Brufen je jedan od lijekova kojem se odmah svi okreću kad im ni najmanje nije dobro. Iako to zvuči intuitivno, treba se dobro zapitati da li se to smije tako uzimati bez savjeta doktora.
- Mnogi ljudi imaju sklonost da samostalno uzimaju lijekove bez prethodne konzultacije s liječnikom, a jedan od najčešće korištenih analgetika u takvim slučajevima je Brufen, poznat i pod generičkim nazivom ibuprofen.
Iako se često smatra bezazlenim sredstvom protiv glavobolje, bolova u mišićima ili groznice, ovaj lijek, poput svakog drugog, nosi određene rizike, posebno ako se koristi nepravilno ili u dužem periodu bez stručnog nadzora.
Ibuprofen pripada grupi nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (NSAIL) i djeluje tako što blokira enzime ciklooksigenaze (COX-1 i COX-2), koji su odgovorni za proizvodnju prostaglandina – tvari u tijelu koje izazivaju bol, upalu i povišenu temperaturu. Zahvaljujući ovom mehanizmu, ibuprofen je vrlo efikasan u ublažavanju različitih vrsta boli, uključujući menstrualne bolove, zubobolju, bolove u leđima, glavobolju, a često se koristi i kod sportskih povreda gdje je prisutna upala.
Jedna od glavnih prednosti ibuprofena je njegova lako dostupnost – većina ljekarni ga prodaje bez recepta, što ga čini brzim rješenjem za svakodnevne bolove. Takođe, u poređenju s aspirinom, ibuprofen u preporučenim dozama manje iritira želudac, što ga čini prihvatljivijim za širu populaciju.
- Dodatno, lijek ima i antipiretsko djelovanje, odnosno sposoban je smanjiti povišenu tjelesnu temperaturu, što ga čini popularnim izborom tokom prehlada i gripa.
Međutim, uprkos svojoj širokoj upotrebi i percepciji kao „bezopasnog“ lijeka, ibuprofen može imati ozbiljne nuspojave, posebno ako se uzima dugoročno ili u visokim dozama. Studije su pokazale da redovna upotreba ibuprofena može blago, ali značajno povećati rizik od kardiovaskularnih problema, uključujući srčani udar i moždani udar. Ovo je posebno važno za starije osobe i one koje već imaju dijagnosticirane bolesti srca ili visok krvni tlak.
Naime, ibuprofen može utjecati na zadržavanje tečnosti u tijelu i blago povišiti krvni tlak, što može oslabiti učinak antihipertenzivnih lijekova. Zbog toga, pacijenti s kardiovaskularnim rizicima trebaju biti izuzetno oprezni i, po potrebi, razmotriti alternative poput paracetamola, koji nema takav uticaj na krvni pritisak.
- Još jedan važan aspekt koji se često zanemaruje je interakcija ibuprofena s drugim lijekovima. Na primjer, u kombinaciji s antikoagulansima (lijekovima koji razrjeđuju krv), ibuprofen može povećati rizik od krvarenja.
Također, može smanjiti efikasnost lijekova poput ACE inhibitora, koji se koriste za liječenje hipertenzije. Stoga je ključno da pacijenti obavijeste svog liječnika o svim lijekovima koje koriste – čak i onima bez recepta – kako bi se izbjegle potencijalno opasne interakcije.
Dugotrajna upotreba ibuprofena takođe može izazvati probleme u probavnom traktu – od mučnine i bolova u želucu do ozbiljnijih stanja poput gastritisa ili čira na želucu. U rijetkim slučajevima, prekomjerna doza može dovesti do oštećenja jetre ili bubrega, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Simptomi poput trajne mučnine, povraćanja, bolova u gornjem dijelu stomaka ili oticanja nogu treba ozbiljno shvatiti i odmah potražiti liječničku pomoć. Zaključno, ibuprofen je izuzetno koristan lijek kada se koristi ispravno – u preporučenim dozama i tokom ograničenog vremenskog perioda. Međutim, samoliječenje bez savjetovanja s liječnikom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Najbolji pristup je da se bilo kakav lijek koristi kao dio šireg plana zdravstvene nege, koji uključuje zdrav način života, uravnoteženu ishranu, redovne preglede i otvoren dijalog sa zdravstvenim stručnjacima. Samo tako možemo postići pravo olakšanje bez ugrožavanja dugoročnog zdravlja.
