U prelaznom periodu kada se smjenjuju godišnja doba vrlo često se desi da se prehladimo a tu prehladu prate kihanje i kašalj. Kada je taj kašalj uporan i ne prestaje potrebno je posjetiti liječnika. Mi vam danas donosimo recept za jedan prirodni sirup protiv kašlja koji možete sami napraviti.
Uporan kašalj ne treba ignorisati: Prirodni pripravci mogu pomoći, ali s jednom biljkom potreban je poseban oprez
Tokom hladnijih mjeseci kašalj je jedan od najčešćih simptoma respiratornih infekcija, a kod nekih ljudi može potrajati mnogo duže nego što očekuju. Može remetiti san, otežavati razgovor, izazivati bolove u mišićima grudnog koša i stvarati osjećaj iscrpljenosti. Zbog toga mnogi traže prirodne načine da ublaže nadražaj grla ili olakšaju izbacivanje sekreta. Čajevi, med i pojedini standardizovani biljni preparati mogu imati mjesto u simptomatskom olakšanju, ali „prirodno“ ne znači automatski i bezopasno. Poseban oprez potreban je s listom bršljana, jer kućno pripremljeni koncentrati od sirovog ili sušenog lista nisu isto što i farmaceutski standardizovani preparati.
Kašalj sam po sebi nije bolest, već refleks kojim organizam pokušava očistiti disajne puteve od sluzi, čestica i drugih nadražaja. Može pratiti običnu prehladu ili virusnu infekciju, ali se javlja i kod alergija, astme, refluksa, pušenja i brojnih drugih stanja.
Zato nije svaki kašalj isti. Suhi, nadražajni kašalj ne tretira se uvijek na isti način kao produktivni kašalj praćen sekretom, a trajanje simptoma i opšte stanje osobe važni su za procjenu šta dalje raditi.
Kada kašalj pomaže organizmu, a kada zahtijeva dodatnu pažnju
Kod produktivnog kašlja cilj organizma jeste izbacivanje sluzi iz disajnih puteva. U takvim situacijama dovoljna hidratacija može pomoći da sekret bude manje gust i lakši za iskašljavanje.
Topli napici nekim ljudima smanjuju osjećaj nadraženog grla, a med može kratkotrajno ublažiti kašalj kod odraslih i djece starije od jedne godine. Med se nikada ne daje djetetu mlađem od 12 mjeseci zbog rizika od infantilnog botulizma.
Međutim, dugotrajan ili izrazito jak kašalj nije nešto što bi trebalo sedmicama liječiti isključivo kućnim pripravcima. Posebno treba obratiti pažnju ako je praćen otežanim disanjem, visokom temperaturom, bolom u grudima, iskašljavanjem krvi, plavičastom bojom usana, izrazitom slabošću ili naglim pogoršanjem.
Ako kašalj traje duže od nekoliko sedmica, stalno se vraća ili se pogoršava umjesto da slabi, potrebno je potražiti medicinski savjet kako bi se utvrdio uzrok.
To je posebno važno kod male djece, starijih osoba, trudnica, ljudi s astmom ili hroničnim bolestima srca i pluća, kao i osoba koje imaju oslabljen imunitet.
Lipa i plućnjak imaju dugu tradicionalnu upotrebu, ali nisu zamjena za terapiju
U narodnoj medicini za tegobe s grlom i kašljem dugo se koriste različite biljke. Među njima su cvijet lipe i plućnjak, koji se najčešće pripremaju kao čajevi.
Lipa se tradicionalno koristi u toplim napicima kod prehlade i nadraženog grla. Topla tečnost sama po sebi može biti prijatna kada je sluzokoža suha ili iritirana, dok miris i okus čaja mnogima pružaju osjećaj olakšanja.
Plućnjak je takođe biljka s dugom narodnom upotrebom kod respiratornih tegoba. Ipak, tradicionalna primjena nije isto što i dokaz da biljka može liječiti infekciju ili bolest pluća.
Kod biljnih pripravaka dodatni problem može biti variranje sastava. Količina aktivnih supstanci zavisi od vrste biljke, vremena branja, načina sušenja, skladištenja i količine koja se koristi.
Zbog toga recept u kojem se navodi tačan broj kašika određene biljke ne mora automatski predstavljati sigurnu ili terapijski provjerenu dozu.
