Vjerovatno i vi poznajete ili srećete starije ljue koji su izuzetno vitalni i izgledaju puno mlađe od svojih stvarnih godina. Kod nekih naravno i genetika igra veliku ulogu ali sa druge strane oni imaju navike koje doprinose da se osjećaju i izgledaju puno mlađe. U nastavku saznajte kojih se navika trebate što prije odreći.
Navike koje mogu ubrzati izgled starenja: šta vrijedi promijeniti ako želite očuvati kožu, energiju i zdravlje
Način na koji starimo ne zavisi samo od broja godina ili genetskog nasljeđa. Svakodnevne navike poput pušenja, pretjeranog izlaganja suncu, nedostatka sna, loše ishrane, hroničnog stresa, fizičke neaktivnosti i čestog konzumiranja alkohola mogu ostaviti vidljive posljedice na koži, ali i uticati na opće zdravstveno stanje. Iako nije moguće zaustaviti prirodno starenje, promjenom pojedinih navika moguće je smanjiti izloženost faktorima koji doprinose prijevremenom oštećenju kože i organizma.
Želja da se što duže zadrže svjež izgled, dobra energija i funkcionalnost organizma sasvim je razumljiva, ali nije dobro cijelu priču svesti na kreme i estetske tretmane. Koža je samo jedan od organa na kojima se mogu vidjeti posljedice životnog stila. Navike koje godinama djeluju na krvne sudove, san, metabolizam i upalne procese mogu se s vremenom odraziti i na lice.
Važno je pritom izbjeći pojednostavljeno uvjerenje da postoji jedna navika koja čovjeka čini „deset godina starijim“ ili da se starenje može precizno zaustaviti određenim režimom. Brzina pojave bora, promjena pigmentacije, gubitka elastičnosti i drugih znakova zavisi od genetike, izlaganja okolini, zdravstvenog stanja i životnih navika zajedno. Ipak, neke navike imaju dovoljno jasne negativne posljedice da ih ima smisla mijenjati bez obzira na godine.
POZADINA DOGAĐAJA
Starenje je prirodan biološki proces koji nije moguće potpuno zaustaviti, ali određeni vanjski faktori mogu ubrzati pojavu njegovih vidljivih znakova. Dugotrajno izlaganje UV zračenju, duhanski dim, nekvalitetan san, loša ishrana i nedovoljno kretanja među navikama su koje mogu negativno djelovati i na izgled kože i na zdravlje cijelog organizma.
Pušenje i UV zračenje među najvećim su neprijateljima kože
Pušenje ostavlja posljedice koje se ne odnose samo na pluća i kardiovaskularni sistem. Nikotin dovodi do sužavanja krvnih sudova, zbog čega koža može dobijati manje kiseonika i hranjivih materija. Istovremeno, dugotrajna izloženost duhanskom dimu povezuje se s oštećenjem struktura važnih za čvrstoću i elastičnost kože.
Kod dugogodišnjih pušača mogu biti izraženije bore oko usana i očiju, a ten može djelovati sivlje i umornije. Na izgled dodatno utiču ponavljani pokreti usana prilikom pušenja, kao i ukupno djelovanje dima na kožu. Prestanak pušenja zato predstavlja mnogo više od estetske odluke, jer koristi prvenstveno zdravlju srca, pluća i krvnih sudova, dok se s vremenom mogu primijetiti i pozitivne promjene na koži.
Drugi veliki faktor je sunčevo UV zračenje. Dugotrajna i nezaštićena izloženost može doprinijeti fotostarenju, odnosno ranijoj pojavi bora, neujednačene pigmentacije, grublje teksture kože i gubitka elastičnosti. Koža koja je godinama često izlagana suncu može zato izgledati znatno drugačije od dijelova tijela koji su većinu vremena bili zaštićeni.
