Danas pišemo o jednom zdravstvenom stanju za koje mnogi nisu ni čuli a koje nije tako rijetko. Radi se o metaboličkom sindromu koji predstavlja jddnu skupinu raznih poremećaja a koji mogu ugroziti naše srce i kardiovaskuarni sistem. Jako je važno osluškivati signale koje nam tijelo šalje i reagovati na vrijeme.

Metabolički sindrom može dugo prolaziti neprimijećeno: Doktorka upozorila na pet važnih pokazatelja

Metabolički sindrom nije jedna bolest, već skup poremećaja koji se javljaju zajedno i mogu značajno povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Doktorka Danijela Jevtić iz Hitne pomoći objasnila je da posebnu pažnju treba obratiti na pet pokazatelja – povišen krvni pritisak, povećan obim struka, višu jutarnju vrijednost glukoze, povišene trigliceride i snižen HDL holesterol. Prema njenim riječima, prisustvo tri od tih pet faktora već predstavlja razlog da se rizik shvati ozbiljno.

Problem sa metaboličkim sindromom jeste u tome što se njegovi pojedinačni elementi često posmatraju odvojeno. Jedna osoba ima povišen pritisak, druga povećan šećer u krvi, treća višak masnog tkiva oko struka, a četvrta promijenjene masnoće u krvi. Međutim, kada se više takvih poremećaja pojavi istovremeno kod iste osobe, ukupni rizik postaje znatno veći.

Doktorka Jevtić je u Jutarnjem programu RTS-a objasnila da metabolički sindrom predstavlja upravo takvu kombinaciju metaboličkih poremećaja. Prema njenim riječima, oni zajedno stvaraju povoljniju podlogu za razvoj kardiovaskularnih bolesti, pa se problem ne bi trebao svoditi samo na jedan laboratorijski nalaz ili pojedinačni simptom.

Pet pokazatelja na koje treba obratiti pažnju

Među prvim parametrima koje je doktorka izdvojila nalazi se krvni pritisak. Kao vrijednost koja zahtijeva pažnju navela je pritisak iznad 135 sa 80. Povišene vrijednosti ne moraju uvijek stvarati izražene simptome, zbog čega mnogi ljudi ne znaju da problem postoji dok slučajno ne izmjere pritisak.

Drugi važan pokazatelj jeste povećan obim struka, i kod žena i kod muškaraca. Masno tkivo koje se nakuplja u području stomaka ne posmatra se samo kao estetski problem, već može biti povezano s drugim metaboličkim poremećajima koji se pojavljuju u istom sklopu.

Treći parametar je jutarnja vrijednost glukoze u krvi. Doktorka je navela vrijednost veću od 6,1 kao jedan od znakova koji ulaze u procjenu metaboličkog sindroma. Povišena glukoza može ukazivati da organizam ima poteškoće u regulaciji šećera u krvi, posebno kada se istovremeno pojavljuju i drugi faktori rizika.

Četvrti pokazatelj odnosi se na trigliceride. Vrijednosti veće od 1,7 doktorka je navela kao jedan od kriterija na koji treba obratiti pažnju. Trigliceridi su vrsta masnoća u krvi, a njihov povišen nivo često se posmatra zajedno sa ostalim parametrima lipidnog statusa.

Peti element je sniženi HDL holesterol. HDL se često naziva „dobrim“ holesterolom jer ima važnu ulogu u transportu holesterola kroz organizam. Kada je njegova vrijednost snižena, a istovremeno postoje i drugi metabolički poremećaji, ukupna slika može biti nepovoljnija.

Zašto kombinacija faktora predstavlja veći problem od jednog nalaza?

Metabolički sindrom je važan upravo zato što ne govori o izolovanom problemu. Jedna vrijednost može odstupati iz različitih razloga, ali kada se istovremeno pojave povišen pritisak, promijenjene masnoće u krvi, povećan obim struka i povišena glukoza, to znači da više sistema u organizmu pokazuje znake metaboličkog opterećenja.

Doktorka je upozorila da takva kombinacija može olakšati nastanak kardiovaskularnih bolesti. Posebno je naglasila rizik od infarkta, ali i mogućnost naprasne srčane smrti kada se faktori udruže i ostanu nekontrolisani.

To, naravno, ne znači da će osoba koja ima tri kriterija sigurno doživjeti infarkt. Smisao ovih pokazatelja jeste u procjeni rizika i prepoznavanju problema prije nego što dođe do ozbiljne komplikacije. Upravo zbog toga su redovne kontrole pritiska, glukoze i masnoća u krvi važne čak i kod ljudi koji se trenutno osjećaju dobro.

