U današnje vrijeme kada cijene stalno rastu i sve je veća ekonomska kriza u cijelom svijetu mnogi od onih koji imaju bar mali komadić zemlje se odlučuju da počnu uzgajati svoju hranu. Danas donosimo nekoliko savjeta kada je upitanju sadnja  voća i koj je pravo vrijeme za ovu aktivnost. U nastavku teksta saznajte detalje.

Kada je najbolje posaditi voćke? Pravi trenutak može odlučiti hoće li se sadnica primiti i zdravo razvijati

Sadnja voćke nije samo trenutak kada se mlada biljka stavi u zemlju. Iza uspješnog voćnjaka kriju se pravilan izbor vremena, dobra priprema zemljišta i pažnja prema potrebama određene vrste. Jesen i proljeće oba mogu biti pogodni periodi za sadnju, ali pravi izbor zavisi od brojnih faktora.

Mnogi ljudi vjeruju da je dovoljno iskopati rupu, postaviti sadnicu i zatrpati je zemljom. Ipak, prvi mjeseci nakon sadnje veoma su važni jer tada mlada voćka mora razviti korijenov sistem i prilagoditi se novom mjestu rasta.

Vrijeme sadnje može uticati na to koliko će se brzo biljka ukorijeniti, kako će podnijeti vremenske uslove i koliko će biti spremna za početak nove vegetacije. Zato se odluka ne treba zasnivati samo na kalendaru, već i na stanju zemljišta, temperaturama i karakteristikama područja.

Zašto mnogi voćari biraju jesenju sadnju

Jesen se tradicionalno smatra veoma povoljnim periodom za sadnju velikog broja voćnih vrsta. Nakon što lišće opadne, biljka ulazi u fazu mirovanja i presađivanje joj predstavlja manji stres nego tokom aktivnog rasta.

Tokom jeseni zemljište je još uvijek dovoljno toplo, dok su temperature zraka niže nego tokom ljeta. Takvi uslovi mogu pogodovati razvoju korijena, jer sadnica ima vremena da se postepeno prilagodi prije dolaska proljeća.

Velika prednost ovog termina jeste što mlada voćka tokom zime ne troši energiju na stvaranje listova i novih izdanaka. Umjesto toga, dio energije usmjerava prema razvoju korijenskog sistema, koji će joj kasnije pomoći u početku vegetacije.

Koji dio jeseni je najbolji za sadnju

Jesenja sadnja uglavnom se obavlja nakon opadanja lišća, kada biljka miruje, ali prije nego što nastupe dugotrajni mrazevi i zemlja postane tvrda za obradu.

Nije dobro saditi u potpuno suho zemljište, ali nije preporučljivo ni čekati posljednji trenutak kada vremenske prilike više ne omogućavaju kvalitetan rad. Zemlja treba biti dovoljno rastresita kako bi se korijen mogao pravilno rasporediti.

Posebnu pažnju zahtijevaju sadnice sa golim korijenom. Nakon vađenja iz rasadnika njihov korijen ne bi smio dugo biti izložen vjetru i isušivanju. Ako sadnja nije moguća odmah, potrebno ih je privremeno zaštititi i održavati vlagu oko korijena.

Kada je proljetna sadnja bolji izbor

Iako jesen ima brojne prednosti, proljetna sadnja može biti sigurnija u područjima gdje su zime posebno hladne, vjetrovite ili praćene dugotrajnim mrazevima.

Mlade sadnice koje su posađene neposredno prije zime mogu biti osjetljivije ako nisu imale dovoljno vremena da razviju korijen. U takvim uslovima proljeće može pružiti bolje mogućnosti za postepeni razvoj.

Ipak, ni kod proljetne sadnje ne treba čekati predugo. Najbolje je obaviti je dok je biljka još u fazi mirovanja, prije intenzivnog pokretanja vegetacije.

Kasnija proljetna sadnja zahtijeva više pažnje, posebno kada temperature počnu rasti. Mladoj voćki tada može biti potrebno češće zalijevanje kako bi se spriječilo isušivanje.

Vrsta voćke određuje koji termin može biti povoljniji

Ne ponašaju se sve voćne vrste isto nakon sadnje. Jabuke, kruške i šljive često se uspješno sade u jesen kada su vremenski uslovi odgovarajući.

S druge strane, neke koštičave vrste, poput breskve i marelice, mogu biti osjetljivije na hladnoću. U područjima sa oštrijim zimama kod njih se može razmotriti proljetna sadnja.

Pored vrste, važni su i sorta, podloga i lokalna klima. Ono što daje dobre rezultate u jednom kraju ne mora biti najbolji izbor u drugom.

Priprema zemljišta je temelj zdravog stabla

Bez obzira na to da li se voćka sadi u jesen ili proljeće, priprema mjesta za sadnju jedan je od najvažnijih koraka. Lokacija treba imati dovoljno svjetlosti i odgovarajuću zaštitu od jakih vjetrova.

Prije sadnje važno je obratiti pažnju na kvalitet zemljišta. Previše zbijena zemlja može otežati razvoj korijena, dok previše pjeskovita zemlja može imati problem sa zadržavanjem vode.

Sadna jama treba biti dovoljno široka kako bi se korijen mogao pravilno rasporediti. Korijen ne treba savijati niti nasilno pritiskati, već mu treba omogućiti prirodan položaj u zemlji.

Detalji prilikom sadnje mogu napraviti veliku razliku

Jedna od najčešćih grešaka jeste nepravilna dubina sadnje. Voćka ne treba biti posađena preduboko jer to može negativno uticati na njen razvoj.

Mjesto spoja plemke i podloge treba ostati iznad površine zemlje. Nakon zatrpavanja korijena, zemlju treba lagano pritisnuti kako bi se uklonili veći zračni prostori.

Nakon sadnje poželjno je obilno zalijevanje kako bi zemlja bolje prijanjala uz korijen. Kod mladih sadnica često se postavlja i potporni kolac koji ih štiti od vjetra.

Zaštita nakon sadnje čuva mladu voćku

Kod jesenje sadnje posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od zime. Mlade biljke sa tankom korom mogu biti osjetljive na hladnoću i nagle promjene temperature.

Malčiranje područja oko stabla može pomoći u očuvanju vlage i ublažavanju temperaturnih promjena u zemljištu. Kao materijal mogu se koristiti različiti organski materijali, ali ih ne treba direktno naslanjati uz samo stablo.

Kod proljetne sadnje najveći izazov često predstavlja dovoljna količina vode. Korijen još nije dovoljno razvijen, pa je potrebno pratiti stanje zemljišta i redovno zalijevati tokom sušnijih perioda.

Na kraju, najbolji izbor između jeseni i proljeća zavisi od konkretnih uslova. Dobro pripremljena sadnica, pravilna sadnja i odgovarajuća njega najvažniji su faktori koji će odlučiti hoće li mlada voćka izrasti u zdravo i produktivno stablo.