Većinu potrebnih tvari za naš organizam poput vitamina i minerala možemo da unesemo putem hrane ali vitamin D ne možemo. Evo koji su signali da vašem tijelu upravo on nedostaje.
Što se tiče vitamina D, on je jedinstven jer ga tijelo može proizvesti samo izlažući se sunčevoj svjetlosti. Upravo zato se često naziva sunčevim vitaminom. No, osim putem kože, organizam ga dobiva i hranom – prvenstveno masnom ribom, jajima, gljivama i iznutricama. Topiv je u mastima, a njegova uloga u tijelu daleko je šira od onoga što većina ljudi misli. Vitamin D podržava imunitet, pomaže apsorpciju kalcija, utječe na zdravlje kostiju i mišića te smanjuje rizik od niza ozbiljnih bolesti, uključujući kardiovaskularne, autoimune, metaboličke, pa čak i neke maligne bolesti.
Iako se vjeruje da su samo ljudi u hladnijim krajevima izloženi riziku od manjka, istina je da nedostatak vitamina D pogađa i stanovnike sunčanih područja. Razlog su životne navike, prehrana i genetski čimbenici. Posebno rizične skupine uključuju starije osobe, ljude s viškom kilograma, one koji se rijetko izlažu suncu, osobe tamnije puti, vegane i one koji ne konzumiraju ribu, kao i ljude s probavnim smetnjama koje otežavaju apsorpciju vitamina. Prema globalnim podacima, između četrdeset i pedeset posto populacije ima neki stupanj nedostatka vitamina D, često bez da to zna.
Nedostatak vitamina D može ostati neprimijećen godinama. Simptomi su blagi, spori i često se pogrešno pripisuju drugim uzrocima. Ipak, neki znakovi se ponavljaju kod većine osoba s deficitom: česte infekcije i prehlade, kronični umor, slabost u mišićima, bol u leđima i kostima, pad koncentracije i depresivno raspoloženje, sporo zacjeljivanje rana te pojačano opadanje kose. Nedostatak ovog vitamina utječe na imunološki sustav, što dovodi do veće osjetljivosti na viruse i bakterije. Osim toga, nizak nivo vitamina D može poremetiti ravnotežu hormona serotonina, koji je važan za raspoloženje i mentalno zdravlje.
- Vitamin D je ključan za pravilnu upotrebu kalcija u organizmu. Bez njega, tijelo ne može učinkovito koristiti kalcij iz hrane, što dovodi do slabih kostiju, većeg rizika od prijeloma i bolova u mišićima. Kod odraslih, dugotrajan nedostatak vitamina D povezuje se s osteoporozom i osteomalacijom – omekšavanjem kostiju koje uzrokuje bol i slabost. Kod djece, manjak može dovesti do rahitisa, deformacije kostiju i usporenog rasta. Također, osobe koje imaju kronično sporo zacjeljivanje rana često imaju niže razine vitamina D, jer je on potreban za proizvodnju proteina odgovornih za obnovu kože.
Najpouzdaniji način da saznate imate li dovoljne količine vitamina D jest analiza krvi. Preporučeni dnevni unos varira ovisno o dobi: za odrasle je pet mikrograma, za starije osobe do dvadeset mikrograma uz liječnički nadzor, a za dojenčad deset mikrograma dnevno. Liječnik će uzeti u obzir vašu prehranu, navike i eventualne simptome prije nego što predloži testiranje i eventualnu terapiju. Ako testovi pokažu da imate manjak vitamina D, prvi koraci su prehrana i boravak na suncu.
Hrana koja sadrži najviše vitamina D uključuje losos, skušu, tunu, sardine i bakalar, zatim jetru i jaja, shiitake gljive te obogaćene proizvode poput mlijeka, jogurta, soka od naranče i margarina. Dnevni boravak na suncu od petnaest do trideset minuta, bez kreme za sunčanje, može značajno pomoći u prirodnoj sintezi vitamina D – ali to ovisi o godišnjem dobu, dobu dana, boji kože i geografskoj lokaciji.
Ako promjene u prehrani i izlaganje suncu nisu dovoljni, liječnik može preporučiti dodatke prehrani prilagođene vašim potrebama. Važno je napomenuti da do viška vitamina D može doći, ali rijetko – uglavnom kod onih koji nekontrolirano uzimaju suplemente. Prevelike količine vitamina D mogu uzrokovati višak kalcija u krvi, odnosno hiperkalcemiju, što vodi do mučnine, vrtoglavice, učestalog mokrenja i mogućih oštećenja bubrega.
Zbog toga je važno da se suplementi uzimaju isključivo prema preporuci stručnjaka, a ne na vlastitu ruku. Održavanje zdrave razine vitamina D jedan je od najjednostavnijih, a istovremeno najučinkovitijih koraka koje možete poduzeti za svoje opće zdravlje, jer utječe na brojne sustave u tijelu – od kostiju i mišića do mozga i imunološkog odgovora. Redovito testiranje, osobito za pripadnike rizičnih skupina, može spriječiti dugoročne posljedice koje često ostaju neprimijećene sve dok ne postanu ozbiljan problem.
