Danas govorimo o osteoporozi, bolesti koja postepeno slabi kosti i može se razvijati godinama bez jasnih simptoma. Mnogi ljudi misle da ova bolest pogađa samo starije osobe, ali promjene na kostima mogu početi mnogo ranije. Posebno su ugrožene žene nakon menopauze, osobe koje se malo kreću i ljudi koji ne unose dovoljno važnih hranjivih tvari.

Ova bolest godinama uništava kosti bez jasnih simptoma: Obratite pažnju na znakove koje mnogi primijete tek kada bude kasno!

U današnjem članku govorimo o osteoporozi, bolesti koja može godinama napredovati bez jasnih znakova upozorenja. Mnogi vjeruju da se slabljenje kostiju javlja isključivo u starijoj životnoj dobi, ali promjene u koštanom tkivu mogu početi mnogo ranije. Posebno su ugrožene žene nakon menopauze, starije osobe i ljudi koji imaju određene zdravstvene probleme ili nepovoljne životne navike. Najveća opasnost krije se u tome što osoba često ne zna da su joj kosti oslabljene sve dok ne dođe do prijeloma. Gubitak tjelesne visine, pogrbljeno držanje i iznenadni bolovi u leđima mogu biti znakovi koje ne treba zanemariti. U nastavku saznajte ko ima povećan rizik od osteoporoze, kako se bolest otkriva i šta možete učiniti da sačuvate zdravlje kostiju.

Kosti su živo tkivo koje se tokom cijelog života neprestano mijenja. U njima se odvijaju procesi razgradnje starog i stvaranja novog koštanog tkiva, čime organizam održava njihovu čvrstoću i sposobnost da podnose svakodnevna opterećenja.

Međutim, kako godine prolaze, ravnoteža između ova dva procesa može se promijeniti. Kada razgradnja počne nadmašivati obnavljanje, koštana masa se postepeno smanjuje, a unutrašnja struktura kostiju postaje slabija.

Upravo takve promjene karakteristične su za osteoporozu, hroničnu bolest koja povećava mogućnost prijeloma čak i nakon relativno malih povreda.

Posebno zabrinjava činjenica da se slabljenje kostiju najčešće ne može osjetiti. Čovjek može normalno hodati, raditi i obavljati svakodnevne poslove, a da pritom ne zna da mu je rizik od prijeloma znatno povećan.

Zašto osteoporozu nazivaju tihom bolešću?

Osteoporoza se često opisuje kao tiha bolest zato što u svojim početnim fazama uglavnom ne izaziva karakteristične simptome.

Za razliku od mnogih drugih zdravstvenih problema, kod kojih se bol ili nelagoda pojavljuju relativno rano, smanjivanje koštane gustoće može trajati godinama bez primjetnih promjena.

Zbog toga neki ljudi prvi put saznaju da imaju osteoporozu tek nakon prijeloma.

Posebno su česti prijelomi kuka, kralježaka i ručnog zgloba. Oni mogu nastati nakon pada ili druge povrede koja kod osobe sa zdravijim kostima ne bi nužno izazvala tako ozbiljne posljedice.

Prijelom kuka posebno je značajan zdravstveni problem u starijoj životnoj dobi, jer može zahtijevati operativno liječenje, dugotrajan oporavak i rehabilitaciju.

Prijelomi kralježaka također mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući bolove u leđima, smanjenje tjelesne visine i promjene u držanju.

U pojedinim slučajevima prijelom kralješka ne izaziva izrazito jaku bol, zbog čega može ostati neprepoznat određeno vrijeme.

Upravo zato odsustvo bolova nije pouzdan znak da su kosti dovoljno čvrste.

Važno je na vrijeme prepoznati faktore rizika i, kada za to postoji razlog, razgovarati s ljekarom o odgovarajućim pregledima.

Ova bolest ne utiče samo na pojedinačne kosti nego može promijeniti svakodnevni život osobe.

Nakon ozbiljnijeg prijeloma mogu se pojaviti poteškoće s hodanjem, obavljanjem kućnih poslova i održavanjem samostalnosti. Zato je prevencija važna mnogo prije nego što se dogodi prva ozbiljna povreda.

Ko ima najveći rizik od razvoja osteoporoze?

