Za opaku bolest odnosno karcinom još uvijek nije pronađen efikasan lijek i zato je jako važno da se ona otkrije u ranoj fazi. To može biti jako teško jer vrlo često su simptomi zanemarivi a danas govorimo o jednom koji mnogi osjete. Ne obraćaju pažnju na bol u leđima i nikada ga ne povezuju sa karcinomom.

Nova bol u leđima poslije pedesete: kada je vrijeme za pregled, a ne za čekanje

Bol u leđima toliko je česta tegoba da je mnogi s vremenom počnu doživljavati kao normalan dio svakodnevice, naročito poslije pedesete godine. Dugo sjedenje, fizički rad, podizanje tereta ili nezgodan položaj tokom spavanja zaista mogu izazvati zatezanje i probadanje, ali novu bol koja se ponaša potpuno drugačije od ranijih tegoba ne bi trebalo automatski pripisati godinama. Posebnu pažnju zaslužuje bol koja traje, javlja se i u mirovanju, remeti san ili nema očigledan razlog. Takvi simptomi ne znače automatski ozbiljnu bolest, ali predstavljaju dobar razlog da se o njima razgovara s ljekarom.

Mnogi ljudi veoma dobro poznaju svoj uobičajeni obrazac bolova u leđima. Nakon napornog dana tegoba se pojača, određeni pokret zaboli, a nakon odmora ili promjene položaja stanje počne da se smiruje. Upravo ta povezanost s fizičkim opterećenjem često govori mnogo o prirodi problema.

Drugačiju pažnju zahtijeva situacija u kojoj se bol pojavi bez jasnog povoda ili više ne reaguje onako kako je osoba navikla. Čovjek legne, promijeni položaj ili pokuša odmoriti, ali nelagoda ostaje gotovo ista. Tada nije korisno odmah pretpostaviti da se radi samo o umornim mišićima ili još jednoj posljedici dugogodišnjeg opterećenja kičme.

Najvažnije je prepoznati kada se obrazac bola promijenio

Uobičajeni mehanički bolovi često imaju prepoznatljiv tok. Mogu se pojačati pri saginjanju, okretanju tijela, podizanju tereta ili nakon dužeg boravka u istom položaju. Odmor i rasterećenje tada često donose barem određeno poboljšanje.

Ako nova tegoba nema takav obrazac, to je podatak koji vrijedi zapamtiti. Posebno je značajno ako se bol prvi put javlja bez pada, povrede, teškog fizičkog rada ili naglog pokreta koji bi mogao objasniti njen nastanak.

Kod osoba starijih od 50 godina ljekari obraćaju više pažnje na nove i neobjašnjive tegobe zato što se s godinama mijenja spektar mogućih uzroka. To nikako ne znači da je svaka nova bol znak ozbiljne bolesti. Naprotiv, problemi s mišićima, zglobovima, diskovima i drugim strukturama kičme ostaju mnogo češća objašnjenja.

Među ozbiljnijim stanjima koja ponekad mogu uključivati bolove u kostima nalaze se i određene maligne bolesti. Neke vrste raka, uključujući rak dojke, prostate, pluća, bubrega i štitne žlijezde, u određenim okolnostima mogu se proširiti na koštani sistem, uključujući kičmeni stub. Bolovi u kostima mogu se pojaviti i kod multiplog mijeloma.

Ipak, takav podatak mora se posmatrati u pravom kontekstu. Sama činjenica da osobu bole leđa nije dokaz da ima malignu bolest. Jedan simptom vrlo rijetko može samostalno dati odgovor, zbog čega je mnogo važnije procijeniti cijelu kliničku sliku nego unaprijed zaključivati šta je uzrok.

Bol koja remeti san ili ne prestaje u mirovanju zaslužuje pažnju

Jedna od promjena koju vrijedi spomenuti ljekaru jeste bol koja se uporno javlja tokom noći. Ako osoba počinje da se budi zbog leđa, teško pronalazi položaj u kojem može spavati ili osjeća da bol ostaje gotovo jednaka bez obzira na odmor, to predstavlja važan podatak.

Takav obrazac razlikuje se od brojnih uobičajenih mišićnih bolova koji se smanjuju nakon prestanka aktivnosti. Noćni bol, međutim, ni u kom slučaju nije automatski dokaz malignog procesa. Postoji niz drugih stanja koja mogu izazivati noćne tegobe, zbog čega je samostalno postavljanje dijagnoze na osnovu ovog simptoma nepouzdano.

Važan pokazatelj je i vrijeme. Bol nastala poslije fizičkog napora često počinje da slabi tokom narednih dana. Ako tegoba ostaje ista sedmicama, ponavlja se bez jasnog objašnjenja ili čak postaje izraženija, korisno je potražiti stručnu procjenu.

