Danas govorimo o jednoj vrsti voća koja je na  Bliskom istoku već jako dugo sastavni dio svakodnevne prehrane. U pitanju su hurme koje imaju jao velike prednosti kada je u pitanju zdravlje našeg organizma. Međutim one sadrže i veliku količinu šećera pa treba biti umjeren u njihovoj konzumaciji.

Šta se događa s tijelom ako redovno jedete hurme? Male su, veoma slatke, ali kriju vrijedne nutrijente

Hurme su hiljadama godina dio prehrane na Bliskom istoku, a posljednjih godina sve češće pronalaze mjesto i na našim stolovima. Razlog nije samo njihov karakterističan slatki okus. Ovi plodovi sadrže vlakna, kalij, magnezij i niz drugih nutrijenata, zbog čega mogu biti vrijedan dio raznovrsne prehrane. Ipak, iza popularnih tvrdnji o njihovom djelovanju krije se i važna poruka – hurme nisu lijek niti namirnica koja sama može riješiti probavne probleme, anemiju ili druge zdravstvene tegobe.

Nekoliko hurmi uz jutarnju kafu, zobene pahuljice ili kao međuobrok za mnoge je postalo mala svakodnevna navika. Njihova praktičnost jedan je od razloga popularnosti: ne zahtijevaju pripremu, mogu dugo stajati i dovoljno su slatke da nekome zamijene kolač ili drugi desert.

Iza njihove slatkoće ipak se nalazi više od šećera. Hurme sadrže prehrambena vlakna i određene minerale, među kojima se posebno izdvajaju kalij i magnezij. Upravo zbog toga mogu se uklopiti u uravnotežen jelovnik, naročito kada zamjenjuju slatkiše sa mnogo dodanog šećera i malo hranjivih sastojaka.

Ključna riječ je, međutim, umjerenost. Sušene hurme imaju koncentrisanu energetsku vrijednost i značajnu količinu prirodnih šećera, pa činjenica da su voće ne znači da ih je potrebno jesti bez ograničenja.

Vlakna su jedan od njihovih najvažnijih aduta

Jedna od prvih stvari koje se spominju kada je riječ o hurmama jeste njihov sadržaj prehrambenih vlakana. Vlakna su važan dio pravilne prehrane i doprinose normalnom funkcionisanju probavnog sistema.

Redovan unos hrane bogate vlaknima može pomoći održavanju uredne stolice, što je posebno značajno osobama čija prehrana inače obiluje rafiniranim proizvodima, a sadrži malo voća, povrća, mahunarki i integralnih žitarica.

Vlakna imaju i širu ulogu u probavnom sistemu. Dio njih dospijeva do debelog crijeva, gdje može biti povezan s aktivnošću crijevne mikrobiote. Ipak, nekoliko hurmi ne može nadoknaditi prehranu koja je u cjelini siromašna vlaknima.

Osim vlakana, hurme sadrže kalij, mineral neophodan za normalan rad mišića i nervnog sistema. Kalij ima važnu ulogu i u regulaciji ravnoteže tečnosti u organizmu.

U njima se nalazi i magnezij, koji učestvuje u brojnim procesima, uključujući normalnu funkciju mišića i nervnog sistema. Ipak, pogrešno bi bilo zaključiti da će nekoliko hurmi samo po sebi regulisati krvni pritisak ili spriječiti bolesti srca.

Mnogo je realnije posmatrati ih kao jednu od namirnica koje mogu doprinijeti kvalitetnijem ukupnom unosu nutrijenata.

Prirodna slatkoća može biti prednost, ali i razlog za mjeru

Hurme su prirodno veoma slatke. Upravo zbog toga često se koriste kao zamjena za rafinirani šećer u domaćim desertima, energetskim kuglicama, kašama i smutijima.

Mogu se kombinovati sa orašastim plodovima, običnim jogurtom ili zobenim pahuljicama, čime se dobija obrok koji uz ugljikohidrate sadrži i druge hranjive komponente.

Međutim, riječ „prirodno“ ne znači da šećer prestaje biti šećer. Kod sušenog voća voda je znatno manje zastupljena nego kod svježeg voća, pa su energija i šećeri koncentrisaniji u manjoj količini hrane.

Zbog toga osoba može vrlo lako pojesti desetak hurmi, iako bi joj nekoliko komada bilo sasvim dovoljno za jedan međuobrok.

Zanimljivo je da su neke manje studije različitih sorti hurmi pokazale relativno nizak glikemijski indeks. Ipak, vrijednost može zavisiti od sorte, količine i ostatka obroka, pa taj podatak nije razlog da se zanemari ukupna količina ugljikohidrata.

Za većinu ljudi mnogo praktičnije pravilo jeste posmatrati porciju i cjelokupni obrok. Nekoliko hurmi uz šaku orašastih plodova predstavlja nešto sasvim drugo od velike količine hurmi pojedene uz druge slatke namirnice.

Često se spominju u trudnoći, ali tvrdnje treba tumačiti oprezno

Hurme imaju posebno mjesto u prehrambenoj tradiciji brojnih zemalja, a posljednjih godina interesovanje su privukle i studije o njihovoj konzumaciji u završnom periodu trudnoće.

