Od početka 2024. godine u Srbiji se dogodilo više od 35 zemljotresa, a danas su silno potresena okolna područja – u Crnoj Gori dogodio se zemljotres jačine 5,4 stepena Rihterove skale.

Iako većina zemljotresa u Srbiji nije premašila magnitude 2 stepena Rihterove skale, vesti o naknadnim zemljotresima u Boru, Novom Pazaru, Istočnom Gimilanovcu i Svilencu neminovno su izazvale zabrinutost zbog mogućih zemljotresa.Strah od većeg zemljotresa. Osim toga, današnji zemljotres, koji se osjetio u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, upozorio je da je Balkan regija koja se često trese. Da li bi jači zemljotres mogao da pogodi i Srbiju?

Podsjećamo da je jutros u četiri sata i šest minuta jak zemljotres pogodio Crnu Goru, a osjetio se i u Srbiji, Bosni i Hercegovini. Potres je bio jačine 5,4 stepena Rihterove skale. Nakon prvog potresa uslijedila je serija slabijih potresa. Balkan je tipično mjesto gdje se sudaraju tri velike ploče, koje se dalje dijele na tri manje ploče.

 

Stručnjaci ističu da se lazarevački zemljotres, najjači u srpskom sećanju, dogodi jednom u 100 godina. Koliko god ovo utješno zvučalo, treba se sjetiti da se zemljotres magnitude 6 dogodio 1922. godine, prije 102 godine. Međutim, kako naglašavaju seizmolozi, u 21. vijeku zemljotresi ove jačine ne smiju uzrokovati nikakvu materijalnu štetu, odnosno ne smiju ugroziti ljudske živote ili imovinu. Seizmička aktivnost u Srbiji je umerena, ali uporna Kako je nedavno objasnila seizmolog i profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Ana Mladenović, teritorija Srbije se nalazi u regionu Balkana, koji je sa svih strana okružen veoma tektonski aktivnim područjima.

 

– Glavni razlog nastanka zemljotresa na teritoriji naše zemlje je regionalno značajan tektonski proces, koji je predstavljen sudaranjem Jadranske mikroploče i Dinarida. Na graničnom delu ove dve velike tektonske jedinice stvara se velika količina napona, koji se prenosi i u unutrašnjost kontinenta. Zbog toga su zemljotresi u priobalnom području Hrvatske, Crne Gore i Albanije najjači – objašnjava Mladenović.