Posebno treba obratiti pažnju kada osoba ne može povezati početak bola ni sa jednim konkretnim događajem. Nije bilo pada, naglog pokreta, dizanja teškog tereta niti nekog drugog očiglednog razloga, a bol se ipak pojavila i traje. Dodatni razlog za razgovor s ljekarom može biti i situacija u kojoj uobičajeni načini ublažavanja više ne donose očekivano olakšanje.

To je jedan od razloga zbog kojih jednostavna rečenica „bole me leđa“ ne daje dovoljno informacija. Dvije osobe mogu opisivati približno isti intenzitet bola, dok njegov uzrok i obrazac mogu biti potpuno različiti.

Većina ljudi najčešće govori o bolovima u donjem dijelu leđa, što nije iznenađujuće s obzirom na opterećenje kojem je ovaj dio tijela svakodnevno izložen. Dugo sjedenje, fizički rad ili nepravilno podizanje predmeta mogu doprinijeti takvim tegobama.

Zato osoba može biti dodatno iznenađena kada se nova bol pojavi u srednjem dijelu leđa. Ako je takva tegoba uporna, stalna i ne postoji jasan razlog zbog kojeg je nastala, ne bi je trebalo bez razmišljanja pripisati lošem držanju ili godinama.

Prilikom pregleda korisno je precizno opisati gdje se bol nalazi. Važno je i da li je ograničena na jedno područje ili se širi prema drugim dijelovima tijela, da li se mijenja tokom kretanja i postoji li položaj u kojem je manja ili veća.

Takvi detalji mogu ljekaru pomoći mnogo više od opšteg opisa. Nije cilj da pacijent sam utvrđuje uzrok, već da što preciznije prenese informacije koje mogu usmjeriti dalju procjenu.

Istovremeno, nije korisno da svaka neobična bol odmah izazove strah od najtežeg scenarija. Većina bolova u leđima nije povezana s malignim bolestima. Strah može navesti osobu da svaki novi osjećaj tumači kao potvrdu ozbiljne dijagnoze, iako za takav zaključak nema dovoljno podataka.

Razumniji pristup nalazi se između ignorisanja i panike. Potrebno je posmatrati promjenu, obratiti pažnju na njen tok i potražiti medicinsku procjenu kada obrazac nije uobičajen ili kada se bol ne smiruje.

Šta je korisno reći ljekaru na pregledu?

Kada se osoba javi zbog nove ili uporne boli u leđima, detalji mogu biti izuzetno važni. Korisno je zapamtiti kada se bol prvi put pojavila i da li je njen početak bio iznenadan ili postepen. Treba što preciznije pokazati i mjesto na kojem se javlja.

Ljekaru je važno reći da li je bol stalna ili povremena, da li se širi prema drugim dijelovima tijela i šta je pojačava ili ublažava. Posebno treba naglasiti ako se tegoba ne smanjuje nakon odmora ili ako osoba zbog nje ne može normalno spavati.

Vrijedi spomenuti i činjenicu da se bol pojavila bez očiglednog razloga, kao i eventualnu promjenu reakcije na uobičajene načine ublažavanja tegoba. Kada se sve informacije sagledaju zajedno, ljekar može procijeniti postoji li potreba za dodatnim pregledima ili pretragama.

Nije potrebno unaprijed pokušavati pogoditi koja bi pretraga trebalo da se uradi. Izbor daljeg postupka zavisi od simptoma, pregleda, zdravstvene istorije i drugih podataka koji se razlikuju od osobe do osobe.

Najvažnije je ne zanemarivati činjenicu da vlastito tijelo ponekad šalje drugačiji signal nego ranije. Osoba koja godinama povremeno ima bol nakon fizičkog rada vjerovatno dobro zna kako takva tegoba izgleda i koliko traje. Kada se pojavi nešto što se ne uklapa u taj poznati obrazac, upravo je ta razlika vrijedna pažnje.

Nova i uporna bol u leđima poslije pedesete godine zato nije razlog za automatski strah, ali nije ni simptom koji treba mjesecima pretrpjeti samo uz objašnjenje da su za sve krive godine. Posebno je važno reagovati ako tegoba traje, javlja se tokom noći ili u mirovanju i ako se ponaša potpuno drugačije od prethodnih bolova.

Pravovremeni razgovor s ljekarom može pomoći da se ustanovi radi li se o čestom problemu s mišićima ili strukturama kičme, stanju koje zahtijeva određeno liječenje ili simptomu zbog kojeg su potrebne dodatne provjere. Upravo takav smiren i pravovremen pristup omogućava da se uzrok razjasni bez nepotrebnog nagađanja i bez ignorisanja promjene koju je tijelo već pokazalo.