U današnje vrijeme dosta ljudi se profesionalno opredjelilo da se bave zdravom ishranom pa imamo nutricionsite i profesore ishrane koji najčešće na društvenim mrežama dijele savjete o namirnicama. Jedna od njih je Svetlana Stanišić koja je skrenula pažnju da dvije namirnice trebamo što više izbjegavati.
Zašto čips i pomfrit nisu samo stvar kalorija: Profesorica upozorava na skrivene rizike prženja
Krompir je sam po sebi sasvim obična, često i zdrava namirnica. Međutim, kada se nađe u dubokom ulju, njegova priroda se mijenja. Profesorica Svetlana Stanišić svojevremeno je istakla da upravo čips i pomfrit spadaju u ono što ne bi često birala, ali ne samo zbog kalorija. Ono što joj je bilo ključno jeste način na koji se ove namirnice pripremaju, posebno u ugostiteljstvu, gdje se ulje često zagrijava više puta.
Problem nije u jednom povremenom obroku, već u obrascu koji se ponavlja. Kada duboko pržena hrana postane redovan dio jelovnika, tada se postavlja pitanje šta smo njome zamijenili. Da li je umjesto povrća, mahunarki ili cjelovitih žitarica, na tanjiru završila porcija prženog krompira?
Ulje, toplota i ono što nastaje tokom prženja
Kada se krompir priprema kod kuće, znamo koje ulje koristimo, koliko je dugo zagrijavano i da li je već ranije služilo za prženje. U restoranima i objektima brze hrane ta kontrola nam izmiče. Upravo je to jedna od ključnih tačaka na koje je profesorica Stanišić ukazivala. Ulje koje se više puta izlaže visokoj temperaturi prolazi kroz hemijske promjene, što može uticati na njegovu kvalitetu.
To ne znači da svaki restoran koristi isto ulje danima, ali znači da nemamo uvid u proces. Zato je preporuka da se ovakva hrana ne bira često, ne iz straha, već iz opreza i želje da prehrana bude raznovrsnija.
“Nije isto pripremiti krompir kod kuće u svježem ulju i često jesti duboko prženu hranu čiji način pripreme ne možemo kontrolisati.”
— Prof. Svetlana Stanišić
Akrilamid: Tiha pojava na visokim temperaturama
Još jedan aspekt koji čips i pomfrit dovodi u fokus jeste mogućnost stvaranja akrilamida. Ovaj spoj može nastati u škrobnim namirnicama kada se pripremaju na veoma visokim temperaturama, posebno tokom prženja i jakog pečenja. Količina koja nastaje zavisi od više faktora – temperature, trajanja pripreme, sastava namirnice i stepena zapečenosti.
Važno je naglasiti da jedna porcija pomfrita ne predstavlja zdravstveni rizik. Ali ako je duboko pržena hrana svakodnevnica, tada se ta mala količina akumulira, a istovremeno se smanjuje unos namirnica koje su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima.

ŠIRA SLIKA
Prehrana nije samo zbir pojedinačnih namirnica, već način na koji se one kombinuju i ponavljaju. Čips i pomfrit su primjer hrane koja lako postane automatizam. Njihova zamjena pečenim krompirom, salatom ili mahunarkama može značajno promijeniti kvalitet jelovnika bez velikih odricanja.
Zašto čips posebno vara osjećaj sitosti
Čips je posebno zanimljiv jer se ne doživljava kao obrok. Otvori se vrećica uz film, razgovor ili putovanje, i sadržaj nestane gotovo neprimjetno. Tek kasnije postane jasno koliko je pojedeno. Problem nije samo u kalorijama, soli i mastima, već u tome što čips ne pruža dugotrajan osjećaj sitosti, pa se lako pređe u drugi obrok bez smanjenja apetita.
Ista logika važi i za pomfrit. Kada se uz svaki hamburger ili sendvič automatski naruči velika porcija prženog krompira, tada više ne govorimo o izboru, već o obrascu. A obrasci se teško mijenjaju, ali ne i nemoguće.
Mala zamjena, velika razlika
Zdravlje srca ne zahtijeva da zauvek izbacite omiljene grickalice. Dovoljno je da ih povremeno zamijenite nečim što je slično, ali drugačije pripremljeno. Pomfrit se može pripremiti u rerni uz manje ulja, ili u aparatu na vrući zrak. Krompir se može skuvati i začiniti začinskim biljem. Čips se može zamijeniti manjom porcijom, a češće posezati za voćem, jogurtom ili orašastim plodovima.
Upravo je profesorica Stanišić svojim upozorenjem željela da podstakne na razmišljanje o učestalosti, a ne na stvaranje straha. Povremena porcija pomfrita ne poništava zdrave navike, ali svakodnevna konzumacija duboko pržene hrane može uticati na ukupni kvalitet prehrane.

Kada govorimo o zdravlju, najviše vrijedi promjena onoga što se ponavlja. Jedan obrok ne definiše našu prehranu, ali ono što radimo većinu dana – jeste. Zato je korisno obratiti pažnju na to koliko često čips i pomfrit završavaju na tanjiru, i da li ih možda možemo zamijeniti nečim što će našem tijelu dati više od kratkotrajnog zadovoljstva.
Na kraju, nije presudno da li ste juče pojeli porciju pomfrita. Ono što zaista govori o vašim navikama jeste ono što birate većinu dana. U toj razlici između povremenog uživanja i svakodnevne rutine leži najpraktičnija poruka: nije potrebno odreći se svega što volimo, ali vrijedi paziti da ono što bi trebalo da bude izuzetak ne postane pravilo.