Posebno je problematično što osoba može godinama imati više faktora rizika, a da pritom nema dramatične simptome. Povišen pritisak, poremećaj glukoze i promjene masnoća u krvi često ne izazivaju bol niti neku jasnu tegobu koja bi odmah natjerala osobu da ode ljekaru.

Zato mjerenje i laboratorijske kontrole imaju veliku vrijednost. Problem je mnogo lakše prepoznati kada se brojevi prate, nego čekati da se pojavi komplikacija koja će tek tada pokazati da je rizik postojao duže vrijeme.

Nije važan samo struk: doktorka spomenula i obim vrata

Doktorka Jevtić je upozorila da obim struka nije jedino mjerenje koje može biti korisno u procjeni rizika. Prema njenim riječima, veliki obim vrata takođe može predstavljati podlogu za razvoj opasnih bolesti krvnih sudova.

Ona je pomenula i visoku frekvenciju pulsa. Objasnila je da se puls može osjetiti postavljanjem tri prsta u području korijena palca i brojanjem otkucaja. Ubrzana frekvencija može biti jedan od faktora koji pogoduje kardiovaskularnim bolestima, posebno kada se pojavljuje zajedno s drugim rizičnim parametrima.

Uz to je skrenula pažnju i na prekide disanja kod gojaznih osoba. Takvi prekidi tokom spavanja mogu predstavljati dodatno opterećenje za organizam i često se posmatraju u širem kontekstu zdravstvenih problema povezanih s viškom kilograma i kardiovaskularnim rizikom.

Ovakvi pokazatelji ne služe da bi osoba sama sebi postavljala dijagnozu, već da bi lakše prepoznala kada postoji više razloga da se obrati ljekaru. Veliki obim struka, povišen pritisak i promijenjene laboratorijske vrijednosti imaju mnogo veći značaj kada se posmatraju zajedno nego kada se svaki nalaz tumači odvojeno.

Nedostatak fizičke aktivnosti kao bolest modernog doba

Poseban dio upozorenja odnosio se na fizičku neaktivnost. Doktorka je odsustvo fizičke aktivnosti nazvala bolešću modernog doba, naglašavajući da se više ne radi samo o životnoj navici, već o problemu koji može imati konkretne zdravstvene posljedice.

Savremeni način života često podrazumijeva višesatno sjedenje na poslu, vožnju automobilom i sve manje spontanog kretanja tokom dana. Kada se tome pridruže višak kilograma, nepravilna ishrana i drugi faktori rizika, metaboličko opterećenje može postati još izraženije.

Upravo zato nije dovoljno posmatrati metabolički sindrom samo kroz laboratorijske nalaze. Način života, količina svakodnevnog kretanja i tjelesna težina predstavljaju dio iste slike i mogu utjecati na više faktora odjednom.

Osoba koja primijeti da ima više navedenih kriterija ne bi trebala pokušavati da sama procijeni koliki je njen rizik. Krvni pritisak, obim struka, glukoza, trigliceridi i HDL holesterol zajedno daju korisne informacije, ali ih treba tumačiti u kontekstu cjelokupnog zdravstvenog stanja.

Posebno je korisno reagovati prije pojave komplikacija. Redovna kontrola pritiska i laboratorijskih parametara može otkriti problem u periodu kada osoba još nema izražene tegobe, a upravo tada promjena životnih navika i odgovarajuće liječenje mogu imati najveći smisao.

Metabolički sindrom zato ne treba posmatrati kao jednu dijagnozu koja se vidi na prvi pogled. Riječ je o sklopu znakova koji zajedno upozoravaju da metabolizam i kardiovaskularni sistem mogu biti pod većim opterećenjem nego što osoba osjeća u svakodnevnom životu.

Poruka doktorke Jevtić jeste da nije potrebno čekati dramatičan simptom. Ako se kod iste osobe udruže povišen pritisak, povećan obim struka, povišena jutarnja glukoza, visoki trigliceridi i snižen HDL, posebno kada su prisutna najmanje tri od ovih pokazatelja, to je razlog da se zdravstveno stanje detaljnije procijeni.

Jednako je važno obratiti pažnju na svakodnevno kretanje, tjelesnu težinu i druge znakove poput ubrzanog pulsa ili prekida disanja tokom sna. Metabolički sindrom se upravo zato smatra važnim upozorenjem – ne zato što svaki pojedinačni nalaz mora značiti ozbiljnu bolest, već zato što njihovo udruživanje može značajno povećati rizik i pokazati da je vrijeme za ozbiljniju brigu o zdravlju.

“`