Danas govorimo o dodatku koji će dobiti penzioneri u Hrvatskoj. Hrvatska vlada odlučila je da penzioneri i ove godine dobiju poseban godišnji dodatak.Novac će biti uplaćen u decembru bez ikakvog zahtjeva. Penzioneri ne moraju ići u poslovnice jer se isplata obračunava automatski.

Sedam eura po godini staža: Hrvatska potvrdila iznos godišnjeg dodatka za penzionere

Za razliku od ranijih najava u kojima konačan iznos još nije bio poznat, sada je potvrđeno da će se obračun zasnivati na vrijednosti od sedam eura po punoj godini staža relevantnog za penziju. Isplata će biti izvršena automatski, na osnovu službenih evidencija, što znači da penzioneri neće morati prolaziti kroz dodatne procedure kako bi ostvarili ovo pravo.

Kako se približava završetak godine, među penzionerima raste interesovanje za dodatna primanja koja mogu pomoći u podmirivanju svakodnevnih troškova. Računi, prehrambeni proizvodi, grijanje i druge kućne potrebe predstavljaju značajan dio mjesečnog budžeta, posebno za osobe koje žive od fiksnih penzijskih primanja. U Hrvatskoj je novim Zakonom o mirovinskom osiguranju uveden trajni godišnji dodatak koji se isplaćuje jednom godišnje.

Ova mjera u javnosti se često naziva trinaestom penzijom, iako se njen iznos ne određuje kao još jedna redovna mjesečna penzija. Umjesto toga, koristi se poseban obračun zasnovan na godinama penzijskog staža. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je 21. oktobra 2026. službeno obavještenje kojim je potvrđeno da će vrijednost jedne godine staža za ovu godinu iznositi sedam eura, čime je uklonjena neizvjesnost koja je postojala u ranijim informacijama.

Kako se računa godišnji dodatak

Osnovni obračun godišnjeg dodatka prilično je jednostavan. Broj punih godina penzijskog staža koji se prema zakonu uzima za obračun množi se s vrijednošću koju je utvrdila Vlada, a za 2026. godinu ta vrijednost iznosi sedam eura. Prema toj formuli, korisnik s 20 godina penzijskog staža ostvaruje dodatak od 140 eura, za 25 godina staža iznos je 175 eura, dok 30 godina donosi 210 eura.

Korisnici s 35 godina obračunskog staža dobit će 245 eura, a oni s 40 godina 280 eura. Za 15 godina staža predviđeno je 105 eura, dok 45 godina donosi 315 eura. Važno je naglasiti da prikazani iznosi predstavljaju primjere osnovnog obračuna, jer se kod pojedinih kategorija penzionera primjenjuju posebna pravila, pa broj godina koji se uzima za godišnji dodatak ne mora uvijek odgovarati godinama koje je osoba stvarno provela radeći.

Dodatak također ne zavisi neposredno od visine mjesečne penzije. Dva korisnika mogu imati različite redovne penzije, ali ako imaju jednak broj godina staža relevantnog za obračun, mogu ostvariti jednak godišnji dodatak. To je važno razumjeti jer se u javnosti ova mjera ponekad pogrešno tumači kao povećanje redovne penzije.

Godišnji dodatak uveden je 2025. godine, kada je vrijednost jedne godine penzijskog staža bila šest eura. Tada je korisnik s 30 godina staža mogao ostvariti 180 eura, dok je osoba s 40 godina staža dobila 240 eura. Odlukom za 2026. godinu vrijednost je povećana za jedan euro po godini staža, što predstavlja nominalno povećanje od približno 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U praktičnom smislu, korisnik s 30 godina staža dobit će 30 eura više nego prošle godine, dok će osoba sa 40 godina imati povećanje od 40 eura. Za pojedince s dužim obračunskim stažem razlika može biti još izraženija. Iako godišnji dodatak nije jednak redovnoj mjesečnoj penziji, mnogim korisnicima može biti važna jednokratna finansijska pomoć, posebno u domaćinstvima u kojima penzija predstavlja jedini stabilan prihod.

Ko ima pravo i kako se obračunavaju posebne kategorije

Prema hrvatskom Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na godišnji dodatak pripada korisnicima penzija ostvarenih prema općim ili posebnim propisima za kalendarsku godinu u kojoj im se isplaćivala penzija. Visina njihovih redovnih penzijskih primanja sama po sebi nije uslov za ostvarivanje ovog prava. Posebno je važna informacija da se za isplatu ne podnosi zahtjev, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dodatak obračunava na osnovu podataka kojima već raspolaže.

To znači da penzioneri ne trebaju odlaziti u poslovnice samo kako bi zatražili ovaj godišnji dodatak, niti je potrebno očekivati posebno rješenje kojim će im biti priznato pravo na isplatu. Pravila se odnose na hrvatski penzijski sistem, pa osobe koje primaju penzije iz drugih država ne mogu samo na osnovu ove odluke pretpostaviti da imaju pravo na isti dodatak. Zbog toga je važno razlikovati vijesti koje se odnose na Hrvatsku od informacija o penzijskim pravima u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili drugim državama regiona.

