Generalno je preporuka svih stručnjaka da voće i povrće konzumiramo na dnevnoj bazi ali danas je jako teško naći ono koje je ekološki uzgajano i koje nije tretirano raznim hemijskim preparatima. Među voćem posebnu pažnju teba posvetiti jagodama i njihovom pranju prije konzumacije.

Jagode na listi “prljavih 12”: znači li to da ih treba izbjegavati?

Voće koje svakodnevno završava u korpama za kupovinu i na porodičnim trpezama nije uvijek bez ostataka sredstava kojima se štiti tokom uzgoja. Među namirnicama koje se često spominju u raspravama o pesticidima nalaze se i jagode, omiljene zbog svog mirisa, slatkoće i sočnosti.

Iako ih mnogi smatraju neizostavnim dijelom zdrave ishrane, pitanje načina uzgoja i mogućih ostataka pesticida sve više privlači pažnju potrošača. To, međutim, ne znači da se ovog voća treba odreći, već da je korisno znati kako se proizvodi procjenjuju i na koji način ih pravilno pripremiti prije jela.

Iza naizgled jednostavnog zalogaja ponekad se kriju pitanja o kojima rijetko razmišljamo dok kupujemo hranu. Razumijevanje tih pitanja pomaže da se izbjegne i nepotreban strah i neoprezna ravnodušnost.

Šta zapravo znači lista “prljavih 12”

Jagode se redovno nalaze među proizvodima koje američka neprofitna organizacija Environmental Working Group izdvaja u svojoj godišnjoj listi namirnica s češće pronađenim ostacima pesticida. Ova lista poznata je pod nazivom „Prljavih 12“ i obuhvata voće i povrće koje je analizirano u okviru dostupnih programa kontrole.

U pojedinim izdanjima, uz jagode se na vrhu nalazio i špinat, dok su među izdvojenim proizvodima bili grožđe, breskve, kruške, jabuke i različite vrste paprika. Takvi podaci mogu biti korisni pri informisanju potrošača, ali je važno razumjeti da se rangiranje odnosi na određene uzorke i ne predstavlja dokaz da je svaki komad tog voća ili povrća opasan za zdravlje.

Brojevi mogu privući pažnju, ali tek njihovo pravilno tumačenje daje stvarnu sliku. Prisustvo ostataka nije isto što i stvarni rizik za zdravlje, a upravo ta razlika često ostaje nejasna u svakodnevnim raspravama.

Za procjenu rizika važno je znati o kojoj se supstanci radi, u kojoj količini je prisutna i koliko je osoba izložena njenom djelovanju. Nadležne institucije zato koriste propisane maksimalne nivoe ostataka i procjene rizika kako bi utvrdile da li hrana ispunjava sigurnosne zahtjeve.

Nije svaka nevidljiva supstanca razlog za strah, ali jeste razlog za odgovoran odnos prema hrani. Upravo zato je korisno znati koje se namirnice češće pojavljuju na listama i kako se može smanjiti izloženost ostacima.

Voće i povrće ne treba izbacivati iz ishrane

Osim jagoda i špinata, pažnju privlače i grožđe, kelj, breskve, kruške, nektarine, jabuke, trešnje, borovnice, paprike i mahune. Ove namirnice često se pojavljuju na listama koje prate ostatke pesticida, ali njihov položaj može se mijenjati od godine do godine, zavisno od rezultata ispitivanja.

Zbog toga nije opravdano svaku od njih nazivati otrovnom. Voće i povrće i dalje su važan izvor vitamina, minerala, vlakana i drugih korisnih sastojaka, pa njihovo potpuno izbacivanje iz ishrane zbog straha od pesticida može biti nepotrebno i kontraproduktivno.

Mnogo je korisnije usvojiti nekoliko jednostavnih navika koje smanjuju izloženost nečistoćama. Briga o zdravlju ne mora značiti odricanje od hrane koju volimo.

Prvi korak je temeljito pranje voća i povrća pod mlazom čiste, tekuće vode. Plodove treba nježno protrljati rukama, a kod čvršćih namirnica može se koristiti čista četkica namijenjena pranju hrane.

Ovaj postupak pomaže ukloniti zemlju, prašinu i dio ostataka s površine. Jagode je najbolje oprati neposredno prije konzumiranja, jer višak vlage tokom skladištenja može ubrzati njihovo kvarenje.

Također, korisno je ukloniti oštećene dijelove i oprati ruke prije pripreme hrane, naročito kada se namirnice poslužuju djeci ili osobama osjetljivijeg zdravlja. Male navike često su najjednostavniji način da svakodnevnu rutinu učinimo sigurnijom.

Soda bikarbona i raznovrsnost kao podrška

Često se preporučuje i pranje voća sodom bikarbonom, ali važno je znati da to nije univerzalno rješenje za uklanjanje svih pesticida. Pojedina istraživanja pokazala su da rastvor sode bikarbone može pomoći u uklanjanju određenih površinskih ostataka nekih sredstava, ali učinak zavisi od vrste pesticida i same namirnice.

Ne može se pretpostaviti da će takav postupak ukloniti sve potencijalno štetne materije. Zbog toga je za svakodnevnu upotrebu najjednostavnije i najpraktičnije temeljito pranje pod tekućom vodom, bez dodavanja sapuna, deterdženata ili sredstava za čišćenje koja nisu namijenjena hrani.

Najbolji savjet nije uvijek najkomplikovaniji, nego onaj koji je provjeren i jednostavan za primjenu. Raznovrsnost u ishrani može biti još jedan koristan pristup.

Umjesto da se tokom cijele godine kupuje samo jedna vrsta voća, moguće je kombinovati sezonske plodove, birati različite vrste povrća i, kada je dostupno, raspitati se o načinu uzgoja i porijeklu proizvoda.

Organski uzgoj podrazumijeva drugačija pravila proizvodnje, ali ne znači da je hrana potpuno bez ostataka svih sredstava za zaštitu bilja. Ni izgled ni cijena sami po sebi nisu pouzdana garancija sigurnosti. Najvažnije je kupovati hranu iz pouzdanih izvora i pridržavati se preporuka za njeno čuvanje i pripremu.

Ipak, rezultati jedne liste ne mogu se automatski prenijeti na svako tržište, svaku sezonu ili svaki pojedinačni proizvod. Potrošačima su najkorisnije jasne informacije, pravilna higijena i uravnotežena ishrana.

Jagode, špinat i ostalo voće i povrće mogu ostati dio svakodnevnog jelovnika, uz pažljivo rukovanje i razumijevanje onoga što rezultati ispitivanja zaista govore. Raznovrsna trpeza donosi više mogućnosti nego što ih nudi strah od jedne namirnice.

Umjesto da se vodimo naslovima koji izazivaju paniku, korisnije je usvojiti nekoliko jednostavnih navika: oprati, pripremiti i uživati u hrani koja nam prija. Time štitimo i svoje zdravlje i zadovoljstvo koje dolazi s njegovanjem uravnotežene ishrane.