Većini ljudi u svijetu je kafa jedna od prvih stvari koje konzumiraju ujutro kad se probude i odmah zatim odu u WC. Danas vam otkrivamo zašto se to dešava prema saznanjima medicinske nauke.
Na Balkanu je kafa bez sumnje najomiljeniji i najčešće konzumirani napitak. Veliki broj ljudi navikao je da prvu šalicu popije odmah po buđenju, još na prazan stomak. Međutim, mnogi primjećuju da im to izaziva iznenadnu potrebu za odlaskom u toalet – često toliko brzo da se pitaju je li u pitanju neki zdravstveni problem. Međutim, naučno istraživanje pokazuje da je ovo potpuno prirodna reakcija i da nema razloga za zabrinutost.
Tim naučnika sa Sveučilišta u Teksasu odlučio je pobliže proučiti ovaj fenomen. U eksperimentu su štakorima tri dana davali kafu i primijetili su značajno povećanje pokretljivosti mišića tankog crijeva – neovisno o tome da li je kafa bila sa ili bez kofeina. Ovo je pokazalo da kofein nije jedini odgovoran za stimulaciju probavnog sistema.
Štakori su čak počeli češće mokriti, a broj bakterija u njihovom izmetu se smanjio, što ukazuje na promjene u crijevnoj flori. Glavni autor studije, Shuan Zheng Shi, naglasio je za britanski „Mirror“ da su ovi učinci posljedica kiselih sastojaka kave, posebno klorogene kiseline, koja povećava proizvodnju želučane kiseline i ubrzava rad crijeva.
Dakle, ako osjetite potrebu za toaletom nakon jutarnje šalice kave, to je potpuno normalno – vaše tijelo reagira na prirodne sastojke napitka, a ne na neku bolest. Iako kafa ima brojne zdravstvene prednosti – kao izvor antioksidansa i stimulans za kognitivne funkcije – njen unos na prazan stomak može izazvati probleme, posebno kod osoba sklonih gastritisu.
- Crna kava bez hrane podstiče prekomjernu proizvodnju želučane kiseline, što može dovesti do nelagode, žgaravice, mučnine, nadutosti, a dugoročno čak i do upalnih stanja sluznice želuca. Čak i kod zdravih osoba, ovakva praksa može izazvati iritaciju probavnog trakta.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da se kafa ne pije na potpuno prazan stomak. Idealno je uzeti barem komadić kruha, tost ili nešto lagano prije konzumiranja kafe. Ako to nije moguće zbog jutarnje žurbe, preporučuje se dodavanje mlijeka koje može ublažiti kiselost i zaštititi sluznicu. Ovakav pristup omogućava da se uživa u kafi bez negativnih posljedica po zdravlje.
U dodatku, vrijedi spomenuti i češnjak – jednu od najstarijih ljekovitih biljaka, čija upotreba seže više od 5.000 godina unazad. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak se proširio širom svijeta i postao sastavni dio kulinarskih i medicinskih tradicija mnogih kultura.
Njegova glavna aktivna komponenta, alicin, poznata je po jakim protuupalnim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima. U drevnom Egiptu smatran je svetim biljem – koristio se za jačanje snage radnika i čak je pronađen u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu, sportisti i vojnici konzumirali su ga radi povećanja izdržljivosti i imuniteta.
- Danas je češnjak prisutan u gotovo svakom domaćinstvu, ne samo zbog svog intenzivnog ukusa, već i zbog značajnih zdravstvenih prednosti. Mnogi ga nazivaju prirodnim antibiotikom.
Najveće koristi donosi u sirovom obliku, iako može ostaviti jak zadah – koji se, međutim, može ublažiti konzumacijom jabuke, limuna, mente, mlijeka ili maslinovog ulja. Redovan unos češnjaka jača imunitet, podržava kardiovaskularno zdravlje i pomaže u borbi protiv raznih infekcija, čineći ga nezamjenjivim sastojkom zdrave ishrane.
