Demencija je teška bolest od koje uglavnom oboljevaju pripadnici starijih generacija. Ona razara naš mozak i jako je važno na vrijeme primjetiti prve znakove jer se onda može raznim tretmanima njeno napredovanje usporiti. Jedan znak demencije se može javiti i u ustima.

Promjene u ustima koje mnogi zanemare: Mogu li biti povezane s demencijom?

Demencija se najčešće povezuje s gubitkom pamćenja i promjenama u ponašanju, ali određeni znakovi mogu se pojaviti i tamo gdje ih ljudi najmanje očekuju – u usnoj šupljini.

Demencija predstavlja progresivni poremećaj koji utiče na funkcije mozga i može promijeniti način na koji osoba pamti, razmišlja, komunicira i obavlja svakodnevne aktivnosti. Najpoznatiji simptomi su zaboravljanje, poteškoće u pronalaženju riječi, problemi s orijentacijom i promjene raspoloženja.

Ipak, posljednjih godina sve više pažnje posvećuje se i manje očiglednim promjenama koje mogu pratiti kognitivni pad. Među njima se nalaze i određene promjene povezane s oralnim zdravljem.

Suha usta, problemi sa žvakanjem i gutanjem, promjene u osjećaju okusa ili zanemarivanje higijene usne šupljine ne znače automatski da osoba ima demenciju. Međutim, ako se pojavljuju zajedno s drugim promjenama u ponašanju i pamćenju, mogu biti razlog za dodatnu pažnju.

Suha usta mogu biti jedan od znakova koji se lako zanemari

Jedna od promjena koja se može pojaviti kod osoba s različitim zdravstvenim problemima jeste osjećaj stalne suhoće u ustima, poznat kao kserostomija.

Slina ima važnu ulogu u zaštiti usne šupljine. Ona pomaže pri probavi, održavanju vlažnosti, zaštiti zuba i kontroli određenih bakterija. Kada je ima manje, povećava se mogućnost pojave nelagode, problema sa žvakanjem i razvoja oralnih infekcija.

Kod osoba s demencijom suhoća usta može biti povezana s promjenama u nervnom sistemu, ali i s lijekovima koji se često koriste kod različitih zdravstvenih stanja. Dehidracija i nedovoljan unos tečnosti također mogu imati sličan efekat.

Zbog toga sama suhoća usta nije dovoljan dokaz za bilo kakvu dijagnozu, ali može biti važan podatak kada se posmatra zajedno s drugim simptomima.

Problemi sa žvakanjem i gutanjem zahtijevaju posebnu pažnju

Kako određeni neurološki poremećaji napreduju, kod nekih osoba može doći do poteškoća s kontrolom mišića koji učestvuju u žvakanju i gutanju.

Ovo stanje poznato je kao disfagija. Osoba može imati osjećaj da joj je teško progutati hranu, izbjegavati određene namirnice ili kašljati tokom obroka.

Problemi s gutanjem mogu povećati rizik da hrana ili tečnost dospiju u disajne puteve, što u određenim situacijama može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Promjene u osjećaju okusa mogu uticati na prehranu

Neke osobe koje imaju kognitivne promjene mogu primijetiti da hrana više nema isti okus kao ranije. Mogu se pojaviti drugačiji osjećaji u ustima, promjena apetita ili smanjena želja za jelom.

Promjene u percepciji okusa mogu biti povezane s nervnim funkcijama, ali i s lijekovima koje osoba koristi. Bez obzira na uzrok, posljedica može biti manji unos hrane i povećan rizik od nutritivnih problema.

Kod osoba koje počnu izbjegavati obroke ili naglo mijenjaju prehrambene navike važno je pratiti situaciju i pokušati pronaći pravi razlog takve promjene.

Loš zadah i oralne infekcije mogu biti posljedica zanemarivanja njege

Jedna od svakodnevnih aktivnosti koja može postati teža kod osoba s demencijom jeste održavanje lične higijene.

Osoba može zaboraviti oprati zube, koristiti konac za zube ili zakazati stomatološki pregled. Vremenom to može dovesti do nakupljanja naslaga, karijesa, upale desni i neugodnog zadaha.

Loš zadah sam po sebi nije znak demencije i često ima mnogo drugih uzroka. Međutim, kod osoba koje već pokazuju promjene u pamćenju i ponašanju, zanemarivanje oralnog zdravlja može biti dio šire slike.

Zašto je važno pratiti promjene u ustima?

Zdravlje usne šupljine povezano je s kvalitetom života. Bolovi u zubima, infekcije, poteškoće s jelom i nelagoda mogu dodatno otežati svakodnevno funkcionisanje osobe koja već ima kognitivne poteškoće.

Zbog toga porodica i osobe koje brinu o pacijentu trebaju obratiti pažnju na promjene koje se možda ne primijete odmah.

• promjene u navikama pranja zuba;
• izbjegavanje hrane koju je osoba ranije jela;
• česta suhoća usta;
• problemi s gutanjem;
• pojava neugodnog zadaha ili bolova u ustima.

Kada potražiti pomoć ljekara?

Ako se kod osobe primijete promjene u pamćenju, ponašanju ili svakodnevnom funkcionisanju zajedno s neobičnim promjenama u usnoj šupljini, korisno je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom.

Rano prepoznavanje simptoma ne znači uvijek da će se spriječiti razvoj bolesti, ali može pomoći u boljem planiranju njege, prilagođavanju terapije i očuvanju kvaliteta života.

Najvažnije je ne zanemariti promjene koje se ponavljaju. Suha usta, problemi sa žvakanjem, promjene okusa ili pogoršanje oralne higijene mogu imati različite uzroke, ali zaslužuju pažnju kada se pojave zajedno s drugim znacima kognitivnog pada.