Pojedina istraživanja sugerisala su da bi konzumacija hurmi tokom posljednjih sedmica trudnoće mogla biti povezana s nekim povoljnijim parametrima poroda, poput manje potrebe za određenim intervencijama ili kraćeg trajanja pojedinih faza poroda.

Takvi rezultati jesu zanimljivi, ali ne znače da će hurme sigurno olakšati porod niti da ih svaka trudnica treba početi jesti u određenoj količini. Studije se razlikuju po dizajnu, broju učesnica i načinu na koji su hurme korištene.

Posebno je važno individualno procijeniti prehranu kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes ili druga stanja zbog kojih moraju pažljivije kontrolisati unos ugljikohidrata.

U popularnim tekstovima hurme se često predstavljaju i kao „odličan izvor gvožđa“ koji navodno može riješiti slabokrvnost. Tu je potreban poseban oprez.

Hurme sadrže određenu količinu gvožđa, ali nije opravdano predstavljati ih kao terapiju za anemiju niti kao namirnicu koja sama može značajno popraviti krvnu sliku. Nedostatak gvožđa i anemija zahtijevaju utvrđivanje uzroka, a kod potvrđenog nedostatka nekim osobama je potrebna ciljano propisana terapija.

To posebno vrijedi u trudnoći, kada su potrebe za gvožđem povećane. Hurme mogu ostati dio raznovrsne prehrane, ali ne bi trebale zamijeniti laboratorijske kontrole ili dodatke gvožđa ako ih preporuči zdravstveni stručnjak.

Mogu dati brzu energiju, ali nisu lijek protiv hroničnog umora

Zbog sadržaja prirodnih šećera hurme mogu brzo osigurati ugljikohidrate, pa su praktične prije fizičke aktivnosti, tokom dužeg dana ili kada je potreban jednostavan međuobrok.

To ipak nije isto što i liječenje stalne iscrpljenosti. Ako se osoba sedmicama osjeća neuobičajeno umorno, teško se koncentriše ili se budi bez energije uprkos dovoljnom snu, nije dobro pretpostaviti da će nekoliko hurmi riješiti problem.

Takve tegobe mogu biti povezane sa nedostatkom sna, stresom, anemijom, lijekovima, hormonalnim promjenama i različitim zdravstvenim stanjima. Hrana može biti dio rješenja kada je prehrana neadekvatna, ali ne može zamijeniti procjenu uzroka dugotrajnih simptoma.

S druge strane, kao zamjena za bombone, čokoladice ili veoma prerađene deserte, hurme mogu biti praktičan izbor. Njihova prirodna slatkoća često omogućava da se desert pripremi uz manje dodatnog šećera.

Popularna kombinacija hurmi i orašastih plodova ima još jednu prednost – masnoće i proteini iz orašastih plodova čine međuobrok raznovrsnijim od samog sušenog voća.

Koliko hurmi dnevno treba jesti?

Ne postoji univerzalni broj koji će odgovarati svakoj osobi. Veličina hurmi značajno se razlikuje, a isto važi za energetske potrebe ljudi, njihovu prehranu i zdravstveno stanje.

Zbog toga popularna pravila poput „tačno tri hurme svakoga jutra“ treba shvatiti više kao prehrambenu naviku nego kao medicinsku preporuku. Nekome nekoliko manjih hurmi sasvim odgovara, dok će druga osoba zbog potreba za kontrolom šećera ili ukupnog kalorijskog unosa odabrati manju porciju.

Praktično ih je koristiti kao dio obroka, a ne posmatrati ih kao dodatak koji se mora pojesti bez obzira na ostatak dnevne prehrane.

Mogu se nasjeckati u zobenu kašu, dodati običnom jogurtu, puniti orasima ili bademima ili koristiti u desertima umjesto dijela dodanog šećera. Upravo ta prilagodljivost jedan je od razloga zbog kojih su preživjele hiljade godina prehrambene tradicije.

Njihova najveća prednost možda nije u obećanju nekog dramatičnog efekta nakon sedam ili trideset dana. Vrijednost hurmi nalazi se u tome što su jednostavna namirnica koja može doprinijeti unosu vlakana i određenih minerala, a istovremeno zadovoljiti želju za slatkim.

Ipak, ni jedna namirnica ne djeluje izolovano. Čovjek neće poništiti posljedice izrazito neuravnotežene prehrane samo zato što svakoga jutra pojede nekoliko hurmi, kao što neće automatski postati zdraviji zbog jedne popularne „supernamirnice“.

Mnogo je važnije šta se nalazi na tanjiru tokom cijelog dana: dovoljno povrća i voća, izvori proteina, integralne žitarice, mahunarke, zdrave masnoće i odgovarajući unos tečnosti.

Hurme se u takav obrazac vrlo lako uklapaju. Mogu biti ukusan desert, brz izvor energije ili dodatak doručku, ali bez potrebe da im pripisujemo čudesne osobine koje nijedna namirnica ne može imati.

Njihova priča je upravo zato zanimljiva. Riječ je o plodu koji je hiljadama godina bio obična hrana prije nego što je savremeni svijet počeo koristiti izraz „supernamirnica“. Možda je najkorisniji način da ih i danas posmatramo upravo tako – kao kvalitetnu hranu koju vrijedi uključiti u raznovrsnu prehranu, u količini koja odgovara našim potrebama.

“`