U današnje vrijeme mnogo ljudi pati od povišenog holesterola a da toga u početku nisu ni svjesni. Naime dugo vremenqa ne posoje neki vidljvi simptomi a jedna stvar koja može ukazivati na njegovu pojavu u organizmu jei slabija cirkulacija u udovima .Ono što prvo trebate uraditi je potražiti savjet doktora a mi vam otkrivamo i način koji možete isprobati kod kuće.
Povišen holesterol dugo ne daje simptome: Promjene u šakama i stopalima mogu ukazivati na slabiju cirkulaciju
Povišen holesterol ubraja se među česte zdravstvene probleme koji se nerijetko otkrivaju slučajno, tokom rutinske laboratorijske kontrole. Mnogi ljudi godinama ne znaju da u krvi imaju povećanu koncentraciju masnoća, jer organizam u početku najčešće ne šalje dovoljno prepoznatljive znakove. Zbog toga odsustvo tegoba ne znači nužno da su krvni sudovi potpuno zdravi.
Holesterol sam po sebi nije štetna materija. Organizmu je potreban za izgradnju ćelijskih membrana, stvaranje određenih hormona i proizvodnju vitamina D. Najveći dio holesterola proizvodi jetra, dok manja količina dolazi iz hrane, ali problem nastaje kada se poremeti ravnoteža između različitih vrsta masnoća u krvi.
Posebna pažnja usmjerava se na LDL holesterol, koji se često naziva „lošim“ holesterolom. Kada ga ima previše, može se taložiti na unutrašnjim zidovima arterija i učestvovati u stvaranju naslaga poznatih kao plakovi. Te promjene obično nastaju postepeno i mogu godinama napredovati bez vidljivog upozorenja.
Kako naslage u arterijama utiču na protok krvi
Dugotrajno povišen LDL holesterol može doprinijeti razvoju ateroskleroze, bolesti kod koje se unutar arterija stvaraju masne i druge naslage. Kako plakovi postaju veći, prostor kroz koji krv prolazi može se postepeno sužavati. Zidovi krvnih sudova ujedno gube dio svoje prirodne elastičnosti, što dodatno opterećuje cirkulatorni sistem.
Posljedice zavise od toga koje su arterije zahvaćene. Ako se naslage razvijaju u krvnim sudovima koji snabdijevaju srčani mišić, može se povećati rizik od angine pektoris i srčanog udara. Kada su pogođene arterije koje vode krv prema mozgu, raste opasnost od moždanog udara ili prolaznog poremećaja moždane cirkulacije.
Suženje arterija u nogama i rukama može biti povezano s bolešću perifernih arterija. Kod ovog stanja ekstremiteti ne dobijaju dovoljno krvi bogate kiseonikom, naročito tokom fizičkog napora kada potrebe mišića rastu. Simptomi se često razvijaju postepeno, pa ih osoba u početku može pripisati godinama, umoru ili nedovoljnoj kondiciji.
Jedan od karakterističnih problema može biti bol ili grčenje u listovima tokom hodanja, koje se povlači nakon nekoliko minuta odmora. Mogu se javiti i osjećaj slabosti u nogama, hladnije stopalo na jednoj strani, utrnulost ili promjene u izgledu kože. Koža ponekad postaje blijeda, suha ili sjajna, a dlake na nogama mogu sporije rasti.
Kada je cirkulacija izrazito oslabljena, manje povrede i rane na stopalima mogu sporije zarastati. To je posebno važno kod osoba koje imaju dijabetes, jer smanjena osjetljivost i lošija prokrvljenost zajedno povećavaju opasnost da povreda ostane neprimijećena i vremenom se pogorša.
Smanjena osjetljivost na toplotu i hladnoću nije specifičan simptom
Osjećaj stalno hladnih ruku ili stopala može se pojaviti kada krv otežano dolazi do periferije tijela. Neke osobe primjećuju i peckanje, trnce ili umanjenu sposobnost razlikovanja tople i hladne površine. Ipak, takve smetnje ne znače automatski da je uzrok povišen holesterol.
Slične simptome mogu izazvati problemi s nervima, dijabetes, određena oboljenja štitne žlijezde, anemija, nedostatak pojedinih vitamina, izlaganje hladnoći i druga zdravstvena stanja. Zbog toga se zaključak ne može donijeti samo na osnovu osjećaja u šakama ili stopalima. Potrebna je procjena cjelokupnog zdravstvenog stanja i, prema odluci ljekara, odgovarajuće analize.
Smanjena osjetljivost može biti značajna i zbog rizika od povrede. Ako osoba ne registruje pravilno temperaturu vode, grijalice ili hladne površine, može doći do opekotine ili oštećenja izazvanog dugotrajnim izlaganjem hladnoći. Svaku neobjašnjivu i trajnu promjenu osjeta zato je korisno shvatiti ozbiljno.

Hladne šake i stopala, peckanje ili utrnulost ne mogu sami potvrditi povišen holesterol. Međutim, kada se ponavljaju, traju duže vrijeme ili se javljaju zajedno s bolovima pri hodanju, promjenom boje kože i sporim zarastanjem rana, potrebno je obratiti se ljekaru i provjeriti stanje krvnih sudova.
Najpouzdaniji način da se utvrdi nivo holesterola jeste laboratorijska analiza krvi. Lipidni status obično obuhvata ukupni holesterol, LDL i HDL holesterol, kao i trigliceride. Rezultati se ne bi trebali posmatrati potpuno izdvojeno, jer procjena rizika zavisi i od godina, krvnog pritiska, pušenja, dijabetesa, porodične istorije i drugih faktora.
