Ljudi se u zadnjem periodu ne osjećaju dobro i iako je sasvim normalno da u ovom periodu ljudi budu prehlađeni ili sezonski bolesni, važno je otići doktoru da se sazna o čemu se tu zapravo radi. Danas otkrivamo šta jedna čuvena doktorica kaže o jednom čestom simptomu, a taj simptom je umor.
- U posljednjih nekoliko godina, sve više ljudi se žali na osjećaj stalnog umora, koji postaje dio svakodnevnog života. Međutim, mnogi ga smatraju normalnom pojavom, ne shvatajući da iza tog osjećaja može stajati ozbiljan uzrok koji zahtijeva pažnju.
Umor nije uvijek posljedica nedostatka sna ili dugog radnog dana – on može biti simptom složenijih fizičkih, mentalnih ili emocionalnih problema. Prema medicinskim preporukama, odrasli trebaju spavati između sedam i osam sati noćno kako bi održali zdrav imunitet i opću funkcionalnost organizma. Ipak, kvalitet sna nije jedini faktor koji utječe na pojavu umora.
Ključna razlika koju treba razumjeti je između svakodnevnog, privremenog umora i kroničnog umora, koji traje mjesecima ili čak godinama. Kronični umor znatno smanjuje kvalitet života i otežava obavljanje čak i najjednostavnijih zadataka.
Simptomi uključuju otežano pamćenje, teškoću u koncentraciji, glavobolje, bolove u mišićima i stalnu pospanost. Osobe koje pate od ove vrste umora često se osjećaju iscrpljeno već nakon obavljanja rutinskih aktivnosti, što može dovesti do frustracije, anksioznosti i dodatnog emocionalnog opterećenja.
Kronični umor se dijeli na fizički i mentalni. Fizički umor karakterizira slaba energija, brzo umaranje i osjećaj težine u tijelu, čak i nakon mirovanja. S druge strane, mentalni umor manifestuje se kroz odsutnost fokusa, zaboravnost, mentalnu maglu i osećaj da um ne može da prati zahtjeve dana.
Ova vrsta umora često je posljedica dugotrajnog stresa, preopterećenja obavezama ili emocionalnog iscrpljivanja, posebno kod ljudi koji imaju zahtjevne poslove. Važno je napomenuti da su ove dvije forme međusobno povezane – dugotrajni mentalni umor može izazvati fizičku iscrpljenost, dok fizička slabost može pogoršati mentalno stanje.
Dr. Ivana Stefanović iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć ukazuje na to da umor može imati i vanjske uzroke, poput promjena atmosferskog pritiska ili vremenskih prilika. Pad tlaka u zraku može utjecati na cirkulaciju i izazvati osjećaj letargije. Takođe, alergije i respiratorni problemi često intenziviraju umor tokom određenih godišnjih doba. Mnogi ljudi, umjesto da istraže pravi uzrok, automatski posežu za kafom.
Međutim, kofein, iako pruža privremenu energiju, djeluje kao diuretik i može doprinijeti dodatnom iscrpljivanju, nesanicama i anksioznosti. Stručnjaci preporučuju zdravije alternative: povećanje unosa vode, konzumiranje hrane bogate elektrolitima i voća visokog u antioksidansima, poput naranči i borovnica.
Takođe, redovna fizička aktivnost – čak i lagana šetnja ili vožnja biciklom – može značajno poboljšati nivo energije i raspoloženje. Tehnike opuštanja poput joge, dubokog disanja ili meditacije pomažu u smanjenju stresa i jačanju mentalne otpornosti. Redovni zdravstveni pregledi, praćenje krvnog tlaka i prilagođena ishrana ključni su za održavanje ravnoteže između tijela i uma.
Umor nikada ne bi trebalo zanemarivati. Prepoznavanje njegovih oblika i uzroka prvi je korak ka vraćanju vitalnosti i energije. Kroz holistički pristup – kombinaciju zdrave prehrane, pokreta, mentalne pažnje i redovne kontrole zdravlja – moguće je ne samo smanjiti umor, već i znatno unaprijediti ukupnu kvalitetu života.
