Danas govorimo o najvećem organu koji imamo a to je naša koža. Na njoj se mogu pojaviti razne promjene poput osipa ili rana ili crvenih tačkica koje se počnu iznenada pojavljivati. U nastavku teksta saznajte šta su one u stvari i da li su opasne. Također otkrijte i kada je neophodno da posjetite doktora.

Crvene tačkice na koži često su bezazlene, ali neke promjene ipak treba provjeriti

Pojava male crvene tačkice na koži može izazvati zabrinutost, naročito kada je osoba sigurna da je ranije nije imala. U velikom broju slučajeva takva promjena može biti angioma, odnosno benigna vaskularna promjena nastala od krvnih sudova. Najčešći oblik koji se pojavljuje kod odraslih poznat je kao cherry angioma i uglavnom ne predstavlja zdravstvenu opasnost niti zahtijeva liječenje. Ipak, nije svaka crvena promjena na koži automatski angioma, pa promjenu koja raste, mijenja izgled, učestalo krvari ili izaziva sumnju treba pokazati ljekaru ili dermatologu.

Angiome se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela i često su veoma male. Mogu biti crvene, ali nijansa kod pojedinih promjena može ići prema plavoj ili ljubičastoj boji. DermNet navodi da su cherry angiome obično čvrste, male papule, najčešće veličine između 0,1 i jednog centimetra, te da se kod jedne osobe može pojaviti više ovakvih promjena.

Njihova pojava sama po sebi uglavnom nije razlog za paniku. Problem nastaje kada svaku novu crvenu tačku unaprijed proglasimo angiomom bez pregleda, jer druge kožne promjene ponekad mogu izgledati slično. Zato je korisnije pratiti ponašanje promjene nego donositi zaključak isključivo na osnovu boje.

Šta su angiome i zašto se pojavljuju?

Angioma je naziv za benignu vaskularnu promjenu kože povezanu s krvnim sudovima. Kod cherry angiome riječ je o kapilarnoj vaskularnoj leziji koja se može pojaviti i kod mlađih osoba, ali njihov broj s godinama obično raste. DermNet navodi da su naročito česte nakon četrdesete godine života, iako nisu ograničene samo na stariju populaciju.

Uprkos tome što su veoma česte, tačan razlog zbog kojeg nastaju nije potpuno razjašnjen. Zabilježena je i moguća porodična sklonost, dok su istraživanja pronašla određene somatske genske promjene u pojedinim angiomima. To, međutim, ne znači da se svaka pojava može povezati s jednim jasnim uzrokom ili određenom životnom navikom.

U izvornom tekstu zdrava prehrana i životne navike navode se kao način prevencije angioma. Takvu tvrdnju ipak ne treba predstavljati kao dokazanu medicinsku činjenicu. Budući da se uzrok cherry angioma još ne smatra potpuno poznatim, trenutno nema pouzdano utvrđene metode kojom bi se njihov nastanak sa sigurnošću mogao spriječiti samo određenom hranom ili stilom života.

To ne umanjuje opšti značaj uravnotežene prehrane i zdravih navika za zdravlje kože i organizma, ali je važno razlikovati opšte preporuke od specifične prevencije određene kožne promjene. Voće, povrće i izvori nezasićenih masti mogu biti dio uravnotežene prehrane, ali ne postoji osnova da se tvrdi kako će sami po sebi spriječiti pojavu angioma.

Kada crvena tačkica zaslužuje pregled?

Tipična cherry angioma uglavnom ne izaziva simptome i često ostaje nepromijenjena dugo vremena. Dermatolog je u mnogim slučajevima može prepoznati već kliničkim pregledom, a dodatne pretrage za većinu tipičnih lezija nisu potrebne. Ako izgled nije karakterističan ili postoji sumnja u dijagnozu, može se razmotriti biopsija.

Posebnu pažnju treba obratiti ako se promjena neočekivano povećava, značajno mijenja oblik ili boju, ponavljano krvari ili izgleda drugačije od ostalih promjena na koži. Takvi znakovi ne znače automatski da postoji ozbiljan problem, ali predstavljaju dobar razlog za stručni pregled umjesto samostalnog postavljanja dijagnoze.

