U dananšnje vrijeme svi imamo osjećaj da živimo ubrzano i ne psotižemo sve što bismo trebali da uradimo. To kod mnogih stvara osjećaj anksioznosti i stresa pa čak i depresije. Na ova psihička stanja reagje i naše tijelo i šalje nam simptome koje je potrebno prepoznati. Ukoliko imate stalno hladne noge, zijevate i kada ste naspavani te često ispuštate gasove moguće je da vam organizam šalje poruku.

Tijelo često prvo upozori: 7 fizičkih znakova anksioznosti koje mnogi pogrešno ignorišu

Anksioznost se ne pokazuje uvijek kroz očigledan osjećaj straha ili zabrinutosti. Kod mnogih ljudi ona se prvo pojavi kroz fizičke promjene koje često ne povezuju odmah sa psihičkim opterećenjem.

Ubrzano disanje, napetost u tijelu, problemi sa snom, nelagoda u stomaku ili osjećaj stalnog umora samo su neki od načina na koje organizam može pokazati da je pod velikim pritiskom.

Tijelo svakodnevno reaguje na ono što čovjek proživljava. Kada je osoba dugo izložena stresu, nervni sistem može ostati u stanju pojačane pripravnosti, što dovodi do različitih fizičkih reakcija.

Mnogi ljudi dugo pokušavaju objasniti određene simptome, tražeći uzrok u umoru, načinu ishrane ili nedostatku odmora. Ipak, kada se osjećaj unutrašnje napetosti ponavlja, organizam često šalje signale koje ne treba zanemariti.

Važno je naglasiti da se svi simptomi ne trebaju automatski pripisivati anksioznosti. Dugotrajne ili ozbiljne zdravstvene tegobe zahtijevaju razgovor sa ljekarom.

Kada tijelo ulazi u stanje stalne pripravnosti

Kada je čovjek duže vrijeme pod pritiskom, organizam može aktivirati prirodni mehanizam poznat kao reakcija „bori se ili bježi“. To je način na koji tijelo pokušava da se pripremi za opasnost, čak i kada stvarna prijetnja ne postoji.

U takvom stanju mogu se pojaviti ubrzan rad srca, napetost mišića, promjene u disanju i osjećaj unutrašnjeg nemira.

Jedna od čestih pojava jeste osjećaj hladnih šaka i stopala. Kada tijelo procijeni da je pod stresom, krvotok se može usmjeriti prema važnijim funkcijama, zbog čega ekstremiteti mogu postati hladniji.

Kod nekih ljudi javlja se i potreba za dubokim udahom ili osjećaj da ne mogu udahnuti dovoljno vazduha. Ovakve promjene često su povezane sa načinom na koji nervni sistem reaguje na napetost.

Stres se često odražava na probavni sistem

Jedan od sistema koji posebno reaguje na emocionalno opterećenje jeste probava. Veza između mozga i crijeva veoma je složena, zbog čega stres može imati vidljiv uticaj na rad probavnog sistema.

Tokom perioda nervoze mogu se pojaviti nadutost, osjećaj težine u stomaku, nelagoda ili promjene u radu crijeva.

Zbog toga briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o fizičkom stanju. Pravilan san, uravnotežena ishrana, kretanje i razgovor sa stručnom osobom mogu biti važni koraci.

Problemi sa snom i stalni osjećaj iscrpljenosti

Jedan od čestih znakova dugotrajne anksioznosti jeste poremećen san. Osoba može teško zaspati, često se buditi ili se ujutro probuditi bez osjećaja odmora.

Kada misli ne prestaju, mozak ostaje aktivan čak i kada je tijelu potreban odmor. Nakon nekog vremena može se pojaviti osjećaj iscrpljenosti i manjak koncentracije.

Male navike koje mogu pomoći u smirivanju organizma

Kada se pojavi osjećaj napetosti, mnogima pomažu jednostavne svakodnevne navike koje vraćaju osjećaj kontrole.

• lagana šetnja
• vježbe disanja
• istezanje tijela
• kvalitetniji san
• vrijeme provedeno sa bliskim ljudima

Neki ljudi koriste i prirodne rituale opuštanja, poput biljnih čajeva ili prijatnih mirisa u prostoru. Takve metode mogu biti podrška osjećaju smirenosti, ali nisu zamjena za stručnu pomoć kada je ona potrebna.

Kretanje i vraćanje pažnje na sadašnji trenutak

Fizička aktivnost može pomoći u oslobađanju od nakupljene napetosti. To ne mora biti težak trening – nekada nekoliko minuta hodanja ili istezanja može pomoći tijelu da se opusti.

Kada se pojavi snažan osjećaj straha ili preplavljenosti mislima, nekim ljudima pomaže fokusiranje na sadašnji trenutak kroz sporo disanje, kratku šetnju ili razgovor sa osobom od povjerenja.

Briga o sebi nije znak slabosti

Anksioznost se najčešće ne rješava jednim velikim potezom. Poboljšanje često dolazi kroz niz malih promjena koje čovjeku pomažu da bolje razumije svoje tijelo i potrebe.

Prepoznavanje znakova koje organizam šalje može biti važan prvi korak prema boljoj brizi o sebi.

Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom stanju. Kada čovjek nauči slušati svoje tijelo, lakše može prepoznati kada mu je potreban odmor, promjena navika ili dodatna podrška.