Upravo zato ista laboratorijska vrijednost ne mora imati potpuno isto značenje za svaku osobu. Neko ko je mlad, fizički aktivan i nema druge faktore rizika može dobiti drugačije preporuke od osobe koja već boluje od dijabetesa ili je ranije imala srčani ili moždani udar. Ciljne vrijednosti određuje ljekar prema ukupnom kardiovaskularnom riziku.
Zašto problem može godinama ostati neotkriven
Povišen holesterol u ranoj fazi najčešće ne izaziva prepoznatljiv bol. Osoba može normalno raditi, vježbati i obavljati svakodnevne aktivnosti, dok se u arterijama polako razvijaju promjene. Zbog toga se ovo stanje često opisuje kao tiho, ali taj izraz ne bi trebalo shvatiti kao tvrdnju da će svaka osoba s povišenim holesterolom razviti ozbiljnu komplikaciju.
Rizik raste kada se povišene masnoće udruže s drugim nepovoljnim faktorima. Visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, višak kilograma i nedovoljno kretanja mogu dodatno opteretiti krvne sudove. Što je više faktora prisutno i što duže traju, veća je potreba za redovnim praćenjem i pravovremenim liječenjem.
Nasljednost također može imati važnu ulogu. Kod nekih ljudi jetra ne uklanja LDL holesterol iz krvi dovoljno efikasno ili organizam proizvodi veće količine nego što je potrebno. Nasljedni oblici povišenog holesterola mogu se javiti i kod osoba koje se hrane uravnoteženo i imaju normalnu tjelesnu težinu.
Posebno je važno razgovarati s ljekarom kada su bliski članovi porodice imali srčani ili moždani udar u mlađoj životnoj dobi. Takva porodična istorija može ukazivati na veći nasljedni rizik i potrebu da se laboratorijske kontrole započnu ranije nego kod opće populacije.
Ne postoji jedno pravilo o učestalosti testiranja koje odgovara svima. Starost, prethodni rezultati, terapija i prisustvo drugih bolesti utiču na to koliko često treba kontrolisati lipidni status. Zbog toga plan pregleda treba dogovoriti s izabranim ljekarom, umjesto oslanjanja isključivo na pojavu simptoma.

Ishrana, kretanje i terapija mogu smanjiti rizik
Promjene životnih navika predstavljaju važan dio prevencije i liječenja povišenog holesterola. Preporučuje se veći unos povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, ribe i izvora nezasićenih masti. Maslinovo ulje, orašasti plodovi i sjemenke mogu biti dio uravnotežene ishrane kada se koriste u odgovarajućim količinama.
Istovremeno je korisno ograničiti namirnice bogate zasićenim i transmastima. Masno meso, pržena hrana, punomasni mliječni proizvodi, određena peciva i industrijski prerađeni slatkiši mogu doprinijeti nepovoljnom lipidnom profilu ako se često konzumiraju. Cilj nije kratkotrajna stroga dijeta, već održiv način ishrane koji se može primjenjivati dugoročno.
Redovno kretanje doprinosi zdravlju srca, kontroli tjelesne težine i povoljnijim vrijednostima masnoća u krvi. Brža šetnja može biti dobar početak za osobe koje dugo nisu bile fizički aktivne, ali intenzitet i trajanje aktivnosti treba prilagoditi zdravstvenom stanju. Ljudi koji osjećaju bol u grudima, gušenje ili bolove u nogama tokom hodanja trebaju se posavjetovati s ljekarom prije povećavanja napora.
Prestanak pušenja posebno je važan jer duvanski dim oštećuje zidove krvnih sudova i povećava ukupni kardiovaskularni rizik. Ograničavanje alkohola, dovoljno sna i kontrola krvnog pritiska također čine dio šireg pristupa očuvanju cirkulacije.
Kod određenih osoba promjena životnih navika neće biti dovoljna da se dostignu ciljne vrijednosti LDL holesterola. Ljekar tada može propisati lijekove, najčešće statine ili drugu terapiju, u zavisnosti od nalaza i procijenjenog rizika. Propisane lijekove ne treba samostalno prekidati ili mijenjati na osnovu jednog rezultata ili neprovjerenih savjeta.
Hladni ekstremiteti i promijenjena osjetljivost ne bi trebali izazvati paniku, ali ih nije dobro ni automatski pripisivati vremenu, umoru ili godinama. Ako su simptomi novi, zahvataju samo jednu stranu, progresivno se pogoršavaju ili ih prate slabost i promjene na koži, stručni pregled može pomoći u otkrivanju uzroka.
Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako se pojave iznenadna jaka bol u grudima, gušenje, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, smetnje govora, nagla promjena vida ili izrazita bol i hladnoća jednog ekstremiteta. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljno poremećen protok krvi i ne treba čekati da sami prođu.
Za većinu ljudi najvažniji korak ostaje jednostavan: ne čekati simptome da bi se provjerile masnoće u krvi. Laboratorijska kontrola traje kratko, a može pokazati promjene mnogo prije nego što dovedu do ozbiljnih posljedica. Kada se povišen holesterol otkrije na vrijeme, kombinacija ishrane, kretanja, prestanka pušenja i odgovarajuće terapije može značajno smanjiti rizik.
Briga o krvnim sudovima ne zasniva se na jednoj namirnici, brzom rješenju ili povremenoj kontroli. Ona zahtijeva dugoročan odnos prema zdravlju i saradnju s ljekarom. Tijelo ponekad šalje suptilne signale, ali povišen holesterol često ne šalje nijedan, zbog čega su preventivni pregledi važniji od čekanja na jasno upozorenje.
“`










