Iako je uvriježeno mišljenje da na povišen holesterol isključivo utiče način naše prehrane i namirnice koje konzumiramo to nije istina. Postoje još neki faktori rizika a o njima čiajte u nastavku.
Visoki kolesterol često nazivaju tihim neprijateljem. Ne boli, ne žulja, ne otežava disanje – sve dok jednog dana ne izazove srčani ili moždani udar. Mnogi ljudi žive godinama s povišenim vrijednostima, a da toga uopće nisu svjesni. Opće je poznato da nezdrava prehrana, puna zasićenih masti i prerađene hrane, podiže kolesterol. No ono što se često zanemaruje jest da su uzroci složeniji i da se ne mogu svi riješiti samo dijetom.
Genetika igra veliku ulogu. Postoji nasljedni faktor koji se zove lipoprotein(a), skraćeno Lp(a). Riječ je o vrlo ljepljivoj čestici koja se lijepi za stijenke krvnih žila i potiče stvaranje plaka. Ono što je problematično jest da se Lp(a) ne može sniziti promjenom prehrane niti vježbanjem. Njegova razina gotovo je u cijelosti određena genima.
Zato netko tko jede savršeno zdravo i redovito trči može imati visok kolesterol, dok njegov susjed koji jede sve što dohvati prolazi bez posljedica. Standardne pretrage krvi često ne uključuju Lp(a), pa mnogi ljudi ne znaju da nose ovaj rizik. Ako u obitelji postoji povijest ranih srčanih bolesti, vrijedi zatražiti specifičnu analizu.
- Osim genetike, jedan od najvećih, a najčešće zanemarenih uzroka visokog kolesterola jest loš san. Suvremeni način života, s produženim radnim vremenom, stresom i konstantnom izloženošću ekranima, doveo je do toga da većina ljudi spava manje nego što bi trebala. Tijelu je san potreban za popravak stanica, regulaciju hormona i održavanje metabolizma. Kad spavamo premalo ili loše, raste razina kortizola – hormona stresa. Povišen kortizol izravno utječe na raspodjelu masnoća i povećava loš LDL kolesterol, dok istodobno smanjuje dobar HDL kolesterol. Zato kronični nedostatak sna nije samo stvar umora – on doslovno gura krvne žile prema bolesti.
Treći često zanemaren čimbenik jest kronična upala. Tijelo može biti u trajnom upalnom stanju zbog raznih razloga – bolesti desni, reumatoidnog artritisa, pretilosti, loše prehrane ili čak dugotrajnog stresa. Kad je tijelo upaljeno, čestice lošeg kolesterola lakše oksidiraju, a oksidirani LDL kolesterol ključan je za stvaranje naslaga u arterijama. Drugim riječima, nije dovoljno imati nizak LDL – važno je i da taj LDL nije oksidiran. Upala potiče upravo taj proces. Zato je održavanje zdravlja zubi, crijeva i cjelokupnog organizma važnije za srce nego što se misli.
Kada je riječ o prevenciji, potreban je višeslojan pristup. Prvi korak jest napraviti detaljne pretrage koje nadilaze standardni lipidni profil. Lp(a) i apolipoprotein B dva su ključna markera koja bi svatko s obiteljskom poviješću srčanih bolesti trebao provjeriti. Nažalost, mnogi liječnici ne traže ih rutinski, pa ih je potrebno zatražiti.
Osim toga, unos vlakana pomaže jer se vežu za kolesterol u crijevima i izvlače ga iz organizma. Maslinovo ulje, orašasti plodovi i masna riba također povoljno djeluju na omjer lipida. No ako je uzrok genetski, ni najzdravija prehrana neće biti dovoljna – tada je potrebna farmakološka terapija.
Redovita tjelovježba pomaže kod većine ljudi, no ni ona ne utječe na Lp(a). Zato je ključno individualizirati pristup. Ono što pomaže svakome jest kvalitetan san i upravljanje stresom. Spavati sedam do osam sati, redovito, u mračnoj i tihoj sobi, jedan je od najmoćnijih alata za regulaciju kolesterola. Opuštanje nije luksuz – to je medicinska potreba.
Visoki kolesterol nije jednostavan problem, ali nije ni bezizlazna situacija. Ključno je prestati ga zanemarivati, napraviti prave pretrage i shvatiti da se uzroci nalaze i u genima, i u jastuku, i u upali koja tinja u tijelu. Ponekad je najveći neprijatelj onaj kojeg ne vidimo – a kolesterol ga često krije upravo tamo gdje ne tražimo.
