Štitnjača je mali organ koji je smješten u našem grlu i koji ima oblik leptira. Štitina žlijezda je zadužena za regulaciju hormona u našem organizmu i potrebno je dobro voditi računa o njenom zdravlju. Danas govorimo i  ohrani koja loše utiče na nju  a posebno jedna namirnica.

Štitna žlijezda i svakodnevne navike: Namirnice koje mogu uticati na njen rad više nego što mislimo

Mala žlijezda u vratu ima veliku ulogu u funkcionisanju cijelog organizma. Kada njen rad nije u ravnoteži, promjene se mogu odraziti na energiju, raspoloženje, tjelesnu težinu i opće stanje.

Štitna žlijezda često se ne primijeti sve dok ne nastane neki problem. Iako je mala po veličini, njeni hormoni utiču na gotovo svaki važniji proces u tijelu – od brzine metabolizma do rada srca, probave i načina na koji organizam koristi energiju.

Zbog toga se poremećaji rada štitne žlijezde mogu manifestovati na različite načine. Neko primijeti hronični umor, neko promjene u tjelesnoj težini, opadanje kose, osjećaj hladnoće, promjene raspoloženja ili probleme s koncentracijom.

Iako na zdravlje štitne žlijezde utiču brojni faktori – uključujući genetiku, stres, bolesti, unos određenih nutrijenata i životne navike – prehrana također može imati važnu ulogu u cjelokupnoj ravnoteži organizma.

Bijeli hljeb i rafinirani proizvodi često se nalaze na svakodnevnom meniju

Bijeli hljeb jedna je od najčešćih namirnica na prostoru Balkana. Mnogi ga jedu uz gotovo svaki obrok – za doručak, ručak ili večeru. Međutim, problem nije samo u jednoj kriški hljeba, već u ukupnom obrascu prehrane.

Rafinirani proizvodi od bijelog brašna, poput peciva, krekera, lisnatog tijesta i različitih pekarskih proizvoda, tokom prerade gube dio prirodnih vlakana i određenih nutrijenata koji se nalaze u cjelovitom zrnu.

Takve namirnice često sadrže veliki udio brzo probavljivih ugljikohidrata, zbog čega mogu brzo uticati na nivo šećera u krvi. Kod osoba koje već imaju određene metaboličke probleme, ovakav način prehrane može biti dodatni faktor koji zahtijeva pažnju.

Gluten i štitna žlijezda – zašto se ova veza često istražuje?

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu. Kod osoba koje imaju celijakiju ili određenu osjetljivost na gluten, njegovo unošenje može izazvati reakcije imunološkog sistema.

Posebna pažnja posvećuje se osobama koje imaju autoimune bolesti štitne žlijezde, poput Hashimotovog tireoiditisa. Kod određenog broja pacijenata može postojati povezanost između autoimunih poremećaja, celijakije i osjetljivosti na gluten.

Ipak, važno je naglasiti da gluten ne predstavlja problem za sve ljude. Izbacivanje glutena iz prehrane bez razloga nije potrebno za osobe koje nemaju medicinski utvrđen problem.

Koji znakovi mogu ukazivati da štitna žlijezda ne radi pravilno?

Problemi sa štitnom žlijezdom mogu se razvijati postepeno, zbog čega ih ljudi često pripisuju umoru, stresu ili ubrzanom životnom ritmu.

• stalni osjećaj umora i nedostatak energije;
• promjene tjelesne težine bez jasnog razloga;
• suha koža i pojačano opadanje kose;
• osjećaj hladnoće u rukama i nogama;
• problemi s koncentracijom;
• promjene raspoloženja.

Ovi simptomi nisu karakteristični samo za bolesti štitne žlijezde i mogu imati različite uzroke. Zbog toga je za pravilnu procjenu potrebno razgovarati sa zdravstvenim radnikom i po potrebi uraditi odgovarajuće analize.

Šta može biti bolji izbor umjesto bijelog brašna?

Umjesto da se prehrana zasniva uglavnom na rafiniranim proizvodima, korisno je povećati unos raznovrsnih namirnica koje organizmu pružaju više vlakana, vitamina i minerala.

• heljda i proso;
• zob i cjelovite žitarice;
• smeđa riža;
• povrće različitih boja;
• riba bogata omega-3 masnim kiselinama;
• orašasti plodovi i sjemenke;
• fermentirane namirnice poput jogurta i kefira.

Raznovrsna prehrana omogućava organizmu da dobije širok spektar potrebnih hranjivih materija, što je važno za normalno funkcionisanje svih sistema.

Selen, jod i drugi važni nutrijenti za štitnu žlijezdu

Za stvaranje hormona štitne žlijezde organizmu su potrebni određeni minerali, među kojima se posebno izdvajaju jod i selen.

Jod je važan za proizvodnju hormona štitne žlijezde, dok selen učestvuje u procesima koji omogućavaju pravilno funkcionisanje tih hormona.

Međutim, ni kod minerala nije dobro pretjerivati. Prevelike količine određenih dodataka prehrani mogu biti štetne, pa je najbolje potrebe procijeniti u skladu sa zdravstvenim stanjem.

Promjene ne moraju biti nagle

Mnogi ljudi pokušavaju preko noći promijeniti cijelu prehranu, ali takve odluke često kratko traju. Dugoročno održive promjene obično nastaju kroz male korake.

Smanjivanje količine bijelog hljeba, zamjena dijela rafiniranih proizvoda kvalitetnijim izvorima ugljikohidrata i povećanje unosa povrća mogu biti jednostavni početci.

Važno je razumjeti da zdravlje štitne žlijezde ne zavisi od jedne namirnice. Niti jedna hrana sama ne može izazvati niti izliječiti poremećaj rada ove žlijezde.

Zdravlje štitne žlijezde počinje svakodnevnim izborima

Male navike koje ponavljamo godinama mogu imati veliki uticaj na naše zdravlje. Zbog toga vrijedi obratiti pažnju na ono što svakodnevno unosimo u organizam.

Bijeli hljeb i proizvodi od bijelog brašna mogu biti dio prehrane, ali njihova prekomjerna zastupljenost nije najbolji izbor za cjelokupno zdravlje.

Briga o štitnoj žlijezdi ne znači tražiti jednu zabranjenu namirnicu. Ona znači graditi ravnotežu kroz kvalitetnije izbore, raznovrsnu prehranu i slušanje vlastitog organizma.