Solariji također izlažu kožu UV zračenju i ne treba ih posmatrati kao bezazlenu alternativu suncu. Umjesto namjernog izlaganja UV zracima radi tamnjenja, sigurniji pristup za izgled kože predstavlja zaštita odgovarajućom odjećom, boravak u hladu i redovno korištenje preparata sa zaštitnim faktorom, naročito kada je UV indeks visok.
VAŽAN TRENUTAK: Nijedna krema ne može u potpunosti poništiti godine izloženosti duhanskom dimu i UV zračenju. Upravo zbog toga prestanak pušenja i dosljedna zaštita od sunca spadaju među najvažnije promjene za očuvanje kože i ukupnog zdravlja.
San, stres i ishrana ostavljaju trag mnogo širi od samog izgleda
Nekvalitetan san vrlo brzo postaje vidljiv na licu. Nakon nekoliko loših noći mogu se pojaviti podočnjaci, otečenost i umorniji izgled, dok dugotrajan nedostatak sna ima šire posljedice na raspoloženje, koncentraciju i metabolizam. Tokom sna organizam prolazi kroz brojne procese oporavka, pa njegovo hronično skraćivanje nije bez posljedica.
Odraslim osobama uglavnom koristi redovna rutina spavanja i dovoljno vremena za odmor. Kasno skrolanje po telefonu, rad do duboko u noć i velike razlike između vremena odlaska na spavanje tokom radnih dana i vikenda mogu otežati održavanje stabilnog ritma. Umjesto traženja „anti-age“ rješenja samo u kozmetici, kvalitet sna vrijedi posmatrati kao važan dio ukupne brige o organizmu.
Sličan problem predstavlja hronični stres. Povremeni stres je normalna reakcija, ali konstantan osjećaj pritiska, nedostatak odmora i stalno prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi mogu doprinijeti problemima sa snom, napetošću mišića i osjećaju iscrpljenosti. Kod nekih ljudi stres se vidi i kroz stiskanje vilice, mrštenje ili napetost u predjelu čela.
Ne postoji jedna tehnika relaksacije koja odgovara svima, ali kratke šetnje, pauze tokom rada, vježbe disanja, meditacija, molitva, vođenje dnevnika ili jednostavno jasnije postavljanje granica mogu pomoći u smanjenju svakodnevnog opterećenja. Cilj nije potpuno ukloniti stres, što u stvarnom životu najčešće nije moguće, već spriječiti da postane stalno stanje bez vremena za oporavak.
Ishrana je još jedan važan dio slike. Velike količine rafinisanog šećera, bijelog brašna, gaziranih napitaka i ultra-prerađene hrane mogu doprinijeti višku kalorija, oscilacijama šećera u krvi i nepovoljnim metaboličkim promjenama. U kontekstu kože često se spominje i glikacija, proces u kojem se šećeri vežu za proteine i mogu uticati na njihove osobine.
To ne znači da jedan desert ubrzava starenje niti da je potrebno potpuno izbaciti čitave grupe hrane. Mnogo važniji je dugoročni obrazac. Ishrana u kojoj su redovno zastupljeni povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, kvalitetni izvori proteina i nezasićene masnoće pruža organizmu više hranjivih materija nego jelovnik kojim dominiraju grickalice, slatkiši i brza hrana.
Dugotrajno sjedenje i alkohol utiču na mnogo više od izgleda
Fizička neaktivnost s godinama postaje posebno važna zbog postepenog gubitka mišićne mase i snage. Ako se tome pridruže svakodnevni sati sjedenja bez prekida, tijelo može brže izgubiti kondiciju, dok se povećava rizik od dobijanja na težini i drugih metaboličkih problema. Izraz da je „sjedenje novo pušenje“ često se koristi slikovito, ali ova dva rizika nije dobro doslovno izjednačavati.
Za većinu ljudi nije neophodno provoditi sate u teretani. Redovna brža šetnja, korištenje stepenica, češće ustajanje tokom radnog dana i kratki periodi istezanja mogu biti realan početak za osobu koja se malo kreće. Važnije od povremenog intenzivnog treninga često je napraviti naviku redovnog kretanja koja se može održavati mjesecima i godinama.