Bršljan se koristi u sirupima za iskašljavanje, ali kućna priprema nije isto
List bršljana nalazi se u brojnim komercijalnim preparatima namijenjenim ublažavanju produktivnog kašlja. Takvi proizvodi sadrže standardizovane ekstrakte, odnosno količina aktivnih sastojaka kontroliše se tokom proizvodnje.
To je veoma važna razlika u odnosu na kućno kuhanje listova.
Bršljan sadrži saponine i druge aktivne spojeve, a nepravilna ili prevelika doza može izazvati mučninu, povraćanje, proljev i druge neželjene reakcije. Svježi listovi i sok biljke mogu iritirati kožu, a konzumiranje samostalno pripremljenih koncentrisanih pripravaka nije nešto što treba preporučivati bez stručnog savjeta.

Zbog toga originalni recept koji uključuje dvije supene kašike lista bršljana u približno dva decilitra vode ne treba predstavljati kao univerzalno siguran kućni sirup niti preporučivati njegovu primjenu tri puta dnevno tokom sedam dana bez stručne procjene.
Ako neko želi koristiti preparat na bazi bršljana, sigurniji izbor je registrovani proizvod sa jasno navedenom dozom, uz praćenje uputstva i savjet farmaceuta ili ljekara, naročito kod djece.
Med može umiriti grlo, ali kućni „testovi kvaliteta“ nisu pouzdani
Med je jedan od najčešćih sastojaka domaćih pripravaka za kašalj. Njegova gusta tekstura može privremeno obložiti nadraženu sluzokožu grla i kod nekih ljudi smanjiti potrebu za kašljanjem, posebno u večernjim satima.
Može se dodati u mlak čaj ili uzeti u maloj količini samostalno. Nema potrebe stavljati ga u kipuću tečnost ako je cilj prijatan okus i tekstura.
Tvrdnja da je svaki industrijski med razrijeđen dodatnim šećerima nije tačna. Kvalitet proizvoda zavisi od proizvođača i kontrole, a izgled mjehurića prilikom okretanja tegle nije pouzdan test autentičnosti meda.
Gustina meda zavisi od sadržaja vode, temperature, vrste nektara i kristalizacije, pa se samo na osnovu sporog ili brzog mjehurića ne može zaključiti da li je proizvod „prirodan“.
Kod obične prehlade često su dovoljne mjere poput unosa tečnosti, toplog napitka i male količine meda kod osoba kojima je dozvoljen. Ne mora svaki kašalj zahtijevati složeni domaći sirup s više biljaka.
Hidratacija je takođe važna, ali ni ovdje ne postoji pravilo da svaka osoba mora popiti tačno dvije litre vode dnevno. Potrebe zavise od tjelesne mase, aktivnosti, temperature okoline, prehrane i zdravstvenog stanja.
Ljudi sa srčanim ili bubrežnim bolestima ponekad imaju i medicinski propisana ograničenja unosa tečnosti, pa univerzalne preporuke nisu prikladne.
Važno je i izbjegavati ideju da su gotovi sirupi automatski lošiji zato što sadrže pomoćne supstance. Farmaceutski proizvodi često upravo zahvaljujući standardizaciji imaju poznatu koncentraciju aktivne komponente, preporučenu dozu i jasno navedena upozorenja.
Prirodni sastojak može biti koristan, neutralan ili štetan – zavisno od vrste, koncentracije, doze i osobe koja ga uzima.
Kod kašlja je zato najvažnije prvo razumjeti kakav je simptom i koliko traje. Kratkotrajni kašalj uz tipičnu virusnu infekciju često se postepeno povuče uz odmor, dovoljno tečnosti i jednostavne mjere za smirivanje grla.
Ali ako se pojave problemi s disanjem, izražen bol u grudima, krv u iskašljaju, vrlo visoka ili dugotrajna temperatura, dehidracija ili naglo pogoršanje opšteg stanja, kućni sirup nije odgovarajuće rješenje.

Najsigurniji pristup prirodnim pripravcima zato nije pravilo „što prirodnije, to bolje“, već izbor sastojaka čija je upotreba poznata i razumno dozirana. Lipa, topli napici i med mogu nekome pružiti simptomatsko olakšanje, dok preparate s bršljanom ima više smisla koristiti u standardizovanom obliku nego improvizovati s koncentrisanim domaćim receptima.
Kašalj je često prolazan dio infekcije, ali ponekad je upravo trajanje ili način na koji se mijenja najvažniji znak da organizmu nije potreban još jedan sirup, nego pregled i utvrđivanje pravog uzroka.
“`










