Za naše zdravlje je vrlo važno da si naši organi dobro obavljaju svoju funkciju. Među najvažnijim je svakako srce koje pumpa krv kroz tijelo i srčani ritam mora biit ujednačen i ispravan. Međutim kod mnogo ljudi dolazi do pojave preskakanja otkucaja ili jakog lupanja srca. Mi vam u nastavku donosimo detalje o aritmiji koje je potrebno da znate.

Kada srce preskoči, zalupa ili zastane: šta su aritmije i kada tražiti pomoć

Osjećaj da srce preskače, lupa ili radi drugačije nego inače može biti uznemirujući, ali često nije opasan. Ipak, kada se takvi simptomi ponavljaju, javljaju bez jasnog povoda ili ih prate vrtoglavica i slabost, vrijeme je da se obratite ljekaru – srčani ritam je suviše važan da bismo ga ignorisali.

Većinu dana ne razmišljamo o tome kako nam srce kuca – ono radi svoj posao tiho i efikasno. Tek kada se pojavi neobičan osjećaj u grudima, kada osjetimo iznenadno lupanje ili kao da je srce na trenutak zastalo, svijest o tom unutrašnjem ritmu postaje iznenada veoma jasna. Ove promjene mogu biti prolazne i bezazlene, ali mogu biti i prvi signal da nešto nije kako treba. Ubrzan puls nakon fizičke aktivnosti ili u trenucima uzbuđenja potpuno je normalna fiziološka reakcija. Srce ubrzava kako bi tijelu dostavilo više kiseonika, a zatim se polako vraća u uobičajeni ritam. Međutim, problem nastaje kada se neobični otkucaji javljaju bez očiglednog razloga, kada traju duže nego obično ili kada počnu da se ponavljaju – to je znak da je vrijeme za ozbiljniju procjenu.

Šta su zapravo aritmije i kako se prepoznaju

Termin aritmija obuhvata širok spektar poremećaja srčanog ritma. Srce može kucati prebrzo (tahikardija), presporo (bradikardija) ili nepravilno – s preskakanjem, dodatnim otkucajima ili pauzama. Kod nekih osoba aritmija se manifestuje kao osjećaj treperenja u grudima, dok drugi mogu osjetiti samo kratkotrajnu slabost ili vrtoglavicu. Važno je naglasiti da svaka promjena ritma nije znak ozbiljne bolesti. Mnoge aritmije su prolazne i potpuno bezopasne, bez potrebe za bilo kakvom terapijom. Međutim, postoje i one koje zahtijevaju pažljivo praćenje, jer mogu povećati rizik od ozbiljnijih komplikacija, poput stvaranja krvnih ugrušaka ili moždanog udara.

EKG i Holter – kada jedan snimak nije dovoljan

Prvi korak u dijagnostici srčanih aritmija obično je elektrokardiogram (EKG). Ovaj brz i bezbolan pregled bilježi električnu aktivnost srca i može otkriti mnoge nepravilnosti. Međutim, EKG ima jedno ograničenje – bilježi samo ono što se dešava u trenutku snimanja. Ako aritmija nije aktivna baš u tom kratkom periodu, nalaz može biti potpuno uredan. Upravo zato ljekari često preporučuju Holter monitoring. Riječ je o prenosivom uređaju koji pacijent nosi tokom 24 ili 48 sati, a koji kontinuirano bilježi srčani ritam za to vrijeme. Holter omogućava da se uhvate povremene aritmije koje se ne bi pojavile tokom kratkog pregleda, i da se povežu sa svakodnevnim aktivnostima, odmorom ili spavanjem.

Uzroci aritmija – mnogo više od samog srca

Na pojavu aritmija može uticati čitav niz faktora, od onih direktno povezanih sa srcem do onih koji djeluju posredno. Srčane bolesti, visok krvni pritisak i prethodni infarkti spadaju u glavne kardiovaskularne uzroke. Međutim, aritmije se često povezuju i sa poremećajima rada štitne žlijezde, promjenama nivoa kalijuma i magnezijuma u krvi, pa čak i sa stresom ili umorom. Životne navike takođe igraju važnu ulogu. Nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna ishrana, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola mogu povećati rizik od razvoja poremećaja ritma. Zato je važno sagledati cjelokupnu sliku – ljekar uvijek uzima u obzir zdravstvenu istoriju, lijekove koje pacijent koristi, životni stil i sve prisutne simptome prije nego što donese bilo kakav zaključak.

Liječenje – od praćenja do intervencije

Kada se utvrdi tačna vrsta aritmije, liječenje zavisi od njenog oblika, uzroka i rizika koji nosi. Kod blagih i prolaznih aritmija, često je dovoljno redovno praćenje bez primjene terapije. Kod drugih, ljekar može preporučiti lijekove za kontrolu ritma, lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulanse) radi smanjenja rizika od moždanog udara, ili kombinaciju oboje.   U određenim situacijama, posebno kod onih aritmija koje potiču iz specifičnih područja srca, može se primijeniti kateterska ablacija. Tokom ove procedure, kateterom se dolazi do mjesta u srcu koje generiše abnormalne impulse i tretira ga (najčešće radiofrekventnom energijom) kako bi se ti impulsi zaustavili. Kod usporenog rada srca, razmatra se ugradnja pejsmejkera – malog uređaja koji pomaže srcu da održava odgovarajući ritam.

Zdrave navike nisu zamjena za ljekarski pregled

Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola – sve su to važni stubovi prevencije kardiovaskularnih oboljenja. Međutim, važno je naglasiti da zdrave navike ne mogu zamijeniti ljekarski pregled ako se simptomi već javljaju. Ponekad se može čuti savjet da se aritmije mogu riješiti čajevima, dodacima ishrani ili promjenom ishrane. Iako ove mjere mogu biti korisne kao dio cjelokupnog zdravog načina života, one ne liječe aritmiju. Srčani poremećaji ritma su medicinski problem koji zahtijeva medicinsku procjenu. Samo ljekar može, na osnovu dijagnostike, procijeniti da li je potrebno uvesti terapiju, pratiti stanje ili primijeniti neku od procedura.

Kada se aritmija otkrije, liječenje se individualno prilagođava. Neki pacijenti će možda trebati samo redovne kontrole, drugi će dobiti terapiju lijekovima, a manji broj će zahtijevati intervencijske postupke. Ono što je najvažnije jeste da se ništa ne prepušta slučaju – svaki simptom koji se ponavlja ili izaziva nelagodu treba procijeniti.   Posebno je važno ne čekati ako se uz lupanje ili nepravilne otkucaje pojave i ozbiljniji znaci: bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, nesvjestica ili jaka slabost. Tada je potrebna hitna medicinska pomoć, bez odlaganja. Na kraju, srce je organ koji ne voli iznenađenja – njegov ritam je pažljivo usklađen sistem. Kada taj sistem zataji, čak i na trenutak, to je poruka kojoj treba pristupiti ozbiljno, ali bez panike. Razgovor sa ljekarom, dijagnostička obrada i eventualna terapija najbolji su put da se ritam vrati tamo gdje mu je mjesto – u potpuno neprimjetno, pravilno kucanje.