Na razvoj osteoporoze utiče više faktora, a njihovo djelovanje može se međusobno povezivati.

Jedan od najvažnijih jeste životna dob. Kako starimo, prirodni procesi obnavljanja kostiju postaju manje efikasni, zbog čega se koštana masa kod mnogih ljudi postepeno smanjuje.

Ipak, starost nije jedini razlog zbog kojeg se bolest može razviti.

Žene nakon menopauze posebno su izložene riziku.

Tokom menopauze dolazi do značajnog smanjenja nivoa estrogena, hormona koji ima važnu ulogu u očuvanju koštanog tkiva.

Pad estrogena može ubrzati gubitak koštane mase, zbog čega se rizik od osteoporoze i prijeloma kod žena povećava nakon menopauze.

Međutim, bolest ne pogađa samo žene.

Muškarci također mogu razviti osteoporozu, naročito u starijoj dobi ili ako imaju određene bolesti i druge faktore rizika.

Nasljedne osobine također mogu biti važne.

Osobe čiji su roditelji imali osteoporozu, a posebno prijelom kuka, mogu biti izložene većem riziku.

Porodična historija zato predstavlja jednu od informacija koje je korisno spomenuti tokom ljekarskog pregleda.

Posebnu pažnju zahtijevaju i raniji prijelomi nakon manjih povreda.

Ako osoba slomi kost nakon pada s vlastite visine, to može predstavljati upozoravajući znak smanjene koštane čvrstoće.

Takve situacije ne treba posmatrati samo kao posljedicu nespretnosti ili slučajnosti, naročito kod starijih osoba.

Prethodni prijelom može biti važan pokazatelj rizika od budućih prijeloma i razlog za dodatnu procjenu zdravlja kostiju.

Važno je razumjeti da prisustvo jednog faktora rizika ne znači da će se bolest sigurno razviti.

Međutim, kada se više faktora udruži, potreba za procjenom koštanog zdravlja može biti veća.

Ove svakodnevne navike mogu postepeno oslabiti kosti

Osim nasljednih osobina, godina i hormonalnih promjena, na zdravlje kostiju utiču i određene životne navike.

Jedna od njih jeste nedovoljna fizička aktivnost.

Kosti se prilagođavaju opterećenjima kojima su izložene. Redovno kretanje i odgovarajuće vježbe mogu pomoći u očuvanju koštane mase, mišićne snage i ravnoteže.

Posebno se preporučuju aktivnosti koje uključuju opterećenje vlastitom tjelesnom težinom, poput hodanja, kao i vježbe snage prilagođene mogućnostima osobe.

Vježbe ravnoteže imaju dodatnu važnost jer mogu pomoći u smanjenju rizika od padova.

To je posebno korisno kod starijih osoba, kod kojih i manji pad može izazvati ozbiljan prijelom.

Međutim, fizička aktivnost mora biti prilagođena zdravstvenom stanju.

Osobe koje već imaju osteoporozu ili su ranije imale prijelome kralježaka trebaju se posavjetovati sa stručnjakom o tome koje su vježbe sigurne.

 

Nedovoljan unos važnih hranjivih tvari također može uticati na kosti.

Kalcij predstavlja jedan od osnovnih minerala koštanog tkiva, dok vitamin D pomaže organizmu da ga pravilno apsorbuje.

Proteini su također važni za održavanje mišića i kostiju.

Ako prehrana duže vrijeme ne osigurava odgovarajuće količine ovih hranjivih tvari, zdravlje kostiju može biti narušeno.

Posebnu pažnju treba obratiti i na izrazito nisku tjelesnu težinu, koja je povezana s povećanim rizikom od osteoporoze.

Pušenje predstavlja još jedan nepovoljan faktor, dok prekomjerna konzumacija alkohola može povećati rizik od padova i prijeloma.

Zbog toga je važno brinuti o zdravlju kostiju kroz više svakodnevnih navika, a ne samo uzimanjem određenog suplementa.

Posebno je korisno usvajati zdrave navike prije nego što se pojave zdravstveni problemi.

Koštana masa se gradi tokom djetinjstva i mladosti, a zdravlje kostiju u kasnijoj životnoj dobi dijelom zavisi i od toga koliko je koštanog tkiva organizam ranije razvio.

Zbog toga briga o kostima nije važna samo za starije osobe, nego tokom cijelog života.

