Bosanska kuhinja je osebujna sama po sebi, ali je također bila pod velikim utjecajem mediteranske i zapadnoevropske kulinarske tradicije. Bosanska jela dijele mnoge sličnosti s turskom, grčkom i drugim sličnim kuhinjama. Srednjoeuropski utjecaji vidljivi su i zbog dugogodišnje austrougarske uprave. U bosanskohercegovačkoj kuhinji prevladava upotreba raznih začina, iako u malim količinama.

Većina se jela kuha s minimalnom količinom vode i obično su blagog okusa. Umaci koji se koriste u bosanskoj kuhinji su potpuno prirodni. Tipični sastojci uključuju rajčicu, krumpir, luk, češnjak, papriku, krastavce, mrkvu, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Pite su jedno od najpoznatijih jela bosanskohercegovačke kuhinje, a po ukusu su bez premca. Potrebne komponente za izradu “bosanske jufke” su sljedeće: Za izradu pita i kolača preporuča se koristiti 1 kilogram brašna tipa 400. Jedan decilitar ulja. Mjerenje soli o kojoj se govori je 20 grama. Potrebna količina vode je točno pola litre.

Priprema: Uzmite zdjelu i u nju uspite brašno. Posolite brašno i odmah ulijte svu vodu. Pomiješajte sastojke i ručno mijesite tijesto dok više ne bude brašna i grudica. Tijesto podijelite na dva jednaka dijela i ostavite da odstoji petnaestak minuta. Od zadane količine sastojaka možemo proizvesti 1 i 1/2 kg tijesta. Ovu masu zatim podijelimo na tri jednaka dijela, tako da svaki pojedinačni komad tijesta bude težak 1/2 kg. Nakon što tijesto stavimo u pleh, premažemo ga uljem i ostavimo da odstoji. U mom osobnom procesu izrade pite, više volim zamijesiti tijesto i zatim ga staviti u hladnjak da odstoji. Otprilike jedan sat prije nego što planiram sastaviti pitu, izvadim tijesto iz hladnjaka i ostavim ga da se malo zagrije na sobnoj temperaturi, olakšavajući njegovo razvijanje. Za početak, valjkom za tijesto poravnam tijesto do pola, zatim ga malo razvučem rukama prije nego što ga raširim na stolnjak.

Za pripremu tijesta premažem ga uljem i razvučem na dlanovima što je više moguće. Nakon što se spljošti, punim ga prema željama svojih prijatelja što žele jesti. Jedni preferiraju sir, a drugi krompirušu, a za većinu je to ljubav prema bureku (bosansko pecivo punjeno mesom). Kad je sve fino pripremljeno, opet premažem uljem i pečem u pećnici na 200°C. Za nadjev od krumpira i bureka pomiješam vodu, ulje i sol (2 dcl vode, pola dcl ulja i mala žličica soli) i pustim da prokuha. Kad je pita napola pečena prelijem je smjesom i vratim u pećnicu. Razumljivo je da će se veličina zaljeva povećavati s količinom dostupne pite. Moguće je zamrznuti sve pite, pa tako i one s krumpirom.

Veličinu krumpira treba nasjeckati ili naribati ovisno o osobnim željama. Osobno koristim multitasker za njihovo sjeckanje. Nakon što operem krumpire, kratko ih prokuham u vrućoj vodi nekoliko minuta, ali pripazite da ih često miješate kako se ne bi zalijepili za posudu. Nakon što prokuhate krumpir, procijedite ga i pomiješajte s preprženim lukom, posolite i popaprite po ukusu. Nakon što se pripremi, krumpir se može puniti u koru i zamrznuti bez brige da će promijeniti boju. Uživajte.