Srčani udar predstavlja jedanod najčešćih uzroka smrtnosti u svijetu. Posljednjih goodina on pogađa i mlade ljude a razlozi su različite prirode. Neki imaju i urođene srčane mane za koje nisu znali dok je kod drugih to posljedica nezdravog načina života. Iako se smatra da ne postoje simptomi koji upozoravaju da nam srce može otkazati to nije tačno.

Srčani udar ne najavljuje uvijek isti simptom: umor može biti upozorenje, ali ove znakove je važnije prepoznati

Srčani udar ponekad počinje naglo i snažno, ali kod nekih ljudi simptomi se razvijaju postepeno, uz blažu nelagodu koja se može pojavljivati satima ili danima ranije. Neuobičajen umor može biti jedan od znakova, posebno kod žena, ali nije tačno da postoji jedan univerzalni simptom koji se kod većine ljudi javlja tačno sedam dana prije infarkta. Još manje je opravdano tvrditi da ga „90 posto ljudi“ ignoriše bez pouzdanog izvora za takav podatak. Mnogo je važnije prepoznati kombinaciju simptoma poput pritiska ili bola u prsima, nedostatka zraka, hladnog znoja, mučnine, vrtoglavice ili bola koji se širi prema ruci, leđima, vratu ili čeljusti i tada ne čekati da stanje samo prođe.

Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada dotok krvi u dio srčanog mišića bude ozbiljno smanjen ili potpuno prekinut. Najčešći mehanizam povezan je s aterosklerotskim plakom u koronarnoj arteriji koji može puknuti, nakon čega se stvara ugrušak koji ometa protok krvi. Bez dovoljno kisika srčani mišić počinje trpjeti oštećenje, zbog čega je brzina reakcije veoma važna.

Problem je u tome što infarkt ne mora izgledati onako kako ga ljudi često zamišljaju. Neko će imati snažan bol u prsima, dok će druga osoba osjećati samo pritisak, slabost, mučninu ili neobičnu iscrpljenost. Američko udruženje za srce naglašava da neki srčani udari počinju naglo, dok drugi počinju polako, uz blagu bol ili nelagodu.

Neobičan umor može biti važan, ali nije dovoljan za dijagnozu

Iscrpljenost je jedan od simptoma koji lako prolazi ispod radara jer ima desetine mogućih objašnjenja. Nedovoljno sna, stres, infekcije, anemija, problemi sa štitnjačom, depresija i brojne druge okolnosti mogu dovesti do toga da se čovjek osjeća bez energije.

Ipak, Američko udruženje za srce među mogućim simptomima srčanog udara navodi neuobičajen umor, dok NHLBI posebno ističe da žene uz bol u prsima mogu češće imati simptome kao što su neobična iscrpljenost i slabost, nedostatak zraka, mučnina i bol u ramenu, leđima ili ruci.

Važno je, međutim, ne pretvoriti taj podatak u pravilo da svaki iznenadni umor znači da se približava infarkt. Mnogo više pažnje zahtijeva nova i neuobičajena iscrpljenost koja se javlja zajedno s drugim simptomima ili tokom aktivnosti koje je osoba ranije podnosila bez problema.

Ako se, na primjer, pri običnom hodanju ili penjanju uz stepenice odjednom pojavljuju pritisak u prsima, nedostatak zraka, slabost ili znojenje, takvu promjenu nije dobro mjesecima pripisivati samo kondiciji ili godinama.

Tvrdnja da se osjećaj umora javlja zato što srce jednostavno mora „raditi dvostruko više“ također je previše pojednostavljena. Kod koronarne bolesti problem je nedovoljan dotok krvi i kisika do srčanog mišića, a simptomi zavise od toga koliko je protok ograničen, kada se to događa i od brojnih drugih faktora.

Pritisak u prsima, kratak dah i hladan znoj traže posebnu pažnju

Najpoznatiji znak srčanog udara jeste nelagoda u sredini prsnog koša. Ne mora uvijek biti riječ o oštrom bolu. Osoba može opisivati pritisak, stezanje, punoću, težinu ili osjećaj kao da joj nešto snažno pritišće prsa. Simptom može trajati nekoliko minuta, povući se i zatim ponovo vratiti.

Bol ili nelagoda mogu se širiti prema jednoj ili obje ruke, ramenima, leđima, vratu, čeljusti ili gornjem dijelu stomaka. Nedostatak zraka može se javiti zajedno s nelagodom u prsima, ali i bez nje.

Među drugim mogućim simptomima nalaze se hladan znoj, mučnina, vrtoglavica, osjećaj da će osoba izgubiti svijest, ubrzan ili nepravilan rad srca i neuobičajen umor. Niko ne mora imati sve simptome istovremeno.

Žene, stariji ljudi i osobe s dijabetesom mogu imati manje tipične simptome

Jedna od važnih poruka savremene kardiologije jeste da simptomi nisu identični kod svih ljudi. Bol ili nelagoda u prsima ostaju najčešći simptom i kod žena, ali žene mogu češće prijavljivati i druge tegobe koje se lakše zamijene za nešto manje ozbiljno.

To mogu biti neobična slabost, kratak dah, mučnina, nelagoda u stomaku, bol u leđima, ramenu ili čeljusti i osjećaj tjeskobe. Zbog toga neko može prvo pomisliti na probavne smetnje, iscrpljenost ili virozu.

Američko udruženje za srce navodi da žene ponekad pripisuju simptome manje opasnim stanjima, poput refluksa, gripe ili normalnog starenja. Upravo takvo pogrešno tumačenje može odgoditi traženje pomoći.

