Danas govorimo  omnogima omiljenom napitku a to je kafa. Za većinu ona označava početak novog dana i pravi je jutarnji ritual. Prema istraživanjima kafa može da bude korisna i za naše zdravlje a mi vam u nastavku donosimo savjet jednog doktora. On smatra da se kafa mora piti na određeni način da bi bila  djelotvorna.

Gastroenterolog sa Harvarda upozorava na česte greške s kafom: šećer, izbor zrna i prženje mogu napraviti razliku

Kafa sama po sebi ne mora biti loša navika, ali način na koji je pijemo može značajno promijeniti njen efekat. Američki gastroenterolog Sorab Sethi, školovan na Harvardu, upozorio je da mnogi ljudi prave nekoliko istih grešaka – od velike količine šećera do izbora kafe koja im ne odgovara ako imaju osjetljiv želudac ili refluks. Prema njegovom objašnjenju, kafa sadrži polifenole i druge spojeve koji mogu imati korisnu ulogu u ishrani, ali dodatci i način pripreme mogu umanjiti prednosti koje ljudi očekuju.

Kafa je za mnoge prvi ritual nakon buđenja. Pije se kod kuće, na poslu, uz doručak ili tokom pauze, a rijetko ko razmišlja o tome kako vrsta zrna, količina šećera ili stepen prženja mogu uticati na to kako će organizam reagovati.

Upravo na te detalje skrenuo je pažnju gastroenterolog Sorab Sethi, koji na društvenim mrežama često govori o svakodnevnim navikama povezanim sa probavom i zdravljem.

Polifenoli iz kafe mogu biti jedan od razloga njene popularnosti

Prema navodima koje je iznio, kafa sadrži polifenole, biljne spojeve koji se često povezuju sa različitim biološkim efektima u organizmu. Sethi navodi da oni mogu imati ulogu u podršci korisnim bakterijama u crijevima, dok kofein i drugi sastojci kafe mogu uticati na budnost i koncentraciju.

On je kafu opisao kao napitak koji može biti koristan za mozak, crijeva i jetru, ali je istovremeno naglasio da nije svejedno šta se u šolju dodaje.

Drugim riječima, problem za neke ljude ne mora biti sama kafa, već način na koji se konzumira. Napitak koji je sam po sebi jednostavan može postati znatno kaloričniji i slađi kada mu se dodaju veće količine šećera, sirupa ili drugih dodataka.

Šećer može potpuno promijeniti karakter napitka

Za mnoge ljude kafa bez šećera djeluje previše gorko, pa u šolju dodaju jednu ili više kašičica zaslađivača. Ako se to ponavlja nekoliko puta dnevno, količina unesenog šećera može postati značajna.

Sethi je zbog toga preporučio da se razmotre alternative, naročito kod osoba koje žele smanjiti ukupan unos šećera. Ipak, izbor zaslađivača treba prilagoditi individualnim potrebama i ostatku prehrane.

Važno je i ne stvarati utisak da će jedna šolja zaslađene kafe sama po sebi izazvati zdravstveni problem. Mnogo više znači ukupni obrazac ishrane i količina šećera koja se svakodnevno unosi iz različitih izvora.

Za nekoga ko pije više kafa dnevno, prelazak na manju količinu šećera može biti jednostavan način da postepeno promijeni naviku bez potrebe da potpuno odustane od napitka koji voli.

Kod refluksa vrsta prženja može biti važna

Osobe koje imaju refluks kiseline često pretpostavljaju da moraju potpuno izbaciti kafu. Sethi, međutim, navodi da kod nekih ljudi izbor drugačije pržene kafe može biti podnošljiviji.

Prema njegovoj preporuci, tamnije pržena kafa može sadržavati nešto manje kofeina i nekim osobama djelovati blaže za želudac. To ne znači da će svako sa refluksom dobro podnijeti tamno prženu kafu, već da individualna tolerancija može biti različita.

S druge strane, svjetlije pržena kafa često ima izraženiju kiselost i drugačiji profil okusa. Nekome će odgovarati upravo zbog aromatičnosti, dok kod druge osobe može pojačati nelagodu.

Zbog toga univerzalno pravilo ne postoji. Ako kafa izaziva pečenje, bol, kiselo podrigivanje ili druge tegobe, korisnije je pratiti reakciju organizma i po potrebi razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom.

Organska kafa nije jedini kriterij kvaliteta

Sethi je u svojim preporukama spomenuo i organsku kafu, sugerišući da joj daje prednost. Ipak, oznaka „organsko“ sama po sebi ne govori sve o nutritivnoj vrijednosti, ukusu ili načinu na koji će neko podnijeti napitak.

Na kvalitet utiču porijeklo zrna, način obrade, svježina, prženje i priprema. Zbog toga izbor treba posmatrati šire, a ne samo kroz jednu oznaku na pakovanju.

Za većinu ljudi praktičnije je fokusirati se na umjerenost, količinu dodatog šećera i vlastitu toleranciju. Kafa koja jednoj osobi odgovara možda će drugoj izazvati nervozu, ubrzan rad srca ili probavne smetnje.

Poseban oprez može biti potreban kod osoba koje su osjetljive na kofein, imaju probleme sa spavanjem, srčanim ritmom ili izraženim refluksom. U takvim situacijama smanjenje količine ili izbor bezkofeinske varijante može biti praktičniji od traženja „savršene“ vrste kafe.

Za nekoga će najveća promjena biti jednostavno smanjenje šećera. Druga osoba će primijetiti da joj više odgovara manja šolja ili kafa popijena nakon obroka, dok će treća bolje podnositi tamnije prženje.

Važno je ne tretirati kafu ni kao čudotvoran napitak ni kao automatski štetnu naviku. Njeno mjesto u ishrani zavisi od količine, dodataka i individualnog zdravstvenog stanja.

Upravo je to glavna poruka preporuka koje je Sethi podijelio. Kafa može ostati dio svakodnevice, ali nekoliko malih promjena može pomoći da se pije promišljenije i sa manje nepotrebnih dodataka.

Ako se nakon kafe redovno javljaju žgaravica, bol u želucu, lupanje srca, drhtavica ili nesanica, takve simptome ne treba ignorisati. U tom slučaju mnogo je korisnije prilagoditi unos ili potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka nego insistirati na navici koja očigledno ne odgovara organizmu.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti individualni medicinski savjet. Reakcija na kofein i kafu razlikuje se od osobe do osobe, posebno kod osoba sa refluksom, probavnim tegobama ili drugim zdravstvenim stanjima.

“`