Određene bolesti i lijekovi mogu povećati rizik od osteoporoze

Pored životnih navika, na čvrstoću kostiju mogu uticati i određeni zdravstveni problemi.

Među bolestima koje mogu biti povezane s povećanim rizikom nalaze se reumatoidni artritis, celijakija i pojedini hormonski poremećaji.

Hronične bolesti mogu uticati na koštano tkivo na različite načine, uključujući upalne procese, poremećenu apsorpciju hranjivih tvari ili smanjenu fizičku aktivnost.

Važnu ulogu može imati i dugotrajna upotreba određenih lijekova.

Posebno se izdvajaju glukokortikoidi, koji se koriste u liječenju različitih upalnih, autoimunih i drugih bolesti.

Ovi lijekovi mogu biti veoma važni za kontrolu određenih zdravstvenih stanja, ali njihova dugotrajna sistemska upotreba može dovesti do gubitka koštane mase.

Rizik zavisi od doze, trajanja liječenja i individualnih karakteristika pacijenta.

Osobe koje koriste takvu terapiju ne trebaju je samostalno prekidati.

Nagli prekid pojedinih glukokortikoidnih lijekova može biti opasan, posebno nakon dužeg korištenja.

Umjesto toga, potrebno je razgovarati s ljekarom o procjeni rizika od osteoporoze i eventualnim mjerama zaštite kostiju.

U određenim slučajevima mogu biti potrebni dodatni pregledi, promjene životnih navika ili posebno liječenje za smanjenje rizika od prijeloma.

Tri znaka upozorenja koja ne treba zanemariti

Iako se osteoporoza često razvija bez simptoma, određene promjene mogu ukazivati na posljedice oslabljenog koštanog tkiva.

Jedna od njih jeste primjetno smanjenje tjelesne visine.

Tokom starenja visina se može donekle promijeniti zbog različitih razloga, ali veći gubitak visine zahtijeva dodatnu pažnju.

1. Gubitak nekoliko centimetara visine.

Ako osoba tokom odrasle dobi izgubi četiri ili više centimetara visine, to može biti znak da je došlo do promjena na kralježnici, uključujući moguće prijelome kralježaka.

Takvi prijelomi ponekad se događaju bez izrazito snažnih bolova.

Zbog toga se gubitak visine ne bi trebao automatski pripisivati samo prirodnom starenju.

2. Sve izraženije pogrbljeno držanje.

Promjene u držanju tijela također mogu predstavljati upozoravajući znak.

Kada dođe do kompresijskih prijeloma određenih kralježaka, može se promijeniti oblik kičmenog stuba, što kod nekih osoba dovodi do izraženijeg pogrbljenog položaja.

Ipak, pogrbljenost može imati i druge uzroke, uključujući mišićnu slabost i promjene povezane s držanjem.

Zbog toga se dijagnoza ne može postaviti samo na osnovu izgleda leđa.

3. Iznenadna ili snažna bol u leđima.

Bol u leđima veoma je česta tegoba i najčešće nije posljedica osteoporoze.

Međutim, kada se jaka bol pojavi iznenada, posebno kod starije osobe ili nakon manjeg opterećenja, potrebno je razmotriti mogućnost prijeloma kralješka.

Takva bol zahtijeva odgovarajuću medicinsku procjenu.

Ako je praćena slabošću nogu, poremećajem osjeta ili problemima s kontrolom mokrenja i stolice, potrebna je hitna medicinska pomoć.

Važno je zapamtiti da mnogi ljudi s osteoporozom nemaju nijedan od navedenih simptoma.

Zbog toga se na pregled ne treba odlučiti tek kada se pojavi bol ili drugi očigledan problem.

Osobe koje imaju više faktora rizika trebaju razgovarati sa svojim ljekarom o potrebi za procjenom koštanog zdravlja.

Kako se otkriva osteoporoza i šta pokazuje DXA pregled?

Jedna od najvažnijih metoda za procjenu mineralne gustoće kostiju jeste DXA, odnosno dvoenergetska rendgenska apsorpciometrija.

Ova pretraga omogućava mjerenje mineralne gustoće kostiju, najčešće u području kuka i lumbalne kralježnice.

