Ljeti smo puno aktivniji i puno više se krećemo jer je vrijeme lijepo i sunčano. Kada dođe jesen i temperature se spuste mnogi se zavuku u kuće i jako slabo izlaze. Šetnja, kretanje i fizička aktivnost je jako važna za naše zdravlje a posebno za kardiovaskularni sistem. U nastavku saznajte detalje.
Jesen donosi manje kretanja, a to se može odraziti na cirkulaciju i kondiciju srca
Pad temperature nije jedina promjena koja dolazi sa jeseni. Neurolog i specijalista rehabilitacione medicine Aleksej Mamatov upozorava da ljudi nakon aktivnijih ljetnih mjeseci često naglo smanje količinu svakodnevnog kretanja, što se može odraziti na cirkulaciju, kondiciju i opšte stanje kardiovaskularnog sistema. Dugotrajno sjedenje, manje hodanja, promjene u ishrani i veći nivo stresa mogu zajedno stvoriti uslove u kojima se osjećaj težine u nogama, oticanje, umor ili oscilacije krvnog pritiska češće primijete. Zato kontinuitet kretanja ostaje važan i tokom hladnijeg dijela godine.
Ljeti se veliki dio svakodnevne aktivnosti odvija gotovo spontano. Ljudi više hodaju, češće borave napolju i provode manje vremena sjedeći u zatvorenim prostorijama. Dolaskom hladnijih dana taj obrazac se lako mijenja.
Šetnje postaju kraće, slobodno vrijeme se češće provodi kod kuće, a radni dan može proći uz višesatno sjedenje. Upravo ta nagla promjena može biti važnija nego što se na prvi pogled čini, posebno kod osoba koje su i ranije imale manjak fizičke aktivnosti.
POZADINA PROBLEMA
Tokom jeseni ljudi često ne primijete koliko su smanjili kretanje. Promjena se može dogoditi postepeno, ali posljedice se kod nekih osoba javljaju kroz umor, težinu u nogama, oticanje i slabiju toleranciju napora.
Mišići potkoljenice imaju važnu ulogu u vraćanju krvi prema srcu
Posebnu ulogu u cirkulaciji imaju mišići potkoljenice. Njihove kontrakcije tokom hodanja i drugih pokreta pomažu vraćanje venske krvi iz donjih dijelova tijela prema srcu.
Kada osoba dugo sjedi i rijetko ustaje, taj mehanizam radi manje efikasno. Kod nekih ljudi to se može primijetiti kao osjećaj težine u nogama, zatezanje ili oticanje koje je izraženije pred kraj dana.
To ne znači da će svaka osoba koja sjedi nekoliko sati razviti problem sa cirkulacijom, ali dugotrajan nedostatak kretanja može nepovoljno uticati na kondiciju i osjećaj lakoće u nogama.
Mamatov upravo zbog toga upozorava da jesenji prelazak na sedelački način života ne treba posmatrati kao bezazlenu sezonsku naviku. Mnogo je korisnije zadržati makar dio svakodnevne aktivnosti koja je tokom ljeta dolazila prirodno.
VAŽAN TRENUTAK
Kretanje ne mora značiti intenzivan trening. Redovna šetnja, ustajanje nakon dužeg sjedenja i nekoliko jednostavnih vježbi za noge mogu pomoći da mišićna pumpa potkoljenice ostane aktivna.
Manjak aktivnosti vremenom se osjeti i pri običnim svakodnevnim poslovima
Kada se nivo aktivnosti smanji tokom nekoliko sedmica ili mjeseci, promjene se mogu primijetiti i izvan treninga. Penjanje uz stepenice, duža šetnja ili nošenje težih stvari mogu početi djelovati napornije nego ranije.
Upravo tada lako nastaje začarani krug. Osoba se osjeća umorno pa manje hoda, a zbog manjka kretanja kondicija dodatno slabi i sljedeći fizički napor djeluje još teže.
Takav obrazac ne mora biti dramatičan. Često počinje malim promjenama: češćim korištenjem automobila, izbjegavanjem stepenica ili produženim sjedenjem nakon posla.
Zato održavanje kontinuiteta može biti praktičnije od pokušaja da se izgubljena kondicija nadoknadi povremenim iscrpljujućim treninzima. Mamatov ističe da svakodnevnih 10 do 30 minuta aktivnosti može imati više smisla za održavanje kondicije nego oslanjanje na samo jedan veoma težak trening sedmično.
Promjene u ishrani mogu dodatno opteretiti organizam
Jesen ne donosi samo manje kretanja. Kod mnogih ljudi mijenja se i način ishrane. Toplija i kaloričnija jela postaju češća, a povećava se i unos soli, šećera, kafe i drugih napitaka.