Razlog za oprez je i činjenica da se cherry angioma ponekad može zamijeniti s drugim promjenama. U diferencijalnoj dijagnozi DermNet navodi, između ostalog, angiokeratom, piogeni granulom, neke oblike bazocelularnog karcinoma i amelanotični melanom. Upravo zato fotografija s interneta ili procjena samo prema boji nije dovoljna kada promjena izgleda neuobičajeno.

Kod tipične angiome krvarenje se ponekad može javiti nakon povrede, grebanja ili trenja odjeće. Međutim, ako lezija počne krvariti bez jasnog razloga ili se krvarenje ponavlja, pregled je razuman korak. Isto važi kada osoba jednostavno nije sigurna da li se zaista radi o angiomi.

Praćenje promjene može pomoći i tokom pregleda. Korisno je znati kada je prvi put primijećena, da li se povećavala i je li mijenjala boju ili oblik. Takve informacije ljekaru daju bolju sliku razvoja promjene nego procjena jednog trenutka.

Angiome uglavnom ne treba uklanjati

Ako je potvrđeno da je riječ o cherry angiomi i ona ne izaziva nikakve smetnje, liječenje najčešće nije potrebno. Ove promjene smatraju se bezazlenim, pa se uklanjanje uglavnom razmatra zbog kozmetičkih razloga, učestalog nadraživanja ili kada je potrebno razjasniti dijagnozu.

Među metodama koje se koriste za uklanjanje ovih promjena nalaze se krioterapija, elektrokirurgija i vaskularni laser. DermNet također navodi upravo te mogućnosti kao standardne opcije kada se angioma uklanja iz kozmetičkih ili drugih opravdanih razloga.

Krioterapija se zasniva na zamrzavanju promjene, najčešće tečnim azotom. Elektrokirurške metode koriste električnu energiju za tretiranje tkiva, dok vaskularni laseri ciljaju krvne sudove u samoj promjeni. Koja je metoda prikladna zavisi od veličine, mjesta na kojem se angioma nalazi, broja promjena i procjene stručnjaka.

Uklanjanje ne treba pokušavati kod kuće rezanjem, probadanjem ili spaljivanjem promjene. Budući da se radi o vaskularnoj leziji, takvi postupci mogu izazvati krvarenje, oštećenje kože ili infekciju, a još važnije, osoba možda uopšte nije pravilno procijenila o kakvoj se promjeni radi.

Crvena boja nije dovoljna za samostalnu dijagnozu

Jedna od najvažnijih stvari kod ovakvih promjena jeste ne donositi zaključak samo na osnovu njihovog izgleda. Cherry angiome jesu veoma česte i bezopasne, ali dermatološka dijagnoza podrazumijeva više od procjene da je nešto malo i crveno. Kod tipičnog izgleda pregled je često dovoljan, dok se kod nejasnih slučajeva mogu koristiti dermatoskopija ili druge dijagnostičke metode.

Osobe koje već imaju nekoliko sličnih angioma često će lakše primijetiti kada se pojavi nova. To samo po sebi nije neobično, naročito s povećanjem životne dobi. Međutim, svaka lezija koja se očigledno razlikuje od ostalih zaslužuje nešto više pažnje.

Briga o koži zato ne podrazumijeva stalni strah od svake nove tačkice, nego povremeno posmatranje promjena koje se pojavljuju. Ako mala crvena angioma godinama izgleda isto i ljekar je potvrdio o čemu se radi, najčešće nema razloga da se uklanja samo zato što postoji.

S druge strane, promjena koja raste, mijenja izgled, ponavljano krvari ili jednostavno ne liči na tipične angiome ne bi trebalo da se zanemari. Dermatolog može procijeniti da li je riječ o benignoj vaskularnoj promjeni ili postoji razlog za dodatnu dijagnostiku. Na taj način moguće je izbjeći i nepotrebnu zabrinutost i pogrešno uvjerenje da je svaka crvena tačka na koži potpuno bezazlena.

“`