Dobijeni rezultati koriste se za procjenu smanjene koštane gustoće i postavljanje dijagnoze osteoporoze prema odgovarajućim kriterijima.

Pregled je neinvazivan i koristi malu dozu rendgenskog zračenja.

Međutim, ne mora svaka osoba automatski obavljati DXA pregled samo zato što je dostigla određene godine.

Odluka zavisi od dobi, spola, ranijih prijeloma i drugih faktora rizika.

Ljekar može koristiti i odgovarajuće alate za procjenu vjerovatnoće budućih prijeloma.

Osim mjerenja koštane gustoće, u određenim slučajevima potrebne su i laboratorijske pretrage kako bi se utvrdilo postoji li dodatni zdravstveni problem koji utiče na kosti.

Na osnovu ukupnih rezultata odlučuje se jesu li dovoljne preventivne mjere ili je potrebno uvesti odgovarajuću terapiju.

Za osobe kod kojih je rizik od prijeloma visok postoje lijekovi koji mogu pomoći u njegovom smanjenju.

Vrsta liječenja zavisi od zdravstvenog stanja, rezultata pregleda i individualnog rizika.

Kako zaštititi kosti i smanjiti mogućnost ozbiljnih prijeloma?

Međunarodna zaklada za osteoporozu, poznata kao IOF, povodom Svjetskog dana osteoporoze posebno naglašava važnost brige o kostima tokom cijelog života.

Jedan od osnovnih koraka jeste uravnotežena prehrana koja osigurava dovoljno kalcija, vitamina D i proteina.

Kalcij se može unositi kroz mliječne proizvode, određeno zeleno povrće i obogaćene prehrambene proizvode.

Vitamin D organizam može stvarati pod uticajem sunčeve svjetlosti, a nalazi se i u pojedinim namirnicama. Kod osoba koje imaju nedostatak može biti potrebna suplementacija prema preporuci zdravstvenog radnika.

Važno je izbjegavati samostalno uzimanje velikih doza vitamina D ili kalcija jer prekomjeran unos također može izazvati zdravstvene probleme.

Osim prehrane, redovna fizička aktivnost jedna je od važnih mjera za očuvanje kostiju i mišića.

Hodanje, vježbe snage i aktivnosti za ravnotežu mogu doprinijeti boljoj pokretljivosti i smanjenju rizika od padova.

Kod osoba koje već imaju osteoporozu izbor vježbi potrebno je prilagoditi mogućnostima i riziku od prijeloma.

Posebno važna mjera u starijoj dobi jeste sprečavanje padova.

U domu treba obratiti pažnju na klizave podove, loše osvjetljenje, nestabilne tepihe i druge prepreke koje mogu povećati rizik od povrede.

Odgovarajuća obuća, pomagala za hodanje kada su potrebna i redovna provjera vida također mogu doprinijeti sigurnosti.

Izbjegavanje pušenja i ograničavanje alkohola dodatno su korisne navike.

Redovni pregledi i pravovremeno liječenje posebno su važni za osobe kod kojih je osteoporoza već potvrđena.

Osteoporoza ne mora biti neizbježna posljedica starenja, iako se njen rizik povećava s godinama. Na neke faktore ne možemo uticati, poput genetike ili prethodnih hormonalnih promjena, ali postoje brojne navike koje mogu doprinijeti očuvanju koštanog zdravlja.

Posebno je važno ne čekati pojavu prijeloma da bismo počeli razmišljati o zdravlju kostiju. Osobe koje imaju porodičnu historiju osteoporoze, prethodne prijelome nakon manjih povreda ili koriste lijekove koji mogu oslabiti kosti trebaju razgovarati s ljekarom o svom riziku.

Gubitak visine, novo pogrbljeno držanje i jaka bol u leđima mogu biti upozoravajući znakovi, ali bolest može postojati i kada nema nijedne očigledne tegobe. Upravo zato su procjena faktora rizika i odgovarajući pregledi važni za pravovremeno prepoznavanje problema.

Briga o kostima predstavlja dugoročan proces koji uključuje prehranu, kretanje, prevenciju padova i odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Pravovremeno otkrivanje osteoporoze i, kada je potrebno, odgovarajuće liječenje mogu pomoći u smanjenju rizika od ozbiljnih prijeloma i očuvanju samostalnosti u kasnijim godinama života.