Danas govorimo o odnosu već odrasle djece prema svojim majkama. Majke cijeli žiovt čine sve za njih i pored beskrajne ljubavi koje im pružaju spremne su učiniti gotovo sve što od njih zatraže. Neki to maksimalno koriste pa postoje žene koje su u stvari sluškinje svojoj djeci. U nastavku saznajte šta im nikako ne biste trebali dozvoliti.
Majka ne mora trpjeti sve: Znakovi da je vrijeme postaviti granice odraslom djetetu
Ljubav između majke i djeteta jedna je od najdubljih veza koje postoje, ali ni najveća ljubav ne znači da osoba mora prihvatiti nepoštovanje, uvrede ili osjećaj da vrijedi samo onda kada nekome treba pomoć. Mnoge majke godinama pokušavaju razumjeti ponašanje svoje odrasle djece, često zaboravljajući da i one imaju pravo na mir, dostojanstvo i vlastite granice.
Majke su često prve osobe koje uskaču kada je potrebno pomoći. Od najranijih dana djetinjstva, preko školskih problema i bolesti, pa sve do izazova odraslog života, mnoge žene navikle su da potrebe svoje porodice stavljaju ispred vlastitih.
Zbog toga može biti posebno teško prihvatiti trenutak kada odraslo dijete počne da pokazuje nedostatak poštovanja. Majka tada često pokušava pronaći razlog za takvo ponašanje, uvjeravajući sebe da je riječ samo o prolaznom periodu, stresu ili životnim problemima.
Ipak, razumijevanje ne znači da treba beskonačno trpjeti. Voljeti svoje dijete i istovremeno jasno pokazati šta nije prihvatljivo nisu suprotne stvari.
Kada dijete počne umanjivati vrijednost majčinog života
Odrasla djeca prirodno imaju pravo da grade vlastiti život. Mogu imati drugačije stavove, drugačije navike i drugačije poglede na svijet. Međutim, različitost ne daje pravo na ismijavanje ili omalovažavanje svega što je roditelju bilo važno.
Za majku uspomene nisu samo stari predmeti, fotografije ili priče iz prošlosti. One predstavljaju godine njenog života, ljude koje je voljela, odluke koje je donosila i trenutke koji su oblikovali osobu kakva je danas.
Kada odraslo dijete sa podsmijehom govori da su njene uspomene nevažne ili da ono što je nekada radila nema vrijednost, možda ne shvata koliko takve riječi mogu povrijediti.
POZADINA DOGAĐAJA
Poštovanje prema roditelju ne znači da dijete mora imati iste stavove ili životne izbore. Ono se ogleda u načinu komunikacije i sposobnosti da se tuđe iskustvo sasluša bez ponižavanja i omalovažavanja.
Rečenice koje nekome mogu izgledati kao usputni komentari ponekad ostavljaju dubok trag. Izjava poput „To je bilo davno, koga briga za to?“ ne govori samo o nekoj staroj uspomeni – ona može zvučati kao poruka da majčin život i ono što je proživjela nisu važni.
„To je bilo davno, koga briga za to?“
— Rečenica koja može povrijediti majku jer umanjuje vrijednost njenih uspomena
Kada se majka traži samo onda kada je potrebna pomoć
Jedan od bolnih obrazaca u odnosima između roditelja i odrasle djece jeste situacija u kojoj kontakt postoji uglavnom onda kada postoji neki problem.
Poziv dolazi kada treba novac, savjet, pomoć oko djece, prevoz, rješavanje komplikacije ili bilo koja druga usluga. Kada se problem riješi, komunikacija ponovo postaje rijetka.
Takav odnos s vremenom može ostaviti osjećaj da majka nije važna kao osoba, već samo kao neko ko uvijek može pomoći.
Majčinska ljubav jeste snažna, ali nije neograničen izvor energije. I majka ima pravo na odmor, svoje planove, vrijeme za sebe i život koji ne mora uvijek biti usmjeren na tuđe potrebe.
VAŽAN TRENUTAK: Pomoć ne bi trebala biti obaveza koja se podrazumijeva
Kada majka stalno daje, a njene potrebe i osjećanja ostaju zanemareni, prirodno je da se zapita da li odnos ima ravnotežu. Pomoć iz ljubavi ima drugačije značenje od pomoći koja se očekuje bez zahvalnosti i poštovanja.
Nepoštovanje ne mora uvijek izgledati kao otvorena svađa. Ponekad dolazi kroz rečenice izrečene u šali: „Ti ništa ne razumiješ“, „Ti si zastarjela“ ili „Šta ti znaš o tome?“
Kada osoba ukaže da je povrijeđena, odgovor često bude da se samo šalilo. Međutim, šala prestaje biti bezazlena kada se ponavlja i kada za posljedicu ima osjećaj manje vrijednosti kod druge osobe.
Posebno je teško kada se takav način komunikacije događa pred drugim ljudima, jer majka tada može imati osjećaj da je njeno dijete namjerno prikazuje kao nesposobnu ili nevažnu.
Ravnodušnost ponekad boli više od ružnih riječi
Nisu svi oblici udaljavanja glasni. Nekada najviše boli upravo ono što izostaje – poziv, pitanje kako je, interesovanje za njeno zdravlje, planove ili svakodnevni život.
Odrasla djeca imaju svoje obaveze, porodice i probleme, i nije realno očekivati stalnu dostupnost. Ali postoji razlika između zauzetosti i potpunog odsustva interesa.
Kada godinama samo jedna strana pokušava održati odnos, majka ima pravo da se povuče i prestane stalno tražiti pažnju koju druga osoba ne pokazuje.
ŠIRA SLIKA
Odrastanje djece prirodno donosi promjene u odnosu sa roditeljima. Ipak, sloboda odraslog djeteta trebala bi uključivati i odgovornost prema ljudima koji su ga podržavali i voljeli.
Granice nisu znak manjka ljubavi
Mnogim majkama najteže pada upravo izgovaranje riječi „ne“. Navikle da pomažu, mogu imati osjećaj krivice kada odbiju zahtjev svog djeteta.
Međutim, pomagati ne znači dozvoliti da neko koristi osjećaj dužnosti ili krivice kako bi dobio ono što želi.
Postavljanje granice može izgledati jednostavno: razgovarat ću s tobom, ali ne dok me vrijeđaš. Pomoći ću koliko mogu, ali ne mogu rješavati svaki tvoj problem. Poštujem tvoje mišljenje, ali odluke o svom životu donosim sama.
Takve rečenice nisu znak hladnoće niti odbacivanja. One pokazuju da majka razumije da i njena osjećanja imaju vrijednost.
Majka ne prestaje biti majka kada postavi granicu. Ne prestaje voljeti svoje dijete zato što više ne želi trpjeti poniženje. Ljubav može postojati zajedno sa jasnim pravilima o tome kako se prema njoj treba odnositi.
Može oprostiti, ali i dalje zaštititi sebe. Može pružiti novu priliku, ali uz drugačije uslove. I može voljeti svoje dijete cijelim srcem, a ipak jasno reći da zaslužuje poštovanje.
“`
