Vodile su se velike rasprave o tome da li je konzumacija slanine štetna za naše zdravlje ili ne. U principu stvar je u umjerenosti a u nastavku saznajte kako ova namirnica utiče na naš organizam.
Slaninu mnogi smatraju sinonimom užitka, naboranu, mirisnu i ukusnu. Njegova popularnost je tolika da se često nalazi na doručku, ručku ili večeri kao dodatak salatama. Mnogi uživaju u izvoru zadovoljstva, ali neki se brinu za uzrok. Postavlja se pitanje: je li slanina delicija koja se rado konzumira ili sveopća prijetnja našem zdravlju? Odgovor se, kao i većina prehrane, nalazi između dviju krajnosti. Unatoč uobičajenom opisu da je nezdrava, slanina ima pozitivan aspekt. Pun je proteina koji su važni za obnovu tkiva i skladištenje energije.
- Osim toga, sadrži vitamine B-kompleksa, uključujući B1, B3 i B12. Ovi vitamini važni su za pravilno funkcioniranje živčanog sustava i metabolizma. Drugi minerali, poput cinka i selena, dokazano povećavaju imunitet. Zanimljivo je da slanina zbog svog nutritivnog sastava nema ugljikohidrate, što je čini idealnom za keto dijetu. Upravo zbog toga nutricionisti preporučuju potrošačima da hranu trebaju konzumirati uravnoteženo. No, kada je riječ o opasnostima, popis je znatno duži. Slanina sadrži mnogo masti i soli, a smatra se da oboje povećavaju vjerojatnost visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti.
Poseban problem je činjenica da je dio skupine pretpakiranih mesnih proizvoda. Aditivi poput nitrata i nitrita, koji se koriste za konzerviranje i bojanje hrane, povezani su s većom vjerojatnošću raka debelog crijeva. Godine 2015. Svjetska zdravstvena organizacija kategorizirala je prerađeno meso kao kancerogeno za ljude, što ovu temu čini još aktualnijom. Stručnjaci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu više su puta upozoravali da je preobilje mesnih prerađevina kod stanovnika Balkana jedan od uzroka kroničnih bolesti.
Njihovo istraživanje pokazalo je da konzumacija slanine i kobasica, čak iu malim količinama, povećava unos soli i nezdravih masnoća, većina stanovnika regije konzumira dvostruko više od preporučene količine soli. Druga briga su kalorije. Iako je špeka malo na jelovniku, ima puno kalorija. Stalna konzumacija potiče debljanje, pretilost i otpornost na inzulin. S vremenom to može uzrokovati dijabetes tipa 2. Osim toga, zbog brojnih dodataka prehrani i aromatiziranih dimova, jetra i bubrezi su dodatno opterećeni. Zbog toga liječnici često preporučuju da se slanina samo povremeno uvrsti u redovnu liječničku praksu. Međutim, cilj nije prikazati ovu hranu u negativnom svjetlu.
Moguće je uživati u njegovom okusu, ali bez suočavanja s posljedicama. Osnovni koncept je imati uravnotežen način razmišljanja. Stručnjaci preporučuju da se slanina konzumira povremeno, treba jesti namirnice koje inhibiraju njezino djelovanje, poput povrća ili avokada. Dodatno, preporuča se kupnja domaće ili prirodne suhomesnate slanine, umjesto kupovne verzije. Na tržištu su dostupni slični proizvodi, poput pureće slanine ili čak veganskih varijanti, koji mogu zadovoljiti želju za ukusnim zalogajem, ali ne opteretiti savjest.
Nalazi istraživanja koje je proveo Institut za javno zdravlje Crne Gore upravo su ono što pokazuju rezultati istraživanja, iz Instituta navode da je promjena prehrambenih navika, uz veću količinu povrća i voća, ključna u smanjenju stope kardiovaskularnih bolesti. Unatoč tome što je slanina još uvijek popularan izbor, sve veći broj ljudi je zamjenjuje alternativama, kao rezultat spoznaje da zdravlje proizlazi iz malih, ali značajnih odluka koje donosimo. Osim zdravstvenih problema, postoji i psihološka komponenta. Namirnice poput slanine ne smatraju se samo gorivom za tijelo – one također evociraju sjećanja, povezuju se s obiteljima i stvaraju dojam doma.
Upravo je to razlog zašto ga se mnogima teško potpuno riješiti. Zato nutricionisti često zagovaraju: “Ne postoji loša hrana, postoje negativne navike.” Drugim riječima, zadovoljstvo koje se javlja povremeno nije nužno opasno, ali svakodnevno uživanje lako dovodi do neželjenih posljedica. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dodatno pokazuju da prehrambene navike u regiji napreduju u krivom smjeru. Višak soli, masnoće i prerađene hrane prvenstveno se primjećuje kod mlađe populacije, a posljedično se povećavaju kronične bolesti proizašle iz ovih navika.
Upravo zbog toga institucije posvećene zdravlju sve više sudjeluju u kampanjama koje promoviraju oprez i ravnotežu, ne samo u pogledu slanine, već iu cjelokupnom procesu prehrane. U konačnici, odgovor na upit o tome smatra li se slanina delikatesom ili zamkom ili ne temelji se isključivo na tome kako se koristi. Ako ga smatramo rekreacijskim užitkom, kombiniramo ga sa zdravim i svježim namirnicama i biramo profinjenije izvore, onda i dalje može biti dio našeg stola.
Međutim, ako postane uobičajeno, postaje značajna opasnost. Zdravlje se ne smatra kaznom, već nagradom za vlastitu pažnju. Zbog toga je važno upamtiti da hrana ima poruku – svaki zalogaj koji dajemo našem tijelu je njemu izrečen. Ako je poruka uravnotežena i svjesna, slanina može sudjelovati u raspravi. No, samo kao gost, ne kao stalni stanovnik.