Ako se takva prehrana kombinuje sa manjim unosom vode i smanjenom fizičkom aktivnošću, organizam može reagovati drugačije nego tokom aktivnijih mjeseci.
Veći unos soli kod osjetljivih osoba može doprinijeti zadržavanju tečnosti i oscilacijama krvnog pritiska. Previše kofeina nekima može pojačati osjećaj lupanja srca, nervoze ili napetosti.
Zato nije dovoljno posmatrati samo jednu naviku. Jesenja promjena često nastaje kao kombinacija manjeg kretanja, drugačije prehrane, više vremena provedenog u zatvorenom i većeg psihičkog opterećenja.
ŠIRA SLIKA
Kardiovaskularno stanje ne zavisi samo od temperature napolju. Na njega istovremeno utiču nivo aktivnosti, ishrana, stres, san, unos tečnosti i postojeća zdravstvena stanja.
Stres se tokom jeseni kod nekih ljudi dodatno pojačava
Povratak intenzivnijem ritmu posla, škole i svakodnevnih obaveza za mnoge znači i više stresa. Ako napetost traje duže, organizam može reagovati porastom krvnog pritiska, osjećajem umora ili promjenama u ritmu rada srca.
Neke osobe mogu primijetiti lupanje srca, osjećaj da srce povremeno preskoči, nedostatak vazduha ili smanjenu toleranciju napora. Takvi simptomi ne treba automatski pripisivati stresu ili promjeni vremena.
Problemi sa krvnim pritiskom i srčanim ritmom mogu imati različite uzroke. Ako se tegobe ponavljaju ili postaju izraženije, potrebno je razgovarati sa ljekarom umjesto zaključiti da je riječ samo o sezonskoj promjeni.
Važno je pratiti kontekst u kojem se simptomi pojavljuju. Da li se javljaju tokom napora, u mirovanju, nakon kafe, poslije stresnog dana ili bez jasnog povoda? Takve informacije mogu pomoći tokom pregleda.
KADA NE TREBA SVE PRIPISATI VREMENU
Ponavljajuće lupanje srca, nepravilnosti u ritmu, izražen nedostatak vazduha, bol ili pritisak u grudima i značajne promjene krvnog pritiska zahtijevaju medicinsku procjenu.
Dobra vijest je da održavanje aktivnosti ne zahtijeva komplikovan plan. Kratka svakodnevna šetnja može biti dovoljan početak za osobu koja je tokom jeseni gotovo potpuno prestala da se kreće.
Korisno je i povremeno ustati tokom rada za stolom, nekoliko minuta prošetati ili uraditi jednostavno podizanje na prste i pokrete stopalima. Takve male pauze pomažu da višesatno sjedenje bude manje neprekidno.
Za osobe koje već redovno vježbaju, cilj može biti održavanje rutine i tokom hladnijih mjeseci. Nije potrebno povećavati intenzitet samo zato što je aktivnost sada planirana umjesto spontana.
Kontinuitet je važniji od povremenih velikih napora. Deset do trideset minuta kretanja većinu dana u sedmici može biti mnogo održivije od jednog iscrpljujućeg treninga nakon nekoliko potpuno neaktivnih dana.
Poseban oprez potreban je kod starijih osoba i ljudi koji već imaju bolesti srca, krvnih sudova, zglobova ili druge hronične probleme. Kod njih intenzitet aktivnosti treba prilagoditi trenutnom zdravstvenom stanju i individualnim mogućnostima.
To ne znači da starije osobe treba da izbjegavaju kretanje. Naprotiv, odgovarajuća i prilagođena aktivnost može biti važan dio očuvanja pokretljivosti i kondicije, ali vrstu i intenzitet treba birati razumno.
Jesen zato ne mora automatski značiti višemjesečni prelazak na potpuno sedelački način života. I kada su dani kraći i hladniji, moguće je zadržati svakodnevnu rutinu kretanja kroz šetnju, kratke vježbe kod kuće i češće prekidanje dugog sjedenja.
Najvažnije je obratiti pažnju na promjene koje tijelo šalje. Ako se odjednom pojavljuju oticanje nogu, izražena slabost, nedostatak vazduha, lupanje srca ili problemi sa krvnim pritiskom, takve simptome nije dobro jednostavno pripisati jeseni ili hladnijem vremenu.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled ili savjet ljekara. Osobe sa postojećim kardiovaskularnim bolestima, starije osobe i svi koji primijete nove ili ponavljajuće simptome treba da intenzitet aktivnosti prilagode svom zdravstvenom stanju i po potrebi potraže stručnu procjenu.
“`