Iako se osnovna formula zasniva na godinama penzijskog staža, zakon predviđa posebne načine obračuna za određene kategorije korisnika. Kod korisnika kojima iznos penzije nije određen prema penzijskom stažu, godišnji dodatak obračunava se na osnovu 15 godina staža, što prema novoj vrijednosti od sedam eura daje iznos od 105 eura.

Za korisnike porodične penzije primjenjuje se drugačije pravilo. Kod njih se dodatak utvrđuje prema punim godinama penzijskog staža na osnovu kojih je bila određena penzija preminulog korisnika, odnosno na osnovu kojih je priznato pravo na porodičnu penziju nakon smrti osiguranika. To znači da se za porodične penzije ne koristi automatski neki jedinstveni iznos, nego se uzimaju podaci relevantni za priznato penzijsko pravo.

Posebno pravilo vrijedi za invalidske penzije ostvarene zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Za obračun njihovog godišnjeg dodatka uzima se 40 godina penzijskog staža, što prema ovogodišnjoj vrijednosti daje iznos od 280 eura. Ako takav korisnik ima stvarno ostvaren penzijski staž duži od 40 godina, za obračun se može uzeti upravo taj duži period.

Pojedini korisnici hrvatskog penzijskog sistema ostvarili su pravo na penziju prema posebnim zakonima. Kod njih se obračun godišnjeg dodatka može razlikovati od standardnog postupka koji se primjenjuje na korisnike starosne penzije ostvarene prema općim pravilima. Prema objašnjenjima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za takve kategorije relevantne su pune godine penzijskog staža na osnovu kojih je pravo priznato rješenjem ili staž utvrđen u skladu s posebnim propisima.

Isplata, oporezivanje i šta korisnici trebaju znati

Jedna od važnih prednosti ove mjere jeste poseban zakonski status godišnjeg dodatka. Prema važećim pravilima u Hrvatskoj, ovo primanje ne smatra se oporezivim dohotkom i ne podliježe oporezivanju. Dodatak također ne može biti predmet ovrhe, odnosno prisilne naplate u okviru pravila koja uređuju ovu vrstu primanja, što predstavlja važnu zaštitu za korisnike koji imaju finansijske obaveze ili se suočavaju s postupcima naplate dugovanja.

Još jedna važna odredba odnosi se na prihodovni cenzus za ostvarivanje određenih prava povezanih s dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Godišnji dodatak ne uračunava se u prihod prema pravilima koja uređuju oslobađanje od plaćanja odgovarajuće premije, što omogućava da jednokratna isplata ne izazove nepovoljne posljedice za korisnike koji ostvaruju prava prema propisanim prihodovnim uslovima.

Prema službenom obavještenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, godišnji dodatak za 2026. bit će isplaćen tokom decembra. U dostupnom obavještenju od 21. oktobra potvrđen je mjesec isplate, ali nije naveden konkretan dan kada će sredstva biti uplaćena svim korisnicima. Penzioneri zato trebaju pratiti naknadne informacije zavoda o rasporedu isplata.

Posebno treba biti oprezan prema porukama ili internetskim stranicama koje od građana traže naknadu za prijavu godišnjeg dodatka. Prema pravilima HZMO-a, poseban zahtjev nije potreban, pa korisnici ne trebaju plaćati posrednicima za ostvarivanje prava koje se obračunava službenim putem. Ako nakon službeno najavljene isplate korisnik bude imao nedoumice u vezi s iznosom ili pravom, najpouzdanije je obratiti se nadležnom zavodu.

Za veliki broj penzionera isplata u decembru dolazi u periodu povećanih kućnih troškova, pa dodatna sredstva mogu pomoći u podmirivanju računa, kupovini potrebnih namirnica ili stvaranju manje finansijske rezerve za zimski period. Ipak, godišnji dodatak treba posmatrati kao jednokratno primanje, a ne kao trajno povećanje redovne mjesečne penzije, jer se njegova vrijednost određuje zasebno za svaku kalendarsku godinu odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Za 2026. godinu neizvjesnosti oko osnovnog iznosa više nema. Odlukom od 21. oktobra potvrđena je vrijednost od sedam eura po punoj godini relevantnog penzijskog staža, što predstavlja povećanje u odnosu na prošlogodišnjih šest eura. Korisnik s 30 obračunskih godina staža tako može očekivati 210 eura, a korisnik s 40 godina 280 eura, dok se kod porodičnih, pojedinih invalidskih i drugih posebnih kategorija primjenjuju zakonska pravila koja određuju koje se godine staža uzimaju u obračun.

Najvažnija poruka za korisnike hrvatskih penzija jeste da je iznos za ovu godinu službeno poznat, isplata je predviđena u decembru, a zahtjev nije potrebno podnositi. Time će godišnji dodatak i druge godine zaredom predstavljati poseban oblik finansijske podrške penzionerima, pri čemu će njegov iznos zavisiti od zakonom propisanog obračuna staža.