Alkohol je još jedna navika čije se posljedice često potcjenjuju kada se konzumacija uglavnom vezuje za vikende. Veće količine mogu narušiti kvalitet sna, doprinijeti dehidraciji i povećati ukupni kalorijski unos. Kod pojedinih osoba alkohol može biti povezan i s izraženijim crvenilom kože ili vidljivijim krvnim sudovima na licu.
Problem zato nije samo u svakodnevnom pijenju. Obrazac u kojem se tokom vikenda odjednom popije velika količina alkohola također opterećuje organizam. Smanjenje unosa ili potpuno izbjegavanje alkohola može biti koristan korak za osobe kojima su važni kvalitet sna, kontrola tjelesne težine i dugoročno zdravlje.
ŠIRA SLIKA
Mladolik izgled nije pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja, niti je cilj zdravih navika samo smanjivanje bora. Iste promjene koje mogu pomoći koži – prestanak pušenja, zaštita od UV zračenja, bolji san, više kretanja i uravnoteženija ishrana – imaju mnogo širi značaj za srce, krvne sudove, metabolizam i svakodnevnu funkcionalnost.
Jednostavna njega kože ima više smisla od stalnog mijenjanja proizvoda
Uz životne navike, svakodnevna njega kože može pomoći u očuvanju njene zaštitne barijere i ublažavanju pojedinih vidljivih znakova starenja. Za to nije nužno imati veliki broj proizvoda. Osnovu najčešće čine nježno čišćenje, odgovarajuća hidratacija i zaštita od sunca.
Spavanje sa šminkom, preagresivno čišćenje i stalno isprobavanje novih preparata mogu izazvati iritaciju, naročito kod osjetljive kože. Mnogo razumniji pristup jeste jednostavna rutina koja se dosljedno primjenjuje i prilagođava tipu kože, umjesto očekivanja da će jedan novi proizvod preko noći promijeniti njen izgled.
Sastojci poput retinoida, vitamina C i niacinamida često se koriste u proizvodima usmjerenim na znakove starenja, ali nisu svi jednako pogodni za svaku osobu. Retinoidi, posebno, mogu izazvati iritaciju ako se uvedu naglo ili koriste nepravilno. Osobe s kožnim bolestima, izrazitom osjetljivošću ili nedoumicama oko aktivnih sastojaka mogu se posavjetovati s dermatologom.
Najveća greška često je očekivati brzu promjenu od jedne odluke. Koža i organizam godinama su izloženi načinu života koji vodimo, pa se i korisne promjene obično grade postepeno. Osobi koja puši, slabo spava i gotovo se ne kreće može biti mnogo realnije da prvo promijeni jednu ili dvije navike nego da istog dana uvede deset novih pravila.
Prestanak pušenja, bolja zaštita od sunca, raniji odlazak na spavanje ili svakodnevna šetnja mogu biti dobar početak. Nakon što jedna promjena postane rutina, mnogo je lakše dodati sljedeću. Takav pristup obično je održiviji od kratkog perioda stroge discipline nakon kojeg se čovjek vrati starim navikama.
Prerano pojavljivanje pojedinih znakova starenja zato nije rezultat jedne loše večeri, jednog slatkiša ili jednog dana provedenog na suncu. Najčešće je riječ o dugoročnom zbiru ponašanja koje se ponavlja. Upravo tu postoji i prostor za promjenu, jer se novi obrazac također može graditi malim, ali dosljednim odlukama.
Godine na dokumentima ne mogu se zaustaviti, niti zdrave navike mogu učiniti da čovjek ne stari. Ono što mogu jeste smanjiti izloženost faktorima koji nepotrebno oštećuju kožu i organizam. Kada se na mladolik izgled prestane gledati samo kao na estetski cilj, postaje jasnije da su iste navike koje čuvaju kožu često upravo one koje dugoročno čuvaju i zdravlje.
“`
