Vicevi služe za izazivanje smijeha i dobrog raspoloženja kod slušalaca a kod nas u regiji skoro uviejk su glavni likovi Haso, Mujo, i Fata. Danas vam donosimo jedan koji je popularan na internetu.

Priče o vjenčanjima obično se pamte po njihovoj sreći, smijehu i neobičnim događajima koji postaju dio obiteljskih priča. No, jedna svadbena ceremonija dovela je do scene koja je šokirala cijelu publiku. Na pitanje matičara o tradicionalnom pitanju “ima li ljudi koji žele spriječiti brak?” uslijedio je neočekivani odgovor. Ti Mujo, prestani pričati, ti si mladoženja ovdje, ponavljao je riječi kroz dvoranu, što je izazvalo val zbunjenosti i smijeha. Unatoč izostanku ozbiljnijih rezultata, situacija je ipak izazvala emotivne reakcije svih prisutnih. Brakovi i njihova simbolika uvijek su povezani s jakim emocijama.
- U širem kontekstu, ovaj događaj olakšava raspravu o definiciji braka, njegovom značaju i sve većoj rasprostranjenosti razvoda danas. Unatoč tome što se smatra tabuom, ova praksa je sada sve češća. U prošlosti su brakovi gotovo uvijek bili uspješni, jer je društvena stigma bila teža od individualnog nezadovoljstva. Danas je situacija bitno drugačija: razvod je društveno uobičajen i često se smatra nužnim izlazom iz veze koja više ne zadovoljava očekivanja. Na brak se češće gleda kao na obvezu, a ne kao obvezu, što je prvenstveno uzrokovano sve većom prevalencijom ljubavi, podrške i razumijevanja u zajednicama.
U prošlosti je brak bio prvenstveno od ekonomskog i društvenog značaja, dok je ljubav često bila naknadna misao. Danas, međutim, partneri žele da ljubav, druženje i zajednička podrška budu ključne komponente njihovog postojanja kao para. Kada se ta očekivanja ne ostvare, to često može dovesti do razočaranja i gubitka osjećaja zajedništva. Danas smatra da stručnjaci ukazuju da je promjena pogleda na brak jedan od primarnih uzroka porasta razvoda u zemlji i regionu. Današnje društvo promiče individualizam i pravo na osobnu radost. Ljudi se više ne žele posvetiti odnosima koji ih ograničavaju, potčinjavaju ili im smanjuju samopoštovanje. U prošlosti je sram bio prepreka, pa su se partneri često izbjegavali kako bi ostali zajedno.
Danas stigmatizacija gotovo da i ne postoji, a pojedince se potiče da napuste vezu koja im uzrokuje nevolju. Brak je postao oblik izbora koji nije obvezan, ali se može slobodno izabrati. Jedan od najznačajnijih čimbenika u porastu razvoda je financijska autonomija žena. U prošlosti je mnogim ženama udaja bila i uvjet egzistencije, jer su se oslanjale na primanja supružnika. Danas je rezultat obrazovanja i povećanih mogućnosti zapošljavanja to što žene imaju novca za trošenje i mogu se brinuti same za sebe. Time je uklonjena jedna od primarnih prepreka koje su parove držale zajedno, čak i kad su bili nezadovoljni.
Kao što pokazuje N1, ekonomska autonomija žena u regiji značajno je utjecala na veću želju za napuštanjem brakova u kojima nema strasti ili obzira. Vrijednosti i kultura također su se razvile. Ranije se mislilo da je brak “zdrav” i “dugotrajan”, no sada se to općenito shvaća kao “zdrav” i “dugotrajan”. U društvu koje se prvenstveno sastoji od potrošača, sve ovisi o konceptu zamjene pokvarenih objekata – od vozila do odnosa. Taj se mentalitet često prenosi na brakove, kao rezultat toga, partneri će se lakše odlučiti razići ako vjeruju da su izgubili vezu.
Današnji život je također bremenit velikim stresom. Konstantna svakodnevnica, stalna financijska potjera, poslovne obveze i nedostatak vremena često dovode do toga da partneri postanu cimeri. Umjesto romantične i emotivne obveze, brak je sada praktičan savez. Nedostatak komunikacije i emocionalna udaljenost jedan je od najčešćih uzroka udaljenosti i konačnog razvoda. Međutim, društvo je postalo sklonije razvedenima. Djeca iz tih obitelji više nemaju stigmu vezanu uz sebe, a institucije su sada sklonije pomoći samohranim roditeljima. Ranije se razvod smatrao neuspjehom, a danas se češće smatra procesom učenja i pomagačem.
Kako navodi Blic, istraživanja pokazuju da se u većim gradovima Balkana skoro polovina brakova razvede u prvoj deceniji, što pokazuje koliko je ova pojava raširena. Mediji i društvene mreže imaju značajan utjecaj na percepciju odnosa. Idealizirane slike “potpunih brakova” i raskošnih života postaju standard prema kojem ljudi automatski procjenjuju vlastite veze. Kada stvarna situacija ne odgovara standardima koje postavlja potrošač, dolazi do razočaranja, a ponekad i pitanja o partneru. Dodatno, društvene mreže omogućuju izravniji kontakt s novim osobama, čime se širi prostor za kriminal ili emocionalno zlostavljanje.
Sve je to dodatno zakompliciralo stvari i povećalo broj razvoda. Brakovi se često sklapaju na brzinu – zbog pritiska okoline, strasti ili vjere u vezu. Tek nakon što su partneri prepoznali da dijele slične vrijednosti, shvaćaju da nisu kompatibilni u pogledu tih vrijednosti, što dovodi do neodrživosti zajednice. Danas ljudi imaju dulji prosječni životni vijek – kao rezultat toga, mnogi sredovječni pojedinci traže novi početak, novog romantičnog partnera ili novu obitelj. Produljeni životni vijek omogućuje ljudima da pobjegnu iz veze koja ne pruža radost i započnu novu vezu.