Sličan problem može postojati kod starijih osoba i ljudi s dijabetesom, kod kojih simptomi mogu biti manje tipični i bez izrazitog bola u prsima. Zato je važna svaka nova kombinacija tegoba koja se bitno razlikuje od uobičajenog stanja.

Može li se srčani udar zaista „najaviti“ danima ranije?

Odgovor nije jednostavno da ili ne. Neki ljudi zaista imaju upozoravajuće simptome prije samog infarkta. Mayo Clinic navodi da se kod pojedinih osoba znakovi mogu pojaviti satima, danima ili čak sedmicama prije događaja, a ponavljajući bol ili pritisak u prsima može biti jedan od takvih znakova.

Ali to ne znači da postoji pouzdani „sedmodnevni prozor“ tokom kojeg će tijelo svima slati iste znakove. Kod nekoga simptomi prethode napadu, kod nekoga počnu tek neposredno prije, a infarkt kod nekih ljudi može nastupiti vrlo naglo.

Zato tvrdnje poput „jedan simptom javlja se sedam dana ranije“ mogu biti opasno pojednostavljenje. Osoba koja nema taj simptom mogla bi zaključiti da nije u opasnosti, dok bi neko drugi mogao običan umor protumačiti kao siguran znak nadolazećeg infarkta.

Jednako tako, nema razloga prenositi tvrdnju da „90 posto ljudi“ ignoriše određeni znak ako za taj precizan procenat nema pouzdanih podataka. Tačno je da ljudi ponekad odgađaju pomoć ili pogrešno protumače simptome, a posebno je dokumentovano da žene mogu kasnije prepoznati manje tipične znakove. To, međutim, nije isto što i univerzalna brojka od 90 posto.

Kod sumnje na infarkt ne čeka se pregled „kada bude vremena“

Kada postoje simptomi koji odgovaraju mogućem srčanom udaru, nije preporučljivo samostalno odlaziti na rutinski pregled i čekati termin. Potrebna je hitna procjena.

U bolnici se, zavisno od situacije, koriste EKG, krvne analize poput srčanog troponina i drugi pregledi kako bi se utvrdilo postoji li oštećenje srčanog mišića i kakvo je stanje koronarnih arterija. Sama činjenica da je prvi simptom blag ne znači da je stanje bezazleno.

Američko udruženje za srce posebno upozorava da se pomoć ne odgađa čak ni kada osoba nije potpuno sigurna da je riječ o infarktu. Hitna medicinska služba može početi liječenje već tokom transporta, a brza reakcija može ograničiti oštećenje srca.

Nije dobro čekati da se pojavi „pravi“ jaki bol. Niti je korisno pokušavati tegobe prekriti kafom, energetskim napitkom ili odmorom ako se istovremeno pojavljuju simptomi koji bi mogli ukazivati na akutni srčani problem.

Prevencija počinje mnogo prije prvog upozorenja

Najbolji trenutak za smanjenje rizika od srčanog udara nije sedmicu prije događaja, nego godinama ranije. Kontrola krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi, prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost i kvalitetna prehrana spadaju među osnovne mjere zaštite kardiovaskularnog zdravlja.

Posebno je važno poznavati vlastite faktore rizika. Visok krvni pritisak i povišen LDL holesterol mogu dugo postojati bez jasnih simptoma, pa se ne mogu pouzdano procjenjivati prema tome kako se osoba osjeća.

I fizička aktivnost ima važnu ulogu, ali nije potrebno pretvarati prevenciju u jedno magično pravilo. Redovno kretanje prilagođeno dobi i zdravstvenom stanju mnogo je važnije od povremenih intenzivnih napora.

Jednako je važno liječiti već dijagnostikovana stanja i uzimati propisanu terapiju prema uputama. Osobe koje već imaju koronarnu bolest, dijabetes ili druge značajne faktore rizika trebaju individualni plan sa svojim ljekarom.

Poruka zato nije da se ljudi trebaju uplašiti svaki put kada se osjećaju umorno. Umor je veoma čest simptom i najčešće nema veze sa srčanim udarom. Ali iznenadna, neuobičajena iscrpljenost dobija drugačije značenje kada se pojavi zajedno s pritiskom u prsima, kratkim dahom, hladnim znojem, mučninom, vrtoglavicom ili bolom u gornjem dijelu tijela.

Srce ne šalje svim ljudima isti „sedmodnevni znak“, niti postoji način da se samo na osnovu jednog simptoma predvidi kada će nastupiti infarkt. Ono što medicina može ponuditi mnogo je korisnije: prepoznavanje poznatih upozoravajućih simptoma, kontrolu faktora rizika i jasnu preporuku da se kod sumnje na srčani udar reaguje odmah.

Upravo ta razlika može biti presudna. Nije potrebno čekati katastrofu da bi simptom postao „dovoljno ozbiljan“. Kada se pojavi kombinacija tegoba koja može odgovarati infarktu, sigurnije je potražiti hitnu pomoć i saznati da uzrok nije srce nego propustiti vrijeme u kojem liječenje može napraviti najveću razliku.

Tekst je informativnog karaktera i nije zamjena za medicinski pregled. Novi ili jaki pritisak i bol u prsima, otežano disanje, hladan znoj, iznenadna slabost, mučnina, vrtoglavica ili bol koja se širi prema ruci, leđima, vratu ili čeljusti mogu zahtijevati hitnu medicinsku procjenu. Ako sumnjate na srčani udar, odmah kontaktirajte hitnu medicinsku službu.

“`