U ovim vremenima je dobro naučiti kako da se uzgaja određeno bilje u bašti i jedan od rijetko spomenutih ali lijepih cvjetnih vrsta jeste čuvena biljka vinka.
Kad toplije vrijeme otvori sezonu balkona i vrtova, među prvim biljkama koje krenu u osvajanje prostora jest vinka. Poznata i kao Catharanthus roseus ili madagaskarski zimzelen, ova biljka već godinama krasi naše terase svojim nježnim cvjetovima i iznenađujućom čvrstoćom. Ono što je posebno voli jest činjenica da bez puno muke može cvjetati sve do sredine listopada, ako joj pružimo osnovne uvjete – dovoljno svjetla i umjerenu vlagu.
Kad je zalijevanje u pitanju, vinka voli vodu, ali ne podnosi da joj korijene stoje u blatu. To je najčešći uzrok njezine propasti. Previše vode zagusi korijen, on počne trunuti i cijela biljka propada. Zato je pravilo jednostavno: zalijevajte je jednom tjedno, umjereno. Tek kad ljetne vrućine postanu nepodnošljive, ritam treba ubrzati. Najbolje bi bilo koristiti kišnicu, ali ako je nemate, nema veze – bitno je da se zemlja između dva zalijevanja stigne malo prosušiti. Na taj način oponašamo prirodne uvjete u kojima vinka najbolje uspijeva, a korijen joj postaje snažniji i spremniji za obilno cvjetanje.
Što se temperature tiče, vinka nije prevelik zahtjev. Najviše joj odgovara između 15 i 23 stupnja. Kraća odstupanja podnijet će, ali ako se pretjerano zagrije ili previše ohladi na duže vrijeme, njezina ljepota će patiti. Zato je važno gdje je smjestite. Ona voli svjetlost, ali ne i oštro podnevno sunce koje joj može izblijediti lišće. Ako primijetite da lišće gubi onu lijepu tamnozelenu boju i postaje blijedo, to vam biljka poručuje da joj trenutno mjesto ne odgovara.
- Prihrana je kod vinke često nepotrebna ako ste je posadili u dobru zemlju. Biljka će iz tla izvući sve što joj treba veći dio godine. Ako baš želite dodati gnojivo, to učinite u proljeće ili na sredini ljeta, i to ne previše. Posebno pripazite na dušik – ako ga bude previše, dobit ćete bujno lišće, ali malo cvjetova, što je sigurno ne želite. Vinka je biljka koja voli umjerenost u svemu, pa tako i u gnojidbi.
Kako biste je održali lijepom i kompaktnom, povremeno je orezujte. To uopće nije komplicirano – samo uklonite suhe, bolesne ili polomljene dijelove. Na taj način biljka ne troši energiju tamo gdje nije potrebno. Redovitim uklanjanjem vrhova potičete je da raste gušće i da šalje nove izdanke. Bez tog zahvata, vinka s vremenom postane izdužena i rijetka, više nalik na nekoliko dugačkih stabljika nego na lijepi cvjetni tepih.
Ako vinka raste u vrtnoj zemlji, malčiranje joj može puno pomoći. Sloj organskog materijala oko baze biljke zadržava vlagu i sprječava korov da joj krade hranjive tvari. Pazite samo da stabljika ostane slobodna kako se ne bi stvorila plijesan. I zimi malčiranje ima smisla – premda je vinka otporna, u našim krajevima joj dobro dođe dodatna zaštita korijena kad temperatura padne ispod nule. Tako će lakše dočekati proljeće i ponovno krenuti s rastom.
Ono što dodatno veseli jest da vinka rijetko ima problema sa štetočinama ili bolestima. Zato je često prvi izbor onih koji nisu previše iskusni u vrtlarenju, ali i onih koji jesu, jer vole biljke na koje se mogu osloniti. Njezini cvjetovi dolaze u raznim nijansama – ružičastoj, bijeloj, tamnijim tonovima – i svaka od njih donosi posebnu draž na balkon ili u vrt.
No vinka nije samo još jedna biljka. Ona za mnoge predstavlja sjećanje na bake i njihove njegovane terase, na ljeta provedena u hladovini uz miris cvijeća. Unosi harmoniju, boju i dašak romantike u svaki prostor. Uz samo malo pažnje – nekoliko zalijevanja tjedno, povremeno pinciranje i dobro mjesto – ona će vam uzvratiti cvjetovima koji će krasiti vaš dom sve dok ih prvi ozbiljniji jesenski mraz ne zaustavi. Njegujte je s ljubavlju i bez stresa; ona je biljka koja ne traži puno, ali zato daje sve od sebe.
