može pomoći da se obrok pojede sporije, sa manje pritiska na trbuh i uz prirodnije disanje. Kod jednostavnih svakodnevnih navika ponekad upravo takve male promjene prave najveću razliku u osjećaju nakon jela.

“`